DW/Bonn - NATO ne želi komentirati ali ni ne odbacuje prijedloge o paralelnom povlačenju tužbi
Nije na NATO-u da daje komentare u vezi s prijedlogom o istodobnom povlačenju tužbi koje su Hrvatska i BiH podigle protiv SCG-a s jedne te o povlačenju tužbe koju je SCG podigao protiv NATO-a s druge strane, prenosi Deutsche Welle upozorenje glavnog tajnika NATO-a Jaapa de Hoopa Scheffera.
"To je, naravno, problem a rješenje je na Balkanu i u samim zemljama", upozorio je Scheffer nakon sastanka s visokim predstavnikom EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Javierom Solanom u Bruxellesu, na kojem su trebale biti usklađene pripreme za europsko preuzimanje NATO-ve misije u BiH.
"Dobro je poznato da suradnja s haaškim sudom za ratne zločine predstavlja važan preduvjet za članstvo u NATO-ovom programu 'Partnerstvo za mir'", prenosi postaja napomenu glavnog tajnika NATO-a.
"Zamisao o međusobnom odustajanju od tužbi u kombinaciji Hrvatske i BiH protiv Srbije i Crne Gore te Srbije i Crne Gore protiv NATO-a pred Međunarodnim sudom pravde u Den Haagu nije nikakva novost", podsjeća DW, ističući da ju je "prvi lansirao neformalni američki posrednik Bruce Jackson, poznat i kao osoba koja je pripremala teren za ulazak novih članica u NATO".
U Beogradu je ta zamisao naišla na veliko odobravanje i otad je stalno u opticaju, primjećuje postaja, prenoseći argument vlasti SCG-a da bi povlačenje tužbi predstavljalo čin uspostave međusobnog povjerenja i potvrdu dobrih odnosa zemalja unutar NATO-ovog programa "Partnerstvo za mir".
No, zamisao o paralelnom povlačenju tužbi pred Međunarodnim sudom pravde u Den Haag "nije službeno prihvaćena i ovog je trenutka u NATO-u ne žele čak ni komentirati iako je ne odbacuju pa je njezin jedini glasni zagovornik zapravo Srbija i Crna Gora, uključujući novo vodstvo u Beogradu", zaključuje DW.
Večernje novosti/Beograd - Budućnost prostora bivše Jugoslavije ne može se graditi na tužbama
Srbija i Crna Gora treba povući tužbu protiv NATO-a zbog bombardiranja jer je ne može potkrijepiti dokazima niti iskoristiti kao instrument da se preko "kontratužbe" izbori povlačenje tužbi koje su BiH i Hrvatska podigle protiv SCG-a, ističe u razgovoru za beogradske "Večernje novosti" predsjednik Pravnog savjeta ministarstva vanjskih poslova SCG-a i koordinator obrane SCG-a u procesu koji je pokrenula BiH Radoslav Stojanović.
Beograd ionako ne može postavljati uvjete Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, upozorava Stojanović, zalažući se za jednostrano povlačenje tužbe koju je podnio SCG: "Mi ne znamo hoće li BiH i Hrvatska uzvratiti sličnim potezom ali ovo je pokušaj da pokažemo dobru volju i nadamo se da će tako biti", tumači Stojanović za beogradski list.
Istodobno nije moguće dokazati da su članice NATO-a namjeravala potpuno ili djelomično uništiti srpski narod pa je logično da povučemo tužbu, napominje on, upozoravajući da su tužbe rezultat ratova Slobodana Miloševića i da "to nisu naši ratovi", pa ni tužba nije "naša" već Miloševićeva i tako je treba tretirati, prenose "Večernje novosti" njegovo mišljenje.
Bivši ministar vanjskih poslova SCG-a Goran Svilanović misli drugačije, napominjući da su obje tužbe pokrenute pod sličnim okolnostima i da ih treba tretirati po sličnim kriterijima, navodi beogradski list.
"Najbolje bi bilo da smo se uspjeli dogovoriti s Hrvatskom i BiH da povuku tužbe. Hrvatska je čak bila za ali BiH nije odustajala nijednog trenutka", tvrdi Svilanović, upozoravajući istodobno da Beograd ne treba povlačiti ishitrene poteze.
Profesor međunarodne politike Predrag Simić također smatra da bi bilo najlogičnije da svih deset tužbi koje se trenutno vode pred Međunarodnim sudom pravde u Den Haagu bude povučeno istodobno: "Sve te tužbe vuku nas u prošlost i na njima se ne može graditi budućnost odnosa u regiji a ni u međunarodnoj zajednici", upozorava Simić u izjavi za "Večernje novosti".
Osvrćući se na razočaranje obitelji žrtava NATO-va bombardiranja, Stojanović upozorava da povlačenje državne tužbe nema ništa s pojedinačnim tužbama koje su podnijele obitelji žrtava: "Sve obitelji koje to žele mogu podnijetu tužbe. Očekujemo i da one dobiju odštetu, kao i obitelji onih koji su stradali u ratovima na području bivše Jugoslavije, ali to se moež riješiti formiranjem posebnih klubova", ističe on u razgovoru za "Večernje novosti".
Večer/Maribor - Vajgl je unio promjene u slovensko-hrvatske odnose
Otkada je Ivo Vajgl preuzeo dužnost novog slovenskog ministra vanjskih poslova, nešto se promijenilo u slovensko-hrvatskim odnosima, prenosi mariborska "Večer" ocjenu analitičara.
"Promjena je u tome što iz Ljubljane u Zagreb ne stižu prosvjedne note, slovenski veleposlanik u Zagrebu nije pozivan na konzultacije u Ljubljanu, a nema ni vijesti o tome da bi Vajgl hrvatskog veleposlanika u Sloveniji namjeravao proglasiti personom non grata", tumači mariborski list.
U odnosu na vrijeme kad je slovensku diplomaciju vodio Dimitrij Rupel i kada su ljetni mjeseci u pravilu bili obilježeni napetostima, prosvjednim notama, da bi prošle godine slovenski veleposlanik čak bio povučen na konzultacije u Ljubljanu, riječ je o značajnoj promjeni u diplomatskom stilu i pravoj "bonaci na moru i kopnu", zaključuje "Večer".
Činjenica da je slovenski ministar vanjskih poslova u kratkom razmaku dao čak dva interviewa za hrvatske novine očituje mišljenje da odnosima s Hrvatskom treba posvetiti posebnu pozornost, ističe mariborski list.
FAZ/Frankfurt - Slučaj Gotovina pogoduje političkoj manipulaciji
Tko god u samoj Hrvatskoj ili izvan nje poželi omesti ili odgoditi integraciju te zemlje u EU ili NATO, može se poslužiti slučajem generala Ante Gotovine, konstatira u subotu Frankfurter Allgemeine Zeitung.
Nakon Italije i Velika je Britanija prošlog tjedna ponovno "odmrzla" proces ratifikacije sporazuma o stabilnosti i pridruživanju između Hrvatske i EU-a, bilježi FAZ, napominjući da odnosi Londona i Zagreba već dugo nisu bili tako nepomućeni - sve dok britanski veleposlanik u Hrvatskoj sir John Ramsden nije otputovao u posjet Zadru.
Incident u zadarskoj gradskoj vijećnici, gdje je veleposlanik Ramsden "pomalo smeteno" sjeo ispod slike odbjeglog generala Gotovine, počasnog građanina grada Zadra, da bi nakon upozorenja ustao i izjavio da se osjeća uvrijeđenim, naišao je na osudu vlade Zagrebu na osudu koja je također pozvala odbjeglog generala da se u interesu Hrvatske preda ICTY-ju, ističe frankfurtski list.
Puno indicija upućuje na zaključak da se afera oko odbjeglog generala politički instrumentalizira radi usmjeravanja pritiska na Hrvatsku, konstatira list, napominjući da je slučaj Gotovina spomenut i na summitu NATO-a u Istanbulu.
"Problem je u tome što Gotovina pronalazi potporu izvan okvira starih veza iz Tuđmanova doba", napominje list, navodeći pritom primjer "istaknutih Hrvata", koje je EU uvrstio u "crnu listu" osoba, osumnjičenih za pružanje potpore odbjeglim osumnjičenicima za ratne zločine.
RFE/Prag - Upitno zadovoljstvo hrvatske vlade vlastitim rezultatima
Nešto više od šest mjeseci nakon formiranja nove hrvatske vlade nameće se pitanje imaju li premijer Ivo Sanader i njegovi ministri stvarnih razloga za samozadovoljstvo koje pokazuju, napominje Radio Slobodna Europa.
"Ja ne vidim što se to u Hrvatskoj bitno pomaklo u usporedbi s prošle četiri godine", ističe za RFE urednik i komentator "Večernjeg lista", napominjući da je premijer Ivo Sanader "postigao uspjeh samo naglašavanjem nekih principijelnih opredjeljenja ove vlade, a to je zauzimanje za Europu i puno od toga je učinjeno, ali što to znači za život običnog čovjeka", upozorava Ivkošić.
Hrvatski je premijer po Ivkošićevu mišljenju poboljšao i odnos prema manjinama", "naročito prema srpskoj manjini, ali to je, drži urednik i komentator "Večernjeg lista", "temelj koji je postojao u cjelokupnoj hrvatskoj povijesti, ta međusobna tolerancija koja je u vrijeme rata bila
jednostavno nezamisliva ali s vremenom se morala vratiti".
"Za mene je uspjeh svake hrvatske politike u mirnodopskim uvjetima - novac", naglašava Ivkošić za RFE, pojašnjavajući da pritom misli na "smanjenje broja nezaposlenih, povećanje plaća zaposlenih, opće povećanje standarda". "kada se gleda s tog stajališta, onda ja ne vidim što je to ova vlada postigla", zaključuje on.
Politička teorija uči da je razlika između demokratskih stranaka i populističkih pokreta u tome što stranke na izborima nude izvedive programe, dok pokreti na izborima nastupaju s obećanjima za koja unaprijed znaju da ih neće ispuniti, podsjeća u razgovoru za RFE politolog Davor Gjenero.
"Zanimljivo je, međutim, da niti biračka tijela populističkih pokreta zapravo ozbiljno ne očekuju od svojih izabranika da će ispuniti politička obećanja koja dobro zvuče. To što gospodin Sanader danas ne ispunjava niti jedno od svojih predizbornih obećanja ne znači zapravo mnogo. Njegovi birači nisu nikad niti očekivali da će gospodin Sanader predizborna obećanja ispuniti", kaže Gjenero za postaju.
Premijer Sanader očito je nakon preuzimanja vlasti usklađivao svoje poteze sa stručnjacima za odnose s javnošću, pokušavajući pridobiti opću potporu za svoje političke poteze, primjećuje Gjenero. Prvih mjeseci to je hrvatskom premijeru uglavnom polazilo za rukom pa se stvorila slika da je dašanji HDZ nešto drugo u odnosu na HDZ iz 1999. g., tumači Gjenero.
Onda je došao Bechtel i otvorio oči onima koji su povjerovali u tu preobrazbu, zaključuje on, dodajući da je "potpora javnosti pala na onu razinu koju HDZ uvijek čvrsto kontrolira, znači na tih nekih 25 do maksimalno 30 posto biračkog tijela", tvrdi Gjenero za RFE.
Politika/Beograd - Zrinko Ogresta - kroničar jednog vremena
Najprecizniju ocjenu filma "Tu" hrvatskog režisera Zrinka Ogreste dao je međunarodni žiri Filmskog festivala Palić, dodjeljujući Ogrestinom filmu "Si-Si nagradu za toleranciju", ističe beogradska politika u najavi interview-a sa Zrinkom Ogrestom.
Žiri sastavljen od filmskih kritičara iz Danske, Makedonije i Bugarske konstatirao je da film "Tu" "priča tužnu i duboko angažiranu priču o društvu i ljudima u surovom razdoblju tranzicije, a solidarnost autora s običnim ljudima u potrazi za boljim životom nakon što su njihove vizije slomljene ratom, čini Ogrestin film dostojnim nagrade", navodi beogradski list.
Kvaliteta ovog Ogrestinog djela potvrđena je i na drugim međunarodnim filmskim festivalima, primjerice na onom u Karlovym Varyma, podsjeća "Politika", ističući da se film "Tu" "može smatrati i jednim od najznačajnih filmova jugoistoka Europe, nastalih tijekom prošle kinematografske sezone", prenosi list stav žirija.
Riječ je o "režiseru s autorskim angažmanom, kojem su svakodnevnica i sučeljavanje sa stvarnošću i problemima sredine o kojoj priča filmske priče pravi izazov na koji je spreman odgovoriti, a u svom četvrtom filmu i više nego ranije", napominje "Politika".
U razgovoru za list Zrinko Ogresta primjećuje da je u Srbiji proza češće prikazivačka i s potencijalom da se od nje napravi dobar filmski scenarij i možda je upravo zbog tog razloga tijekom boravka na Paliću potražio pisca Novicu Savića za kojeg smatra da nije dovoljno filmski iskorišten, nagađa list.