VOA/Washington - "Šala" predsjednika Tadića pogađa žrtve srpskih etničkih čišćenja
Tvrdnja srpskog predsjednika Borisa Tadića da je njegova izjava kako bi se - da je na mjestu Ratka Mladića - skrivao u Hrvatskoj, "šala" zaista pogađa žrtve etničkog čišćenja koje su proveli Srbi, upozorava u izjavi za Glas Amerike Nina Bang-Jensen, direktorica Koalicije za međunarodnu pravdu.
"Nisam shvatila poantu njegove šale a sigurna sam da je nisu shvatili ni drugi", komentira Bang-Jensen izjavu koju je predsjednik Tadić dao tijekom gostovanja u Nacionalnom novinarskom klubu u Washingtonu.
"Nadam se da ova, nazovimo je pošalica, ne daje ton njegovim stajalištima u vezi s kažnjavanjem ratnih zločina općenito", dodaje direktorica Koalicije za međunarodnu pravdu, napomenuvši da joj se "u prošlosti činilo da je Boris Tadić prilično ozbiljan i odlučan", navodi VOA njezine riječi.
RFE/Prag - I europske tvrtke žele osigurati svoj dio kolača u Hrvatskoj
Postoje dva razloga što se za slučaj Bechtel u Hrvatskoj zainteresiralo i Europsko povjerenstvo u Bruxellesu - jedan je načelni a drugi vrlo konkretan, tvrdi u razgovoru za Radio Slobodnu Europu ekonomski analitičar i član Nacionalnog vijeća za konkurentnost Mladen Vedriš.
"Hrvatska je u postupku ocjene svoje kandidatske sposobnosti da uđe u jedno područje zajedničkog tržišta", podsjeća Vedriš, napominjući da pravila na tom tržištu "moraju biti jasna, transparentna, korektna i unaprijed zadana" te najavljujući učestale slične upite i na drugim područjima s obzirom na približavanje Hrvatske EU-u.
"Drugi je razlog potpuno jasan i operativan", dodaje Vedriš za RFE, ističući da "europske tvrtke koje su vrlo snažne u tom području graditeljstva imaju interese, ne da grade, ali da bar dobiju priliku da na jednom natječaju pokažu svoje performanse, da se mogu izboriti za dio tog kolača u jednoj tržišnoj utakmici", tumači on u razgovoru za postaju.
Želi li Hrvatska ući u europski klub, mora se što prije naviknuti na takva pravila igre, zaključuje Vedriš, napominjući da je situaciju koja je nastala u slučaju Bechtel trebalo izbjeći, objavljujući namjeru potpisivanja ugovora s tom tvrtom u javnosti, te traženjem "pravne, političke i društvene verifikacije kom pravcem dalje krenuti", prenosi RFE njegove riječi.
Što se tiče tumačenja da će ugovor s Bechtelom poslužiti hrvatskom lobiranju u SAD-u, Vedriš drži da "to ne stoji", sugerirajući "povratak u stvarnost": "Ako Hrvatska želi ući u Europsku uniju, ona će sutra htjeti da i njezine tvrtke imaju na tom europskom tržištu ravnopravan tretman, da se mogu natjecati", upozorava Vedriš, zaključujući da zato ne mogu postojati dvostruka mjerila.
SN/Salzburg - Nakon netom završenog kruga proširenja EU-a pozornost se okreće jugoistočnoj Europi
"Nakon što je dokončano proširenje EU-a na 10 novih članica, želim se posebno pobrinuti za jugoistočnu Europu", najavljuje u razgovoru za Salzburger Nachrichten austrijska ministrica vanjskih poslova Benita Ferrero-Waldner, koja će u prvom polugodištu sljedeće godine predsjedati Ministarskim vijećem EU-a.
Među temama austrijskog predsjedateljstva EU-om , ministrica Ferrero-Waldner pouzdano najavljuje nastavak pregovora o proširenju: "Pregovori s Bugarskom i Rumunjskom bit će dokončani 2006. g. a vidjet ćemo kako će se stvari razvijati u slučaju Hrvatske i Turske", ističe ona za SN.
"Zatim će se, naravno, na dnevnom redu naći jugoistočna Europa: Kako dalje na Kosovu?", napominje austrijska ministrica vanjskih poslova u razgovoru za salzburški list.
Istaknuvši da se glavne teme austrijskog predsjedateljstva EU-om još ne naziru, ministrica Ferrero-Waldner ipak izdvaja pitanje financija: "Mi kao netto-platiše tvrdimo da se EU mora pokriti doprinosima u visini jedan posto BDP-a. Za fazu od 2006. do 2013. treba naći rješenje koje će zadovoljiti sve. To je posebno teška zadaća", zaključuje ministrica Ferrero-Waldner za SN.
Oslobođenje/Sarajevo - Obnovom Starog mosta velika rana ipak počinje zarastati
Nasuprot nekim "poetičnim falsifikatima povijesti", ne treba zaboraviti da je Stari most 9. studenog 1993. g. srušen tenkovskim granatama HVO-a "na zapovijed jednog uniformiranog nadrifilmaša a pod visokim pokroviteljstvom jednog paunovski uparađenog kvazipovjesničara", podsjeća Gojko Berić u sarajevskom "Oslobođenju".
"Ne očekujem da na sutrašnjoj svečanosti u Mostaru Stipe Mesić ili neki drugi hrvatski političar kaže: 'Stari most je bio ponos islamske kulture i civilizacije a postao je sramota naše hrvatske kulture i civilizacije'", naglašava Berić u "Oslobođenju", dodajući da "ako nam je stalo do istine kao uvjeta za pomirenje, onda to važi i za istinu o Starom mostu".
"Oni koji su voljeli Stari most, voljet će i ovaj", ističe Berić, dodajući da je "nažalost, danas u Mostaru višestruko manje onih koji su emotivno duboko vezani za Stari most".
"Većina ih je istjerana iz svog grada i rasuta po svijetu. Učinili su to oni koji su po Hercegovini otvarali logore za Bošnjake, da bi na kraju srušili simbol njihove višestoljetne prisutnosti", podsjeća autor u "Oslobođenju", zaključujući ipak da izgradnjom novog mosta "velika rana počinje zarastati".
WP/Washington - Stari most ne može zaliječiti stare podjele
Iako je u službenim najavama svečanog otvaranja obnovljeni Stari most u Mostaru prikazan kao "simbol pomirenja", stvarnost je ponešto drugačija, prenosi The Washington Post mišljenje Mostaraca.
Gradonačelnik Mostara Hamdija Jahić umanjuje mogućnost da obnovljeni most zaliječi stare podjele ali napominje da bi mogao privući turiste s hrvatskog dijela jadranske obale, prenosi WP, podsjećajući u tom kontekstu da u Mostaru postoji tek vrlo malo industrije - "tvornica duhana pod muslimanskom kontrolom i tvornica aluminija kojom upravljaju Hrvati".
Hrvatski dužnosnici ističu da će biti nazočni na ceremoniji ponovnog otvaranja Starog Mosta ako im nitko ne bude pripisivao krivnju za njegovo uništenje, navodi washingtonski list.
"Ne žalim ni za čim", ističe za list zamjenik mostarskog gradonačelnika Ljubo Bešlić, "veteran građanskog rata". "Bosanska strana želi da se osjećamo krivima ali mi se tako ne osjećamo. Uputili bismo lošu poruku kada se ne bismo pojavili na ceremoniji pa ćemo doći. Pokuša li nas netko proglasiti odgovornima za razaranje, otići ćemo", upozorava Bešlić u izjavi za WP.
"Organizatori su pokušali angažirati popularnog pjevača iz Hrvatske da nastupi na ceremoniji zakazanoj u petak. Zatim se pročulo da je netko tražio od njega da pjeva ljubavnu pjesmu pod naslovom 'Oprosti'. Mostarski Hrvati prigovorili su zbog mogućeg dvostrukog tumačenja pjesme a pjevač je odustao od nastupa na svečanosti", opisuje list atmosferu uoči ponovnog otvaranja mosta.
Ostsee-Zeitung/Rostock - Traže se novčani prilozi za radionice za mlade u Vukovaru
Joerdis Reuter iz Ribnitza boravi od lipnja u okviru Europske volonterske službe u Vukovaru kako bi sudjelovala u projektu "Jugendfreiwilligengruppe Danube" ("Skupa mladih volontera Dunav"), bilježi Ostsee-Zeitung iz Ribnitza.
U okviru spomenutog projekta Reuter zajedno s 20 aktivnih članova različitih nacionalnosti nastoji pridonijeti međuetničkom razumijevanju Srba i Hrvata, tumači list, navodeći kao glavne zadaće projekta planiranje i provedbu radionica u kampovima za mlade.
Kako bi skupina mogla planirati nove projekte u zimskim mjesecima, treba joj centralno grijanje pa moli za novčane priloge, koje zainteresirani mogu platiti na račun Zagrebačke banke, navodi Ostsee-Zeitung.
Bild/Hamburg - Waltraud Neumann pronašla je među imenima žrtava iz Grižana i svog oca Wilhelma
Moj otac Wilhelm Neumann otputovao je u srpnju 1944. u Hrvatsku gdje se kao pripadnik sanitetske službe trebao priključiti novoj postrojbi, pripovijeda u razgovoru za njemački Bild Waltrad Neumann povodom pronalaska očevih ostataka u pećini kod Grižanama.
"Prijatelj iz njegove postrojbe ispričao mi je da se nije vratio iz noćne patrole", prisjeća se ona u razgovoru za list, držeći u rukama požutjelu fotografiju na kojoj njezin otac nosi cipele, pronađene među posmrtim ostacima u pećini u Grižanama, navodi list.
Šezdeset godina Waltraud Neuman nije znala ništa o očevoj sudbini, napominje Bild, koji je proteklih dana objavio nekoliko priča o sudbinama ljudi, čiji su posmrtni ostaci iz razdoblja Drugog svjetskog rata pronađeni kod Grižana.