ZAGREB/SPLIT - Na relaciji Zagreb-Split-Zagreb u promet će promotivnom vožnjom biti pušten prvi nagibni vlak, kojim će put od Zagreba do Splita trajati šest sati, a koji će zamijeniti dosadašnji "Marijan express". Nagibni će vlakovi Zagreb i Split povezivati tri puta na dan - iz Zagreba će kretati u 6, 11.45 i 17.20 sati, a iz Splita u 11.31, 17.14 i 22.53 sati. Promet nagibnim vlakovima od Zagreba do Splita trajat će do 15. rujna ove godine, kada će putnički željeznički promet na ličkoj pruzi ponovno biti prekinut kako bi se nastavio remont i do kraja ove godine obavili svi radovi potrebni da se putovanje od Zagreba do Splita skrati na planiranih pet sati. Cijenu redovne prijevozne karte iznosti će za 2. razred u jednom smjeru 144 kune, a za 1. razred 211,50 kuna. Među ostalim, nagibni vlakovi putnicima pružaju audio uslugu te catering usluge (6,00 sati, Glavni kolodvor Zagreb, u 12,20 dolazak u Split gdje će biti održan prigodni program).
ZAGREB - Zaduženost hrvatskog nefinancijskog sektora u prošloj je godini iznosila 69,5 posto BDP-a, dok je zaduženost privatnog sektora bila 55,2 posto, što zaduženost hrvatskog nefinancijskog i privatnog sektora čini najvišom među tranzicijskim zemljama s kojima se Hrvatska najčešće uspoređuje. Podaci su to iz najnovijeg Biltena Hrvatske narodne banke (HNB), prema kojima Hrvatska u usporedbi s Bugarskom, Češkom, Mađarskom, Poljskom, Rumunjskom, Slovačkom i Slovenijom bilježi najveći omjer BDP-a i kredita banaka nefinancijskom i privatnom sektoru. Iako su i pokazatelji zaduženosti hrvatskog stanovništva kod domaćih banaka veći u odnosu na te zemlje, u HNB-u ističu kako bi bilo pogrešno odmah zaključiti da je u Hrvatskoj, a posebice u sektoru stanovništva, zaduženost visoka ili čak previsoka. Pojašnjavaju kako visok omjer BDP-a i bankarskih kredita nefinancijskom i privatnom sektoru više upućuje na visoki stupanj razvijenosti hrvatskog bankovnog sustava u odnosu na sustave tih zemalja.
ZAGREB - Nastavlja se rast graditeljske aktivnosti u Hrvatskoj, ali se visoke stope porasta građevinskih radova postepeno usporavaju. Tako su u svibnju građevinski radovi, mjereni odrađenim satima rada, bili za 4,9 posto veći nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, što je ovogodišnja najniža mjesečna stopa rasta. U razdoblju od siječnja do svibnja ove godine pak, za razliku od ranijih dvoznamenkastih, stopa rasta spustila se na jednoznamenkastu, pa je tako zabilježen porast od 8,9 posto u usporedbi s radovima u istom prošlogodišnjem vremenu. Za usporedbu, u prva četiri ovogodišnja mjeseca građevinski radovi bili su veći za 10,1 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Usporavanje je još vidljivije ako se usporedi s prošlogodišnjim visokim stopama - tako je u prvih pet mjeseci lani zabilježeno povećanje fizičkog obujma građevinskih radova za 23,3 posto.
Urednica: Davorka Stanešić
tel: 01 4808 680
fax: 01 4808 821