Analitičari središnje banke pritom napominju da taj nominalni porast dijelom odražava i deprecijaciju američkog dolara prema euru od 16,6 posto, pa je povećanje deficita na tekućem računu , izraženo prema stabilnom tečaju, znatno niže.
Najveći doprinos povećanju tog manjka dao je deficit u robnoj razmjeni s inozemstvo, koji iznosi 1,77 milijardi dolara, sa porastom od 21,9 posto u odnosu na prvo prošlogodišnje tromjesečje.
Na računu roba prihodi su povećani za 24 posto, na 1,84 milijarde dolara, dok su rashoda u prva tri mjeseca ove godine porasli za 23 posto i iznosili su 3,6 milijardi dolara.
Istodobno je na računu usluga zabilježen suficit od svega 234 milijuna dolara, što je za 13,7 posto manje od suficita u prva tri mjeseca prošle godine. To je pak rezultat povećanja prihoda na računu usluga za 18,9 posto, a rashoda za čak 34,3 posto.
Zbog toga je pokrivenost robnog deficita suficitom usluga u prvom kvartalu 2004. godine iznosila 13,2 posto, za razliku od 18,7 posto, kolika je bila u istom razdoblju 2003. godine.
Pritom je ostvaren porast prihoda od turizma za 11,8 posto. No, kako je rast turističkih prihoda bio praćen trostruko bržim rastom rashoda godišnji rast neto salda pruženih usluga u turizmu iznosio je samo 1,7 posto. Značajnom povećanju rashoda za primljene turističke usluge vjerojatno je najviše pridonio porast broja hrvatskih građana su zimske praznike proveli u inozemnim skijaško-turističkim odredištima.
Za razliku od neto prihoda od pruženih usluga u turizmu, neto prihodi od pruženih usluga u prijevozu bilježe godišnju stopu rasta od 38,2 posto.
Godišnji rast negativnog salda na računu dohodaka iznosio je u prva tri ovogodišnja mjeseca 12 posto (269 milijuna USD), čemu su najviše doprinijeli odljevi na osnovi dospjelih kamata koje je država platila za inozemna izdanja svojih obveznica.
Istodobno je, u prvom kvartalu ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine zabilježen blagi rast, za 3,5 posto, uobičajeno pozitivnog salda na osnovi tekućih transakcija, sa suficitom od 340 milijuna dolara.