Izloženo je više od 230 eksponata, od toga 50 umjetničkih radova: crteža, ulja na platnu i drvu (grafika) jednog od najpoznatijih austrijskih slikara Egona Schielea (1890.-1918.) uz ostalo "Portret Otta Wagnera iz 1910.", "Mrtvi grad III." iz 1911., "Mrtva majka I." 1910., "Zalaz sunca" 1913. itd.
Izložbu čine knjige, pisma, plakati, posteri kao i djela značajnih austrijskih likovnih stvaratelja između 1900. i 1950. Od Gustava Klimta "Akta" iz 1917. zatim Maxa
Oppenheimera, Alfreda Kubina i drugih. Također su izloženi i osobni predmeti, knjige, fotografije novinara, publicista, kolekcionara, mecene Arthura Roesslera (1887.-1961.) koji je 10 godina bio Schieleov prijatelj rekao je u srijedu na konferenciji za novinstvo u Muzeju grada Beča kustos izložbe Tobias Natter. Dodao je da se Roessler brinuo publicistički o Schieleu, organizirao narudžbe, uspostavljao veze s kolekcionarima, uveo ga u trgovinu umjetninama, no on to nije radio besplatno već je dobivao slike od Schielea i tako je postao posjednik najveće zbirke Schieleovih ranih djela, više od 22 ulja na platnu, mnogobrojne crteže, grafike.
Roessler je prije smrti napravio ugovor s gradom Bečom o ostavštini. Umjetnička djela dospjela su u Muzej grada Beča, a pisma i knjige u gradsku biblioteku i Arhiv grada Beča.
"Iako je veći dio eksponata iz fundusa bečkog muzeja izložba ne bi bila potpuna bez posuđenih djela posebice knjiga i pisama, kao npr. "Pisma i proza Egona Schielea". Sveukupno je sačuvano 5000 pisama koji dokumentiraju kompleksne kontakte umjetnika, galerista, izdavača u to doba, naglasio je direktor Muzeja grada Beča Wolfgang Kos. Zaključio je da važnost izložbe nije samo u prikazivanju najznačajnijih ranih djela Egona Schielea iz Roesslerove ostavštine nego je izložba doprinos razumijevanju povezanosti bečke umjetnosti i kolekcionarskog svijeta na početku prošlog stoljeća.
Izložba je otvorena do 10. listopada.