HINA - Financijski servis
Hrvatske su tvrtke u prvom tromjesečju ove godine u inozemstvo uložile 8,1 milijun dolara uglavnom u poljoprivredno-prehrambeni kompleks i to pretežno u susjednu Srbiju i Crnu Goru, najnoviji su podatci Hrvatske narodne banke.
Prema tim podatcima, u razdoblju od 1993. do konca prvog tromjesečja ove godine hrvatska ulaganja u inozemstvo iznosila su ukupno 1,16 milijardi dolara.
Statistički podatci središnje banke pokazuju da se u prvom tromjesečju na vlasnička ulaganja u inozemstvo odnosi 17,2 milijuna dolara, na zadržanu dobit u inozemstvu 0,6 milijuna, dok se kod ostalih ulaganja (transakcije vezane uz kredite između izravnog ulagača i poduzeća u koje je investirao) 0,3 milijuna dolara odnosi na sredstava, a 10 milijuna dolara na obveze.
Statistika također pokazuje da su u prvom tromjesečju ove godine najviše u inozemstvo ulagale hrvatske tvrtke iz prehrambenog kompleksa, a njihova su ulaganja ponajviše usmjerena na tržište Srbije i Crne Gore.
Naime, od ukupnih vlasničkih ulaganja čak je 63,1 posto bilo usmjereno u preradu mlijeka i proizvodnju sira, a još 31,5 posto u preradu i konzerviranje voća i povrća.
U susjednu pak Srbiju i Crnu Goru u prvom je tromjesečju otišlo 44,8 posto izravnih ulaganja iz Hrvatske u inozemstvo.
Ti podatci odraz su i dosadašnjih ulaganja dviju velikih hrvatskih prehrambenih tvrtki, Agrokora i Lure.
Tako su iz koncerna Agrokor još početkom ove godine najavili da u ovoj godini na tržište Srbije planiraju investirati 30 milijuna eura. Od toga je Agrokor već početkom godine uložio 6,5 milijuna eura u Frikom, najvećeg proizvođača sladoleda i smrznute hrane u Srbiji, čiji je većinski vlasnik Agrokor postao početkom 2003.
Lura je pak također prošle godine postala većinski vlasnik Somboleda iz Sombora, te je najavila ulaganja u modernizaciju te tvrtke.
No, u desetogodišnjem razdoblju, od 1993. do konca prvog tromjesečja ove godine, najznačajniji hrvatski ulagač u inozemstvo i nadalje ostaje Pliva.
Naime, u tom je razdoblju čak 58,5 posto izravnih ulaganja u inozemstvo bilo usmjereno u proizvodnju farmaceutskih pripravaka.
Sve druge djelatnosti imaju znatno manje udjele u izravnim ulaganjima, ispod 10 posto (npr. pomorski i obalni prijevoz 5,5 posto, telekomunikacije 3,4 posto, ostalo novčarsko posredovanje 3,1 posto, itd.).
Među zemljama u razdoblju od 1993. prednjači Švicarska, u koju je bilo usmjerena trećina (33,5 posto) izravnih ulaganja iz Hrvatske u inozemstvo, potom susjedna BiH (16,5 posto), Poljska (13,4 posto).
Ulaganjima posljednih godina u Srbiju i Crnu Goru ta je država na četvrtom mjestu, u nju je otišlo 8 posto ulaganja hrvatskih tvrtki u proteklih, više od 10 godina.