U prošloj godini zabilježen je pad izvoza francuskih vina "bordeaux" od 7 i "bourgogne" od 8 posto, što se dijelom objašnjava i porastom konkurentnosti australskih, američkih ili čileanskih vina - vina iz "Novoga svijeta", kako kažu Francuzi.
Posebno je opao izvoz u Sjedinjene Američke Države koje su najveći uvoznik francuskih vina : s 23 posto koliko je američko tržiste predstavljalo u ukupnom francuskom izvozu 2002. godine, u prošloj godini taj je udio pao na 15 posto - osim za šampanjac i najglasovitija vina bordoleškog vinogorja - što se pak pripisuje zahlađenju francusko-američkih odnosa ali i prodoru talijanskih i australskih vina koja su pretekla francuska na tom najvećem tržištu vina u svijetu.
Iako vino i danas čini 60 posto ukupne potrošnje alkohola u Francuskoj, treba istaknuti da je još 1980. kod svakog drugog Francuza vino bilo sastavnim dijelom ručkova i večera, da bi danas taj iznos bio prepolovljen - tek kod svakog četvrtog.
Na 876 tisuća hektara - ili 2,8 posto ukupnih poljoprivrednih površina - oko 140 tisuća vinogradarskih gospodarstava proizvode više od 53 milijuna hektolitara vina, s ukupnim prihodom od oko 11 milijardi eura, od toga 5.8 milijardi eura od prodaje na svjetskom tržistu, po čemu se francusko vinogradarstvo postavlja na četvrtu nacionalnu izvoznu poziciju, odmah iza automobilske, avionske i farmaceutske industrije.
Suočeni s razmjerima "vinske krize" ujedinili su se zastupnici iz redova socijalističke i vladajuće desne UMP stranke - i pokrenuli složni napad na "Evinov zakon" iz 1991. godine koji zabranjuju reklamu vina i duhana, pri tom inspirirani primjerom Španjolske gdje je prošle godine usvojen zakon po kojem su "vino i vinova loza sastavni dio naše kulture".
U svibnju ove godine francuski je Senat - pod pritiskom "vinskog lobija", kako tvrde mediji - usvojio amandman na Evinov zakon koji omogućuje "kolektivnu reklamu" vina, što je izazvalo oštre reakcije različitih antialkoholičarskih ili liječničkih udruga koje podastiru alarmantne podatke o opasnostima pretjeranog uživanja alkohola i govore o 45 tisuća slučajeva preuranjene smrti uslijed raka, ciroze ili demencije, što socijalno osiguranje stoji čak 17,6 milijardi eura godišnje...
No, iako je "vinski lobi" zabilježio niz uspjeha zadnjih mjeseci, zakonski prijedlog po kojem bi se vino branilo kao "francuska kulturna i civilizacijska iznimnost" i hvalila njegova "nutricionistička svojstva", između ostalog i njegovo blagotvorno djelovanje na krvotok, ipak su mali izgledi da bi vlada podlegla pritisku i po hitnom postupku, dakle prije početka jesenjeg zasjedanja parlamenta, dala na usvajanje novi zakon po kojem bi se vinu vratio negdašnji sjaj, priznat čak i temeljem članka 32. Rimskog ugovora, kojim je osnovano Europsko zajedničko tržište 1957. godine.
Autori "Bijele knjige", naime članovi Komisije za vinske studije Nacionalne skupštine, pozivajući se na različite znanstvene studije o takozvanom "francuskom paradoksu": tom svojevrsnom načinu prehrane s umjerenom potrošnjom vina, vrlo su precizni i preporučaju muškarcima tri čaše crnoga vina dnevno, ženama dvije.
Na premijeru Raffarinu i njegovoj vladi je da najkasnije ove jeseni razriješe drevni spor: je li u vinu istina ili laž ? In vino veritas ili In vino mendacium.
Piše: Frano Cetinić