'Zeleno svijetlo' zakonskom prijedlogu u prvom čitanju dali su samo IDS i HSP, priklonivši se HSS-ovu stavu da država, odnosno Vlada mora početi rješavati problematiku poslovnih prostora i potaknuti razvoj obrtništva.
IDS-ovac Damir Kajin ocijenio je da predloženi zakona predstavlja
svojevrsno obeštećenje obrtnika, koji su, kaže, u socijalizmu bili diskriminirani zbog ideoloških razloga.
"Ti ljudi smatrani su vjesnicima kapitalizma i uglavnom nisu mogli doći do stanova u društvenom vlasništvu, a kasnije ni povoljnije kupovati dionice niti sudjelovati u privatizaciji", rekao je.
Pero Kovačević (HSP) također je podržao nakanu zakona da se skrene pozornost na probleme obrtnika i malih poduzetnika, ali i ukazao da se nikoga, pa ni lokalne jedinice, ne može prisiliti da prostore prodaju ili ne prodaju.
Predložio je da se omogući pravo prvokupa obrtnicima koji poslovni prostor dugo imaju u zakupu te dulji rok otplate, kao i da im se ugovor o zakupu nakon isteka može dodatno produljiti.
Predloženom zakonu usprotivio se HDZ, u čije je ime Jozo Topić ocijenio da bi HSS-ov prijedlog omogućio zloporabe, jer je nejasno tko će i po kojim kriterijima utvrđivati cijenu prostora. Upozorio je i da bi takvo zakonsko rješenje u neravnopravan položaj dovelo one obrtnike koji nisu imali sreću u zakup dobiti državne ili gradske poslovne prostore, koji su, kaže, u pravilu iznajmljivani po cijenama nižim od tržišnih.
Neprihvatljivim je ocijenio i prijedlog da se u popust kod prodaje poslovnog prostora uvrsti i ono što su zakupnici uložili u prostor koji su koristili dulje vrijeme, upozoravajući da se uloženo u prostor obrtnicima vraća kroz porezne olakšice.
Slično misli i Srećko Ferenčak (HNS/PGS) koji je upozorio da bi prisilnom prodajom poslovnih prostora po manjoj cijeni, lokalne jedinice izgubile dio zajamčenih prihoda, čime se, kaže, vrijeđa pravo vlasništva.
Ti prostori nisu u društvenom vlasništvu već u vlasništvu države i ne moraju se privatizirati, posebno ne bez javnog natječaja jer bi to bilo nezakonito, rekao je Ferenčak, usporedivši HSS-ov zakon sa sličnim zakonom koji se neuspješno i 'na mlin' bogatih vlasnika provodio u Srbiji, pod nazivom 'Šešeljev zakon'.
Takvoj se usporedbi usprotivio HSS-ovac Željko Pecek, poručivši Ferenčaku da bi mu, umjesto da čita srpske novine, bolje bilo da čita domaće koje govore kako HNS upravlja u Zagrebu.