Atlas jasno opisuje opasnosti s kojima su suočena djeca - od opasnog utjecaja zagađenog okoliša, nedostaka pitke vode ili konzumiranja zaražene vode, do siromaštva i ostaloga - ali i ukazuje na potrebu da se vlade svih zemalja najozbiljnije uključe u rješavanje toga problema.
Predstavljajući atlas, generalni direktor WHO-a Jong Wook Lee, upozorio je kako je "najšokantniji podatak u atlasu da zbog svih tih zagađenja okoliša u svijetu godišnje umire tri milijuna djece mlađe od pet godina".
Deset posto svjetske populacije čine djeca mlađa od pet godina, a 40 posto svih oboljenja izazvanih ekološkim zagađenima pogađaju djecu u najranijoj dobi.
"Djeca su osjetljivija na rizik ugrožene životne sredine zato što konzumiraju više hrane i zraka od odraslih u proporciji s težinom tijela, i zato što imaju više prirodne radoznalosti a manje znanja i iskustva" napisao je u pogovoru knjige glavni tajnik UN-a Kofi Annan.
Milenijska deklaracija UN-a usvojena u Johannesburgu 2002. godine poziva vlade svih zemalja da za dvije trećine smanje broj smrtnih slučajeva kod djece mlađe od pet godina do 2015. godine, što je jedan od najozbiljnijih ciljeva WHO-a, poručio je Lee.
Gotovo svi podaci u atlasu izuzetno zabrinjavaju, kazao je Lee.
Primjerice, svake godine 1,8 milijuna ljudi u svijetu umire od dijareje izazvane zagađenom vodom, a od toga broja 1,6 milijuna su djeca mlađa od pet godina.
Podaci koji govore o smrtnosti djece, kada je Hrvatska u pitanju, nisu obeshrabrujući. Primjerice, na tisuću rođene djece godišnje u Hrvatskoj umre osmero djece u dobi do pet godina života, u Njemačkoj pet, u Srbiji 15, u Albaniji 27, u Azerbajdžanu 75, dok je taj broj u Afganistanu 257, a u Angoli 262.
U Europi godišnje umire 100,000 djece zbog zagađenosti zraka, vode, raznih povreda i nasilja.
Europska Ministarska konferencija o zdravlju i okolišu u petak će usvojiti Akcijski plan o dječjem zdravlju i životnoj sredini u Europi, kao i deklaraciju u kojoj će se obvezati da će zajednički raditi na stvaranju boljih uvjeta za život i budućnost djece.