U drugom kolu su "Pjesme neuvrštene u zbirke", "Hrvatski Diogenes", "Kratke erotske proze", "Studije i kritike", "Theatralia I" i "Theatralia ll".
Glavi urednik Sabranih djela Tihomil Maštrović na današnjoj konferenciji za novinare istaknuo je kako cjelovit opus toga velikoga dramatičara, pripovjedača, pjesnika i kritičara do sada nije predočen cjelovito i u jednom izdanju, pogotovo ne na znanstveni način - tekstološki i u kritičkom izdanju.
Milan Begović je u domovini često prešućivan, a u inozemstvu je bio najprevođeniji i najizvođeniji hrvatski pisac.
Kad se objave u cijelosti Begovićeva Sabrana djela, sadržavat će 26 svezaka i bit će temeljna pretpostavka za poznavanje i istraživanje stvaralačkog opusa tog klasika hrvatske književnosti, rekao je Maštrović.
Predsjednik Uredničkog vijeća toga velikoga književno-znanstvenog projekta je akademik Dubravko Jelčić, a urednici i priređivači pojedinih svezaka su Vida Flaker, Hrvojka Mihanović-Salopek, Antun Pavešković, Andrea Sapunar i Sanja Vulić.
S obzirom na piščeva umjetnička htijenja i na načela kritike teksta, na temelju bibliografskih i arhivskih istraživanja u kritičkom izdanju Sabranih djela Milana Begovića predočen je kritički pripremljen tekst cjelokupnog autorovog stvaralačkog opusa, istaknuo je Maštrović. Govoreći o poznavanju i recepciji piščeva djela u hrvatskoj književnoj povijesti, Maštrović je ustvrdio da se gotovo svaka politika na različite načine "očešala" o Begovića.
Na valu Begovićeve "političke nepodobnosti" neki su hrvatski književni povjesničari pokušali marginalizirati ozbiljnost Begovićeve stvaralačke pobude i poruke. To se, dodao je Maštrović, očitovalo u prešućivanju ili u trivijalizaciji možebitnog Begovićeva nacionalnog i političkog angažmana, premda mu to nikada nije bila najvažnija intencija.
O Sabranim djelima Milana Begovića (1876.-1948.) govorili su i Hrvojka Mihanović-Salopek i Andrea Sapunar.
(Hina) xta ymc