Poljske voluharice odjednom su postale srcedrapateljno monogamne, zaljubljene i nerazdvojne od partnera.
Znanstvenici vjeruju da ljudi nose isti gen, koji bi, osim što je uključen u romantične odnose, mogao biti ključan za ovisnost o drogi, a također bi mogao igrati ulogu u poremećajima kao što je autizam.
Taj gen stvara receptorni protein, a stimulira ga hormon u mozgu nazvan vazopresin. Što više tog proteina ima u mozgu to je snažniji učinak hormona.
Različite razine receptora mogle bi pojasniti razlike u ponašanju između poljskih i zemnih voluharica.
Iako srodne vrste, poljske voluharice su promiskuitetne, dok zemne ostaju vjerne svojim partnerima.
"Naša studija... pruža dokaze, na relativno jednostavnom životinjskom modelu, da promjene u aktivnosti jednog gena mogu temeljito izmijeniti socijalno ponašanje životinja unutar jedne vrste", izjavio je za časopis Nature voditelj studije dr. Larry Young s Medicinske škole Sveučilišta Emory u Atlanti.