U izvješću Povjerenstva se kaže da je vođa Al Qaide Osama bin Laden razmatrao moguću suradnju s Irakom početkom devedestih premda se protivio sekularnom režimu Sadama Huseina.
Irački obavještajni dužnosnik susreo se 1994. u Sudanu s bin Ladenom koji je tražio prostor za logore za obuku u Iraku i pomoć u nabavci oružja, ali Irak nije na te zahtjeve odgovorio, kaže se u Izvješću.
Izvješće navodi i kontakte Iraka i Al Qaide nakon što se bin Laden vratio u Afganistan, ali zaključuje da oni nisu rezultirali suradnjom.
Izvješće kaže kako su dva bliska suradnika bin Ladena zanijekala da su postojale "bilo kakve veze između Al Qaide i Iraka".
"Nemamo vjerodostojnih dokaza da su Irak i Al Qaida surađivali oko napada protiv Sjedinjenih Država", zaključilo je Povjerenstvo.
Izvješće proturječi navodima američkog potpredsjednika Richarda Cheneya koji je u ponedjeljak rekao da je Sadam Husein dugo imao veze s Al Qaidom.
Dužnosnici vlade predsjednika Busha tvrdili su da je režim Sadama Huseina imao desetljeće duge kontakte s teroristima Al Qaide što je bilo jedno od opravdanja za američki napad na Irak. Oni ipak nisu ustvrdili da je Irak bio izravno upleten u napade 11. rujna.
Izvješće također ocjenjuje da Al Qaida i dalje aktivno nastoji napasti Sjedinjen Države kemijskim, biološkim, radiološkim ili nuklearnim oružjem kako bi izazvala masovne žrtve.
Povjerenstvo navodi napad antraksom kao jednu od neposrednih opasnosti za Sjedinjene Države te kemijski napad industrijskim kemikalijama ili napadom na kemijska postrojenja ili pošiljke opasnih tvari.
Izvješće je objavljeno na početku dvodnevnih saslušanja pred Povjerenstvom o planiranju i izvedbi napada 11. rujna te reakcije američke zračne obrane na napade.