Na 172 stranice autor fotografijom i pisanom riječju navodi sve značajnije događaje u životu prognanih Vukovaraca u razdoblju između 1991. i 1997. godine. Uz više povijesnih bilježaka o gradu i kratke ratne kronike, tu su i dvije priče prognanika.
Predstavljajući monografiju, potpredsjednica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Alica Wertheimer Baletić istaknula je kako Vukovar, nakon što je u srpskoj agresiji razoren i nakon što su pale brojne žrtve, a njegovo stanovništvo prognano, nije prestao živjeti i funkcionirati kao zajednica. "Vukovar je tako postao i simbol grada u progonstvu, jedne fascinantne socijalne tvorevine koja bi morala postati predmetom šireg interesa društvene znanosti", rekla je.
O knjizi su govorili i novinar Večernjeg lista Branko Vrbošić te vlasnik tiskare "Pauk" iz Cerne koja je tiskala monografiju Vladimir Baličević.
"'Između života" tek je osnovni dio slike življenja u progonstvu, između zbivanja 1991. i povratka 1997. godine, napisan da bi se sačuvala već pomalo zaboravljena sjećanja po hotelima, prognaničkim naseljima, barakama, gradovima i selima, kod rodbine i humanih ljudi, da se ne zaboravi Crveni križ, Caritas, udruge, Vlada, Sabor, značajni ljudi hrvatske i svjetske politike, rekao je autor monografije Petar Brozović.
Vukovarski novinar Petar Brozović proveo je 1991. godine četiri mjeseca u zatočeništvu u logoru "Velepromet" u Vukovaru. U progonstvu u Zagrebu u svibnju 1992. pokrenuo je izlaženje "Vukovarskih novina" čiji je bio glavni urednik do odlaska u mirovinu. Prije Domovinskog rata dugi niz godina bio je novinar lista "Borovo". Prošle 2003. godine izdao je knjigu "Čuvari Vukovara" u dva toma kojom svjedoči o obrani grada i sjećanjima njegovih branitelja.