Promicatelji globalizacije u javnosti ističu kako ova razbija granice, omogućuje ostvarivanje slobode i ljudskih prava na cijelom planetu, no o njenom naličju ne govore, primjećuje Kukić ocjenjujući da neoliberalni ekonomski koncept može biti i instrument uspostavljanja dominacije i zapovjednog odnosa centara svjetske ekonomske moći nad svima ostalima, što, piše Kukić, pokazuju mnogi primjeri od kojih se veliki broj može naći u Bosni i Hercegovini.
"Prisjetimo se samo trakavice s Hercegovačkom bankom", piše Kukić i nastavlja: "I danas se, u vezi s njom, što se mene tiče, diže prašina na način da se zamagli suština. Hercegovačka banka je, kažu, poslužila za ovaj ili onaj tip nezakonitih radnji, preko nje su ovi ili oni, pojedinci i politički koncepti, ostvarivali ovakve ili onakve ciljeve i tome slično. Nitko od njih se, međutim, nije potrudio i odgovoriti na pitanje da li je Hercegovačku banku, zbog svega toga, trebalo i uništiti. Ili je razlog u sasvim drugom dvorištu. U interesima, recimo, krugova međunarodnog kapitala, kojima cilj i nije bila Hercegovačka banka. Ali, zato je bila najbolje moguće sredstvo da se do cilja dođe".
U vezi s privatizacijom mostarskog Telekoma, Kukić u svom komentaru ponudu Hrvatskog telekoma, posredno Deutsche Telekoma, da mostarskom telekomu ustupi svoj paket dionica u "Eronetu" ocjenjuje tek prividno povoljnom za BiH jer je uvjetovana povećanjem HT-ovog dioničkog udjela u mostarskom HT-u, a moguće i preuzimanjem kontrolnog paketa. Na taj se način, po Kukiću, to pitanje rješava "izuzetno povoljno po Deutsche Telekom i "krajnje nepovoljno za BiH i interes državnog kapitala". "A i to je prilog globalizaciji, zar ne? I to na način koji će sve nas koštati dugoročno. Kao što je, uostalom, do sada koštao i mnoge druge. Na način, dakle, koji sve nas stavlja u funkciju krupnog međunarodnog kapitala", zaključuje Kukić.