ZAGREB, 16. svibnja 2004. (Hina) - Udruga za promicanje hrvatskoga identiteta i prosperiteta - UHIP objavila je knjigu "Globalizacija i identitet", koju čini dvadesetak rasprava o globalizaciji, nacionalnom identitetu i kulturi
politike, koje su za zbornik napisali hrvatski povjesničari, politolozi, književnici, ekonomisti, umjetnici, novinari i teolozi.
ZAGREB, 16. svibnja 2004. (Hina) - Udruga za promicanje hrvatskoga
identiteta i prosperiteta - UHIP objavila je knjigu "Globalizacija i
identitet", koju čini dvadesetak rasprava o globalizaciji, nacionalnom
identitetu i kulturi politike, koje su za zbornik napisali hrvatski
povjesničari, politolozi, književnici, ekonomisti, umjetnici, novinari
i teolozi. #L#
Knjigu će sutra, 17. svibnja, u Zagrebu predstaviti Franjo Gregurić,
Ljilja Vokić, Joško Kontić i Miroslav Tuđman.
U predgovoru Miroslav Tuđman napominje da Hrvatska još nije
definirala svoj identitet ni nacionalne interese u novim okolnostima
na početku 21. stoljeća, nego je razdiru i naslijeđe prošlih
vrijednosti, i pritisci, i egoistični interesi međunarodnih čimbenika,
ali i vlastite dvojbe između očekivanih i mutnih ciljeva
globalizacije.
"Bilo bi nam drago da se ova knjiga shvati kao poziv na dijalog i
traženje najboljih rješenja jer globalizacija i identitet spadaju u
one teme koje će posve sigurno tek iznijeti pred nas odlučujuće
dvojbe", ističe Miroslav Tuđman, jedan od urednika knjige.
U zborniku (366 str.) uvodno je objavljen tekst "Kulturna integracija
i mali narodi u povijesti", koji je Franjo Tuđman objavio prije više
od trideset godina u časopisu "Kritika". Kao povjesničar, on je tada
smatrao potrebnim da se Europa "organizira kao zajednica suverenih
naroda, koja bi stvorila pretpostavke za neometani kulturni i
gospodarski razvoj svih njezinih naroda".
Osim uvodnog teksta, knjiga ima četiri cjeline - Globalizacija i
identitet, Povijest i identitet, Hrvatski kulturni identitet: stavovi
i rasprave, te Kultura politike.
Rasprave su, među ostalima, objavili: Mladen Ančić, Igor Zidić,
Slobodan Novak, Ivan Aralica, Ivo Goldstein, Josip Jović, Josip
Pečarić, Zdravko Tomac i Carl Gustaf Stroehm.
U jednom od posljednjih tekstova Carl Gustaf Stroehm, koji je umro
proteklog tjedna, napominje kako se mora ispričati Hrvatima što nije
predvidio, kad je počeo proces osamostaljenja, "silu retrogradnih
snaga - među njima preživjeli komunizam i balkansko-jugoslavenski
unitarizam, odnosno centralizam".
Po njegovim riječima, "čuvanje identiteta sada dobrim dijelom ovisi o
samim Hrvatima".
(Hina) xmk ymc