Odbijen je prijedlog Vijeća bošnjačke nacionalne manjine za Karlovačku županiju da srpska manjina ima tri vijećnika, a da jedno mjesto pripadne predstavniku bošnjačke, druge po brojnosti, nacionalne manjine.
Ustavni zakon ostavlja mogućnost da se predstavnici nacionalnih manjina biraju bez obzira na udio u ukupnom stanovništvu, ali se to treba regulirati statutom županije.
"Prijedlog županijskog Vijeća bošnjačke nacionalne manjine nema uporište u Ustavnom zakonu o nacionalnim manjinama jer broj vijećnika mora odgovarati zastupljenosti u ukupnom broju stanovnika, tj. kada njihov udio čini najmanje 1,5 posto ukupnog stanovništva", rekao je u ime predlagača predsjednik Odbora Dragutin Lesić (HDZ) .
U obrazloženju je rekao da bi to "moglo motivirati i Slovence, Albance, Rome i druge predstavnike manjina da traže svoje mandate pa bi ih manjine mogle imati više nego hrvatska većina".
Odbor je zato predložio, a Skupština prihvatila, prijedlog da bošnjačka nacionalna manjina sama preko nadležnih tijela u državi traži smanjenje cenzusa, a postoji i mogućnost da se u dogovoru s ostalim manjinama Bošnjaci dogovore o zajedničkom vijećniku.
Govoreći o stanju opće sigurnosti u Karlovačkoj županiji, načelnik PU karlovačke Zvonimir Vnučec rekao je da stopa kriminala u toj županiji ne odudara od drugih sredina. Među županijama slične veličine samo Sisačko-moslavačka i Vukovarsko-srijemska županija imaju manje kaznenih djela od Karlovačke županije, rekao je.
Predsjednik Savjeta za sigurnost u prometu Juraj Palajsa upozorio je na alarmantan broj poginulih na hrvatskim prometnicama. U Europi je prosjek osam poginulih na 100 tisuća stanovnika, u Hrvatskoj je taj broj 15,8, a u Karlovačkoj županiji čak 20 na 100 tisuća u prošloj godini. "Iza nas su samo Albanija, Bjelorusija, BiH i Kazahstan, i dok je tako ne možemo biti zadovoljni", rekao je Palajsa.
Na aktualnom satu vijećnica Dubravka Vuković (SDP) postavila je pitanje za Ministarstvo obrane - postoje li analize i saznanja o onečišćenju tla u ogulinskoj kotlini teškim metalima, poput žive i olova, uzrokovanom aktivnostima na vojnom poligonu Eugen Kvaternik u Slunju te eksplozijom u Oštarijama u rujnu 1991. kada je JNA digla u zrak skladište streljiva. Vuković smatra da građani imaju pravo znati istinu imaju li oboljenja ljudi, slaba mliječnost krava i sterilnost domaćih životinja veze s onečišćenjem teškim metalima ili su to izolirane pojave uzrokovane drugim čimbenicima.