Predsjednik HZŽ-a i primorsko-goranski župan Zlatko Komadina rekao je da je jedan od razloga osnutka te zajednice poboljšanje regionalne i lokalne samouprave i uprave te regionalne suradnje, "smanjenje procesa metropolizacije zemlje i nastojanje da s povećaju prihodi i udjeli županija u odlučivanju, primjerice pri prostornom planiranju". U Zagrebu se ostvaruje oko 52 posto BDP-a Hrvatske, ondje su smještena sjedišta svih državnih služba i tvrtaka, a primjerice u Istarskoj županiji, koja među županijama ima najbolje rezultate, ostvaruje se samo 6,4 posto BDP-a, rekao je Komadina.
Županije se zauzimaju za decentralizaciju i drukčiju raspodjelu državnih prihoda te mjere koje bi omogućile usklađen razvoj i ujednačavanje standarda u svim gradovima, općinama i županijama, nastavio je Komadina. Istaknuo je da se u državnom proračunu može pronaći novac za dodatne županijske prihode.
Rekao je i da HZŽ ne treba biti politički forum, te da bi županije trebale preuzeti više odgovornosti za donošenje odluka koje izravno utječu na život građana.
Na Skupštini je prihvaćen Statut i Poslovnik u radu HZŽ-a.
HZŽ je osnovan nakon sastanka predsjednika i tajnika županijskih skupština 2001., a na poticaj Primorsko-goranske županije. Tada je zaključeno da je potrebno razmotriti uspostavu institucionalne suradnje hrvatskih županija, pa je u Osijeku u svibnju 2003. održana osnivačka skupština HZŽ-a.