Glavna tema razgovora bila je, naime, realizacija projekta naftovoda Družba Adria, a ministar Šojgu izrazio je želju Rusije da taj projekt što prije u potpunosti zaživi na dobrobit obiju zemalja i njihova gospodarskog razvitka.
I ministar Vukelić potvrdio je želju da to bude projekt koji će donijeti korist svim u njega uključenim zemljama, ali i naglasio da će se prije nastavka projekta izraditi kvalitetna Studija o zaštiti okoliša, jer je potrebno osigurati potpunu zaštitu Jadranskog mora.
"Zaštita Jadranskog mora mora biti na prvom mjestu", istaknuo je ministar Vukelić.
Predložio je, kako se prenosi u priopćenju, da se, kada dođe vrijeme za javnu raspravu o pitanju zaštite Jadrana, organizira posjet stručne skupine, stručnih udruga i medija jednom od sličnih postrojenja u Rusiji, kako bi se javnost upoznala iz prve ruke u njihove sigurnosne i zaštitne karakteristike.
Ruski je ministar naglasio i potrebu jače suradnje dviju zemalja i o pitanju konkretnih gospodarskih ulaganja, istaknuvši pritom primjer sisačke Željezare, a i hrvatski je ministar istaknuo značaj gospodarskih ulaganja i što skorijeg potpisivanja protokola o poticanju i zaštiti ulaganja.
Ocijenjeno je da postoji kvalitetan napredak suradnje u području brodogradnje, a ministar Šojgu istaknuo da postoji više narudžbi kod hrvatskih brodogradilišta. Riječ je o ukupno osam trajekata, 12 tankera, nosivosti po 47 tisuća tona i jednog broda nosivosti 108 tisuća tona.
Ministar Šojgu je također naglasio da Rusija Hrvatskoj nudi usluge specijaliziranih tvrtki za razminiravanje, te zrakoplovne industrije.
O tim i drugim konkretnim projektima ulaganja i razmjene, kako je najavljeno, razgovarat će međuvladina rusko-hrvatska komisija za gospodarsku suradnju, čije se četvrto zasjedanje treba održati u rujnu ove godine.
Obostrano je istaknut značaj nastupa Ruske Federacije kao zemlje partnera na ovogodišnjem Međunarodnom jesenskom Zagrebačkom velesajmu.
Robna razmjena između dviju zemalja, u kojoj Hrvatska bilježi znatan deficit, prošle je godine bila smanjenja za 6,1 posto u odnosu na 2002.
Hrvatski je u izvoz u Rusiju prošle godine iznosio 73,7 milijuna dolara, što je 12 posto manje nego 2002., dok je uvoz iz Rusije dosegnuo 678,1 milijun dolara i bio je 5,4 posto manji.
U prva četiri mjeseca ove godine bilježi se pak rast robne razmjene. Tako je izvoz iz Hrvatske u Rusiju iznosio 30,5 milijuna dolara, što je 59,2 posto više nego u istom razdoblju lani, ali je još brže, za 71,6 posto porastao uvoz iz Rusije i iznosio je 278,8 milijuna dolara.