ZAGREB
Svrha sastanaka Međudržavnog vijeća Hrvatske i BiH ugradnja je europske ideje u rješavanje međusobnih odnosa dviju zemalja, rekao je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u ponedjeljak u Zagrebu nakon devetog sastanka Međudržavnog vijeća za suradnju Hrvatske i BiH koji je završen prihvaćanjem smjernica za unapređenje odnosa Zagreba i Sarajeva. "Nakon stupanja na snagu ugovora o sukcesiji mora se ubrzati procedura oko rješavanja imovinsko-pravnih odnosa", rekao je Mesić nakon sastanka na kojem su bili i članovi predsjedništva BiH Sulejman Tihić, Dragan Čović i Borislav Paravac. "Pri kraju su svi formalni postupci kako bi ugovor o državnoj granici mogao biti upućen na ratifikaciju i o tome smo danas razgovarali", rekao je Mesić. Konstitutivnost triju naroda Bosne i Hercegovine treba poštovati, naglasio je također Mesić. "Hrvatska će nastaviti podupirati hrvatsku zajednicu u BiH, ali i jačati suradnju s čitavim prostorom Bosne i Hercegovine", rekao je hrvatski predjsednik. Na sastanku su prihvaćene Smjernice za unapređenje odnosa Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. "Njima se utvrđuju strateški pravci suradnje u području investicija, energetike, prometne infrastrukture, slobodnih zona i drugo.", rekao je Sulejman Tihić, predsjednik tročlanoga Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Među prioritetima u odnosima dviju zemalja Smjernice spominju pripremu rješenja nekih otvorenih pitanja "kao što je to osiguranje povratka izbjeglica do kraja 2004. godine, traženje obostrano prihvatljiva rješenja u vezi sa sporazumom o luci Ploče i prolascima kroz Neum, imovinsko-pravnih odnosa te pitanja dvojnog državljanstva", rekao je Tihić.
PORTOROŽ
U Portorožu je u ponedjeljak ujutro započeo s radom sastanak predstavnika država i organizacija koje sudjeluju u regionalnoj inicijativi, osnovanoj prije pet godina pod nazivom Pakt stabilnosti u jugoistočnoj Europi. Dvodnevni sastanak započeo je radom tzv. radnih stolova na kojima se raspravlja o slobodi medija, ulozi parlamenata u demokratskim procesima i ilegalnim migracijama, a u utorak se održava završni, drugi dan skupa kojemu prisustvuje oko 300 predstavnika iz 65 država i organizacija. Sutrašnji sastanak kojim se obilježava pet godina djelovanja Pakta stabilnosti otvorit će slovenski premijer Anton Rop i posebni koordinator Pakta Erhard Busek. Raspravu o petogodišnjem djelovanju Pakta stabilnosti moderirat će slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel. Na skupu će u utorak sudjelovati i više ministara vansjkih poslova iz država-korisnica i država-partnerica u ovoj inicijativi, a među njima i hrvatski ministar Miomir Žužul. Sudjelovanje na sastanku Pakta stabilnosti u Portorožu potvrdili su, kako se doznaje, među ostalima austrijska ministrica Benita Ferrero Waldner, makedonska ministrica Ilinka MItreva, moldovski ministar Andrei Stratan, crnogorski ministar Dragiša Burzan i drugi. Paktu stabilnosti na sastanku u Portorožu formalno će pristupiti još pet novih članica Europske unije - Latvija, Litva, Estonija, Malta i Cipar.
PRIŠTINA
Visoki predstavnik Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku Javier Solana doputovao je u ponedjeljak u jednodnevni radni posjet Kosovu, a odmah po dolasku posjetio je Kosovo Polje, nedaleko Prištine, poprište ožujskih nemira i razaranja. Solana je pozdravio napore kosovske Vlade na obnovi razorenih objekata ocijenivši međutim da taj proces ide vrlo sporo te istaknuvši da ga treba okončati do rujna kako je i najavljeno. Visoki predstavnik Europske unije počeo je potom u Prištini razgovore u sjedištu UNMIK-a s civilnim upraviteljom UN-a na Kosovu u ostavci Harri Holkerijem, a tijekom dana će se susresti i s predsjednikom Kosova Ibrahim Rugovom, premijerom Bajram Rexhepijem, predsjednikom parlamenta Nexhatom Dacijem i političkim predstavnicima Kosova, te s najvišim predstavnicima KFOR-a, kako bi se upoznao s aktualnom sigurnosnom i općom političkom situacijom na Kosovu.
VARŠAVA
Ukrajina mora pojačati svoju demokratsku vjerodostojnost kako bi postala članicom NATO-a, izajvio je u ponedjeljak u Varšavi glavni tajnik Sjevernoatlantskog saveza Jaap de Hoop Scheffer. NATO i Ukrajina trebali bi potpisati memorandum o razumjevanju u ponedjeljak koji dopušta Savezu da se koristi ukrajinskim zrakoplovima tijekom svojih operacija. "Jačanje demokratskih institucija, razvoj civilnog društva i jamstvo vladavine prava ključni su preduvjeti za približavanje Ukrajine ispunjavanju njezinih legitimnih euroatlantskih težnji", kazao je Scheffer sudionicima konzultacija "NATO-Ukrajina" koje se odvijaju u Varšavi.
KUFA
Troje Iračana, među kojima i jedna žena, poginulo je, a još 12 je ranjeno u eksploziji koja je u ponedjeljak odjeknula u skladištu streljiva nedaleko od džamije u Kufi, priopćili su bolnički izvori. Liječnik u bolnici Eufrat u mjestu Aliju al-Tufeiliju nedaleko od Najafa rekao je da je dvoje ranjenih u kritičnom stanju. U skladištu streljiva koje pripada pristalicama radikalnog šijitskog vjerskog vođe Moqtade al-Sadra, nedaleko od džamije i groba Ibn Akila u svetom gradu Kufi, odjeknulo je najmanje šest eksplozija, a zasad se ne zna je li skladište bilo metom napada ili je riječ o slučajnoj detonaciji dijela eksploziva koji se nalazio u njemu.
ZAGREB
Novinari koji kao predstavnici stranih medija putuju u Sjedinjene Države trebaju američku vizu klase "I", priopćilo je u ponedjeljak američko veleposlanstvo u Zagrebu. Viza "I" omogućuje novinarima da uđu u SAD i rade na svojem zadatku, a prema američkom zakonu novinarima je izričito zabranjeno koristiti se vizom klase "B" za ulazak u Ameriku radi provođenja novinarske ili medijske aktivnosti, kaže se u priopćenju veleposlanstva. Hrvatski novinari i predstavnici medija koji kane putovati u Sjedinjene Države mogu svoju vizu dobiti u veleposlanstvu u Zagrebu, podsjeća se u priopćenju. Viza "I" služi osobama koje u Sjedinjene Države dolaze raditi, a viza "B" namijenjena je osobama koje u SAD dolaze u posjet, kao turisti. Novinari koji s takvom vizom uđu u SAD ne smiju raditi kao novinari, objašnjeno je iz američkoga veleposlanstva.
MEXICO
Ruski predsjednik Vladimir Putin stigao je u ponedjeljak u meksički glavni grad u okviru prvog službenog posjeta najvećoj srednjoameričkoj zemlji kojem je cilj jačanje gospodarske suradnje i bilateralnih odnosa. Putin bi se tijekom dana trebao susresti s meksičkim predsjednikom Vicenteom Foxom. Ruski predsjednik tom će prigodom potpisati šest bilateralnih dokumenata i zajedničku izjavu, prije nego održi konferenciju za tisak. Prošle godine je trgovinska razmjena između Rusije i Meksika iznosila samo 158 milijuna dolara, od čega 98,5 milijuna od ruskog izvoza. Razvoj gospodarske rusko-meksičke suradnje dosad je bio ograničen s obzirom da je Meksiko bio tradicionalno vezan uz američko tržište, smatraju stručnjaci.