FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SKV: SVIJET U 21.00 SAT

ZAGREB, 5. lipnja 2004.(Hina) - Pregled važnijih događaja do 21.00sat:
ZAGREB, 5. lipnja 2004.(Hina) - Pregled važnijih događaja do 21.00 sat:

GOETTWEIG

Na marginama europskog foruma "Wachau 2004." koji se održava u samostanu Goettweig u Donjoj Austriji, u subotu je održan trilateralni sastanak Hrvatske, Slovenije i Austrije na kojem su sudjelovali šefovi diplomacije te tri zemlje, Miomir Žužul, Dimitrij Rupel i Benita Ferrero-Waldner. Žužul je zaključio da je razgovor bio otvoren i prijateljski, kao i ukupno ozračje na 10. europskom forumu "Wachau 2004". Na sastanku se razgovaralo o stanju u jugoistočnoj Europi, a Hrvatska je dobila potporu u približavanju EU. "Izražena je potpora Hrvatskoj, a Austrija je uistinu predvodnik onih država koje daju snažnu podršku Hrvatskoj, njezinom pristupu u punopravno članstvo EU", izjavio je nakon sastanka Žužul. Na pitanje je li se razgovaralo o ribolovno-ekološkoj zoni, Žužul je odgovorio da sa Slovenijom još nije postignuto razumijevanje oko svih elemenata. Izrazio je nadu da će se to razjasniti, a što se tiče Austrije rekao je da je pozdravila odluku Hrvatske jer svaki korak koji je u europskom duhu i svako dogovaranje među susjedima Europa mora pozdraviti. Također je dodao da ne očekuje da bi Slovenija mogla drukčije nastupiti nego podržati prijedlog zaključka Irske, predsjedavajuće zemlje EU, u kojem se predlaže da se podupre hrvatski status kandidata i datum za početak pregovora s EU. Europski forum "Wachau 2004." nastavlja se i u nedjelju kada se očekuje sudjelovanje grčkog premijera Konstatinosa Karamanlisa i austrijskog saveznog kancelara Wolfganga Schuessela.

TIRANA

Približavanjem Europi Hrvatska ne želi pobjeći iz regije, izjavio je u subotu u Tirani hrvatski premijer Ivo Sanader. "Bez obzira što Hrvatska ide brže, ne želimo zatvarati oči da smo u ovom djelu Europe", rekao je Sanader nakon sastanka s albanskim i bosansko-hercegovačkim premijerima. Predsjednik hrvatske Vlade je s domaćinom Fatosom Nanom i predsjedateljem ministarskog vijeća BiH Adnanom Terzićem razgovarao o regionalnoj suradnji i euroatlantskim integracijama. Trojica premijera zauzela su se za jačanje reigonalne suradnje koju smatraju vrlo važnom za ostvarenje zajedničkih ciljeva: članstvu u EU i NATO-u. "Hrvatska je stabilna država i tu stabilnost želimo izvoziti", naglasio je premijer Sanader, a Terzić i Nano da hrvatski primjer pruža perspektivu ulaska u EU i njihovim zemljama. Trojica čelnika ponovila su i predanost ulasku u NATO savez. Albanija i Hrvatska koje su uz Makedoniju članice Akcijskog plana za članstvo, očekuju od summita u Istanbulu vrlo jasnu perspektivu priključenja savezu, a BiH se nada ulasku u Program "Partnerstvo za mir". Nakon sastanka u Tirani trojica premijera otputovali su u grad Drač na Jadranskoj obali gdje su se sastali s predsjednikom Albanije Alfredom Moisiuom. Boravak premijera Sanadera u Albaniji završava u nedjelju posjetom Skadru i antičkom gradu Butrintu gdje će zasaditi stablo masline kao simbol mira i prijateljstva između dviju zemalja.

PARIZ

Američki predsjednik George Bush sastao se u subotu poslije podne sa svojim francuskim domaćinom Jacquesom Chiracom u predsjedničkoj palači u Parizu na summitu koji bi trebao označiti volju za približavanjem Washingtona i Pariza. Dvojica državnika, koji su imali različite koncepcije rješavanja iračkog pitanja, sastali su se u vrijeme kada se u Vijeću sigurnosti treba donijeti rezolucija o Iraku. Nekoliko tisuća osoba okupilo se u Parizu kako bi izrazili negodovanje zbog rata u Iraku i posjeta američkog predsjednika Francuskoj. Bush je u Pariz stigao iz Rima, a u nedjelju bi zajedno s drugim svjetskim čelnicima trebao sudjelovati na obilježavanju 60. obljetnice savezničkog iskrcavanja u Normandiji.

PARIZ

Sjedinjene Države vrlo su blizu postizanju dogovora o nacrtu rezolucije UN-a o budućnosti Iraka, rekao je u subotu američki državni tajnik Colin Powell. Dodao je kako očekuje da će se preostala pitanja riješiti "za nekoliko dana". "Danas mogu reći da smo vrlo, vrlo blizu okončanju posla", rekao je Powell novinarima.

CAEN

Prvi put je neki ruski predsjednik pozvan na svečanost obilježavanja savezničkog iskrcavanja u Normandiji, koje je Vladimir Putin nazvao odlučnim događajem za pobjedu nad nacističkom Njemačkom. Dosad je Moskva minimalizirala značaj Dana D, tvrdeći da su bitka za Staljingrad, prvi veliki poraz Hitlera, te za Kursk na istočnoj fronti, značile konačan udarac nacističkom režimu. U pismu upućenom regionalnom dnevniku Ouest-France i objavljenom u subotu, Vladimir Putin odao je počast herojstvu savezničkih vojnika koji su krenuli u napad na Normandiju 6. lipnja 1944. godine. Za Putina je "otvaranje druge fronte iskrcavanjem bio važan doprinos našoj zajedničkoj pobjedi". Sudjelovanje Vladimira Putina na svečanostima obilježavanja 60. obljetnice iskrcavanja podsjeća na ključnu ulogu tadašnjeg SSSR-a u pobjedi saveznika u Drugom svjetskom ratu.

LONDON

Zalaganje za slobodu "često je skupo", izjavili su u subotu u zajedničkom priopćenju britanski i australski premijer, uspoređujući rat protiv terorizma i rat u Iraku s Drugim svjetskim ratom. "Sutra kad se svi okupimo u Normandiji na obilježavanju 60. obljetnice Dana D, prisjetit ćemo se da je zalaganje za slobodu često skupo", izjavili su Tony Blair i John Howard po završetku susreta u Chequersu, vikend kući britanskog premijera zapadno od Londona. "Naš današnji susret ima za cilj potvrditi našu odlučnost u daljnjem zajedničkom nastojanju s Iračanima i našim stranim partnerima oko stabilnog, demokratskog i sigurnog Iraka", dodali su.

BERN

Dvanaest tisuća mladih švicarskih katolika pozdravilo je u subotu papu Ivana Pavla II na njihovom prvom nacionalnom susretu u Bernu, kamo je Papa doputovao nakon gotovo jednogodišnje stanke u putovanjima zbog zdravstvenih problema. Mnoštvo mladih, mnogo veće nego što su organizatori očekivali, stiglo je iz svih švicarskih kantona i inozemstva. Dugim ovacijama pozdravili su Papu (84), koji im se pridružio nakon višesatnog odmora u mjesnom domu za umirovljenike koji drže redovnice. Švicarski predsjednik Joseph Deiss u pozdravnom je govoru istaknuo zajedničke vrijednosti Švicarske i Vatikana, kao što su "zaštita ljudskih prava i poštivanje etike i morala u politici", ne zaboravivši ipak i na nesuglasice, "poput nekih doktrina i pouka Njegove Svetosti". Papa će u Bernu ostati do nedjelje navečer. U nedjelju ujutro trebao bi služiti misu na otvorenom, na livadi Allmend u Bernu, pred, kako se očekuje, gotovo 50.000 vjernika.

DACCA

Američki ministar obrane Donald Rumsfeld doputovao je u subotu u Bangladeš gdje bi trebao imati razgovore posvećene eventualnom slanju postrojbi te muslimanske zemlje u Irak. "Nadamo se da će Bangladeš pridonijeti slanju postrojbi u Irak", izjavio je dužnosnik američkog ministarstva obrane novinarima koji su putovali s Rumsfeldom. "Još moramo raspraviti" s čelnicima Bangladeša, dodao je dužnosnik. Po mišljenju tog neimenovanog dužnosnika, čelnici Bangladeša zalažu se za vojnu pomoć Iraku koja bi imala "više međunarodni karakter, s većom ulogom UN-a". Rumsfeld, koji je sudjelovao na međunarodnom forumu o sigurnosti u Singapuru, trebao bi razgovarati s premijerom Khaledom Ziom. Bangladeš je izrazio svoje protivljenje invaziji Iraka i naglasio u više navrata da će u tu zemlju poslati postrojbe samo pod pokroviteljstvom UN-a.

MOSTAR

Visoki međunarodni predstavnik u BiH Paddy Ashdown uveo je nove financijske sankcije HDZ-u BiH i kaznio dva županijska odbora Hrvatske demokratske zajednice BiH oduzimanjem po pet posto proračunskih sredstava predviđenih za financiranje te stranke zbog neusklađivanja županijskih zakona s državnim Zakonom o osnovnom i srednjem obrazovanju, priopćeno je u subotu iz Ureda visokog predstavnika (OHR). Visoki predstavnik u ožujku je zamrznuo račun HDZ-a BiH koji se protivi prihvaćanju županijskih zakona kojima bi se doveli u pitanje hrvatski jezik i nezavisni nastavni planovi i programi. "Oni koji nisu učinili nikakav napor da poštuju jednoglasno iskazanu volju državnog parlamenta, bez obzira na tvrdnje njihovih stranaka da podržavaju izgradnju države, moraju biti kažnjeni zbog te opstrukcije. Oni tu kaznu plaćaju od jučer, i plaćat će je sve dok svoje zakone ne usklade s državnim zakonom. Vladavina zakona i ustavna nadređenost državnog parlamenta moraju se poštovati", stoji u pisanoj izjavi Visokog predstavnika Paddyja Ashdowna.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙