Tog povijesnog 6. lipnja 1944. na plažama Normandije iskrcalo se više od 130.000 savezničkih vojnika. Nakon dva i pol mjeseca borbi, saveznici su izgubili 40.000 vojnika, a Nijemci, koji su invaziju očekivali stotinjak kilometara sjevernije, kod Pas-de-Calaisa, 22.000. Poginulo je i gotovo 20.000 francuskih civila.
Operacija Overlord, kako se Dan D službeno zvao, završila je tri mjeseca nakon iskrcavanja oslobađanjem Pariza. Nacistička Njemačka kapitulirala je u svibnju 1945.
Bolne uspomene desetljećima su onemogućavale zajedničko prisjećanje na žrtve, i savezničke i njemačke. Obilježavanje 50. obljetnice proteklo je bez kancelara ujedinjene Njemačke Helmuta Kohla, što je tada izazvalo pravi diplomatski skandal. Kohl je, međutim, nedavno priznao da je odbio tajni poziv francuskog predsjednika Francoisa Mitteranda, opravdavajući se uspomenom na svojeg starijeg brata Waltera koji je u borbama tijekom Dana D bio teško ranjen, a poginuo je nešto kasnije u savezničkom bombardiranju.
Šezdesetu obljetnicu iskrcavanja obilježit će političari rođeni nakon rata. Njemački kancelar imao je samo godinu dana kada je rat završio, francuski predsjednik Jacques Chirac imao je 12 godina, a britanski premijer Tony Blair i američki predsjednik George W. Bush nisu bili ni rođeni.
"To je znak prihvaćanja da je Njemačka postala u potpunosti demokratska i da se demokracija u Njemačkoj konsolidirala", rekao je Schroeder komentirajući poziv na svečanost. "Pravo značenje poziva jest da je Drugi svjetski rat završio - jednom zauvijek", rekao je.
Schroeder smatra kako je Dan D simbol slobode, a ne poraza. "Francuska je bila oslobođena od njemačke okupacije, a mi Nijemci od nacističke tiranije", rekao je. "Taj dan je mnogo više od pobjede ili poraza. Postao je simbolom za borbu za slobodu, demokraciju i ljudska prava", istaknuo je u intervjuu za Reuters.
Nijemci o porazu u Drugom svjetskom ratu govore kao o oslobođenju od nacizma od 1985., kada je ta ideja bila središnja ideja govora tadašnjeg njemačkog predsjednika Richarda von Weizsaeckera održanog u povodu 40. godišnjice kraja rata.
Schroeder smatra također kako savezničko iskrcavanje nije bilo samo prekretnica u ratu nego i početak za današnju Europu. "Europska unija najbolje je jamstvo mira", naglašava njemački kancelar.
Ipak, u želji da izbjegne moguće kontroverze, Schroeder, čiji je otac poginuo kao vojnik Wehrmachta u Rumunjskoj, neće obići njemačka vojna groblja u blizini bojišta na kojima ima i pripadnika zloglasnih SS jedinica. Posjetit će, međutim, britansko vojno groblje u Ranvilleu na kojem je pokopano i dvjestotinjak njemačkih vojnika.
Velika većina Nijemaca, njih 71 posto, podržava Schroederovo sudjelovanje na svečanostima u Normandiji, kao i većina Francuza i Britanaca. "Poziv je jedini način da se prekine lanac odgovornosti sinova" za grijehe očeva, ocjenjuje francuski povjesničar Claude Quetel.
Francuski predsjednik Jacques Chirac odat će počast "borcima za slobodu", njihovoj vjeri u vrijednosti "demokracije, prava i slobode". Sjedinjenim Državama namjerava uputiti "poruku zahvalnosti" i "prijateljstva". "Francuska ne zaboravlja i nikada neće zaboraviti", poručit će Chirac.
Veliku pomirbu zasjenjuje, međutim, duboka podjela Zapada zbog rata u Iraku.
Kako primjećuje Frankfurter Allgemeine Zeitung, "upravo u trenutku velikih osjećaja zbog pomirbe pitanje je može li Zapad biti spašen".
Američki predsjednik George W. Bush usporedio je nedavno borbu protiv terorizma s borbom protiv tiranije u Drugom svjetskom ratu i Bliski istok s ratnom Europom.
"Naš cilj, cilj ove generacije je isti: učinit ćemo sigurnom našu zemlju i braniti mir napredovanjem slobode", poručio je Bush.
Njemački kancelar upozorava pak da takve usporedbe navode na pogrešne zaključke. "Naravno da demokracija zaslužuje borbu, u slučaju nužde čak i oružanom silom", no to mora biti legitimno, smatra Schroeder.
Svečanosti u Normandiji okupit će 17 šefova država ili vlada, uključujući britansku kraljicu Elizabetu II i ruskog predsjednika Vladimira Putina, pozvanog u znak zahvale na ulozi koji je bivši SSSR odigrao u borbama na istočnoj fronti. Na glavnu svečanost u nedjelju u Arromanchesu pozvano je gotovo 6.000 ljudi. Trodnevnim svečanostima nazočit će i njemački veterani, ali u civilu, a ukupno se očekuje gotovo milijun posjetitelja.
Za sigurnost će se brinuti čak 18.900 francuskih policajaca, žandara, vatrogasaca i vojnika.
Piše: Zrinka Treščec