Ministar gospodarstva Roberto Lavagna objavio je nove prijedloge nekoliko dana prije 7. lipnja, kada će argentinski dužnosnici započeti niz sastanaka s kreditorima. "Prijedlozi se usredotočuju na održivost argentinske sposobnosti za plaćanje", rekao je Lavagna. "Prihvatili smo nekoliko prijedloga naših kreditora".
Novi prijedlozi objavljeni su u vrijeme produljenih pregovora s privatnim kreditorima, koji su bili razočarani početnom ponudom tamošnje vlade za rješavanje najvećeg kraha po pitanju vraćanja državnog duga u povijesti. Argentinski dužnosnici mjesecima predlažu 75-postotno rezanje nominalne vrijednosti obveznica koje od 2001. ne plaćaju, što je razljutilo privatne ulagače, koji su to ocijenili previše ekstremnim.
Većina držatelja argentinskih obveznica nada se da će izvući barem 50 posto uložene vrijednosti, no smatraju da će njihovi gubici premašiti one koje su imali ulagači u obveznice Ekvadora i Rusije nakon što su te zemlje bile prisiljene restrukturirati svoje dugove u 1990-ima.
Čak i prije nego je argentinska vlada službeno objavila svoj najnoviji prijedlog, mogle su se čuti kritike inozemnih ulagača, koji su rekli da ih se nije konzultiralo pri izradi novih prijedloga. "Ništa ne znamo o tome", izjavio je Nicolas Stock, čelnik skupine kreditora pod nazivom Globalno vijeće vlasnika argentinskih obveznica, koja, kako ističu, drži više od 37 milijardi vrijednih obveznica te zemlje.
Neki analitičari ističu da su najnoviji prijedlozi argentinske vlade bolji od ranijih, jer uključuju ranije nepriznate isplate kamata. No, Ferando Navajas, ekonomist argentinskog instituta za intelektualne usluge Foundation of Latin American Investigations, kazao je da plan još predstavlja značajne gubitke kreditorima, iako im daje i neke poticaje.
Argentinsko gospodarstvo doživjelo je u prosincu 2001. kolaps, a zemlju su pogodili ulični nemiri i pljačke, što je izazvalo promjenu čak četiri predsjednika države u samo nekoliko tjedana. Tada je Argentina imala dug po obveznicama u visini 82 milijarde dolara, uz ostale dugove. Otada su samo kamate na taj dug dosegnule 18 milijardi.
No, to drugo po veličini latinsko-američko gospodarstvo polako počinje bilježiti rast aktivnosti, ostvarivši od prošle godine gospodarski rast od 8,7 posto. Kako je krah na tržištu obveznica mnogim argentinskim kompanijama zatvorio pristup kreditnim tržištima, neki ekonomist upozoravaju da se rast neće moći nastaviti tim tempom ako se to pitanje uskoro ne riješi.