MAMAIA
Dvodnevni summit predsjednika zemalja srednje Europe u rumunjskom odmaralištu Mamai na kojemu je Hrvatsku predstavljao predsjednik Stjepan Mesić, završio je u petak pozivom sudionika na nastavak proširenja EU. "Strahujemo da će umor nakon proširenja 1. svibnja negativno utjecati na pregovore o pristupanju i želimo da se rokovi koji su već određeni poštuju", izjavio je bugarski predsjednik Georgij Parvanov. Isti je strah izrazio i Mesić. Šefovi država sudionica podržali su dalje širenje EU i složili se da je u interesu zemalja članica te integracije da proces širenja uspije, jer o njemu ovisi sigurnost i stabilnost Europe. Hrvatski je predsjednik također istaknuo i da je "budućnost zapadnog Balkana, kao i svih drugih država srednje i jugoistočne Europe moguća samo u ujedinjenoj Europi. Završnog dana sastanka na vrhu Mesić je govorio na zasjedanju čija je tema "Zapadni Balkan, pojačana stabilnost i doprinos zajedničkih europskih politika. Uloga regionalne suradnje". "Duboko sam uvjeren da će proces europskog ujedinjavanja biti završen, da će prava ujedinjena Europa, Europa bez podjela i 'crnih rupa', prvi puta Europa u cjelovitim političkim i ekonomskim granicama biti ostvarena onda kada i njen jugoistočni dio prihvati i provede europske standarde", rekao je hrvatski predsjednik. Šefovi država razgovarali su i o situaciji na Kosovu i u Iraku.
LJUBLJANA
Slovensko ministarstvo vanjskih poslova u petak je u diplomatskoj noti prosvjedovalo zbog plutajuće bove s prometnim znakom "Stop", koju je prije tjedan dana uz svoje uzgajalište školjaka u Savudrijskoj vali postavila umaška ribarska zadruga Sargus. Kako se navodi u noti, takav je potez u suprotnosti sa sporazumom o malograničnom prometu i suradnji kojim su se Hrvatska i Slovenija obvezale u Piranskom zaljevu, do određivanja morske granice, izbjegavati sve aktivnosti koje bi mogle uzrokovati napetosti. Notom se hrvatska strana poziva da pravne i fizičke osobe upozore na načela međunarodnog prava i međudržavne dogovore. U noti se navodi da će slovenska policija izvesti odgovarajuće mjere kako bi se uspostavilo prijašnje stanje.
SARAJEVO
Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer dao je u petak vlastima u Bosni i Hercegovini rok od pet tjedana za uhićenje najtraženijih ratnih zločinaca Radovana Karadžića i Ratka Mladića, ako žele da njihova zemlja na summitu Sjevernoatlantskog saveza u Istanbulu dobije poziv za priključenje programu "Partnerstvo za mir". "NATO podupire ambicije BiH za priključenje euroatlantskim integracijama no i NATO i Europska unija traže isto kada je rječ o osobama optuženima za ratne zločine", kazao je de Hoop Scheffer u Sarajevu nakon razgovora s članovima Predsjedništva BiH. Glavni tajnik NATO-a u Sarajevo je doputovao u pratnji predstavnika svih zemalja-članica Vijeća Sjeveroatlantskog saveza (NAC) kako bi s dužnosnicima BiH, uoči summita u Istanbulu, razmotrio dosadašnji tijek obrambenih reformi i ispunjavanje ostalih uvjeta za primanje u "Partnerstvo za mir".
GUADALAJARA
Glavni čelnici EU-a, Latinske Amerike i Kariba, okupljeni u petak na trećem summitu u Guadalajari u Meksiku, pokušali su navesti SAD, premda ih nisu nijednom spomenuli izrijekom, da surađuju s UN-om a ne da same vode rat protiv terorizma u Iraku. Premda nijedan čelnik iz 58 zemalja, koliko ih sudjeluje na ovom summitu, nije izrijekom spomenuo SAD, sve su izjave bile jasna kritika protiv svjetske supersile, što su posebno osudili čelnici Francuske, Njemačke i Brazila. Europski i južnoamerički čelnici posebno su osudili zlostavljanje iračkih zarobljenika. Unatoč početnom protivljenju Velike Britanije deseci čelnika zemlja sudionica osudili su seksualna zlostavljanja i ponižavanja iračkih zarobljenika u zloglasnom zatvoru Abu Ghraib.
BRATISLAVA
NATO-ova parlamentarna skupština započela je petodnevno proljetno zasjedanje u slovačkom glavnom gradu Bratislavi na kojemu će glavna tema biti planovi za novi krug proširenja Sjevernoatlanstkog saveza. Sljedeći krug proširenja ovisi o spremnosti zemalja kandidata, kazao je direktor Parlamentarne skupštine Douglas Bereuter dodajući kako se to može dogoditi "2007. ili čak ranije". Hrvatska, Albanija i Makedonija mogle bi lako ući u sljedeću fazu priključenja. Domaćin zasjedanja Parlamentarne skupštine Slovačka postala je članicom NATO-a krajem ožujka. Budućnost Iraka, odnosi SAD-a i EU kao u rusko-ukrajinski obrambeni pakt bit će tema ovog zasjedanja Parlamentarne skupštine koje traje do 1. lipnja i na kojem će sudjelovati i glavni tajnik Saveza Jaap de Hoop Scheffer i direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Mohamed ElBaradei.
MOSKVA
Ruski predsjednik Vladimir Putin i njegov američki kolega George W. Bush razgovarali su u petak o novoj rezoluciji Vijeća sigurnosti UN-a o budućnosti Iraka, objavio je Kremlj, ali nije dao više pojedinosti o tom razgovoru. Zajedno s drugim stalnim članicama koje imaju pravo veta u Vijeću sigurnosti Rusija traži da prave ovlasti moraju biti predane iračkoj vladi koja bi trebala preuzeti vlast u zemlji od SAD-a 30. lipnja. Stalne su članice tražile promjene teksta koji su sponzorirali SAD i Velika Britanija. U kratkom priopćenju Kremlja navodi se da su dvojica predsjednika razgovarala na Bushev zahtjev.
PODGORICA
Direktor i glavni urednik podgoričkog dnevnika "Dan" Duško Jovanović, koji je rano jutros umro od posljedica noćašnjeg ranjavanja ispred redakcije lista u Podgorici, ubijen je u klasičnoj zasjedi, potvrdio je u petak podgorički istražni sudac Radomir Ivanović. Policija o tom slučaju još ništa nije priopćila, a u odvjetništvu je rečeno kako do ovog trenutka još nitko nije uhićen. Jovanović je do prije četiri godine bio visoki dužnosnik oporbene Socijalističke partije (SNP), nakon čega je preuzeo vodstvo te medijske kuće. Crnogorski predsjednik Filip Vujanović izrazio je sućut obitelji Duška Jovanovića i redakciji lista "Dan". Rekao je kao vjeruje da će ovlaštena državna tijela "efikasno istražiti i otkriti izvršitelja ili izvršitelje Jovanovićeva ubojstva i privesti ih pravdi".
PEKING
Kina je službeno primljena u skupinu (Nuclear Suppliers Groupe NSG) zemalja isporučiteljica nuklearne tehnologije, a u njoj je 40 država koje su se obvezale ograničiti globalni izvoz nuklearne tehnologije, izvijestilo je u petak ministarstvo vanjskih poslova. Taj potez ističe napore Kineza da ograniče transfer nuklearnih tehnologija diljem svijeta, rekao je za agenciju China News Service potpredsjednik povjerenstva za kinesku obrambenu industriju Zhang Huazhu. NSG je nevladina organizacija utemeljena 1975., a čine je nuklearno sposobne zemlje koje kontroliraju nuklearnu tehnologiju namijenjenu izvozu. Među njima su SAD, Britanija, Francuska i Rusija.
TEHERAN
U Teheranu je u petak ispred zgrade britanskog veleposlanstva došlo do silovitih sukoba između nekoliko stotina iranskih islamista i pripadnika policije, izvijestio je France presse. Policajci su nekoliko puta spriječili islamske prosvjednike u njihovu nastojanju da silom dođu do glavnoga ulaza u diplomatsko predstavništvo. Prosvjednici su na zgradu britanskog veleposlanstva bacali petarde i kamenje. Nekoliko je prosvjednika u sukobima lakše ozlijeđeno. To su šesti protubritanski prosvjedi ispred britanskog veleposlanstva u Teheranu u posljednjih 11 dana. Prosvjednici žele izraziti nezadovoljstvo zbog okupacije Iraka i "profaniranja" šijitskih vjerskih mjesta u toj zemlji.
LONDON
Britanski ministar unutarnjih poslova David Blunkett u petak je odbacio kritike upućene Britaniji zbog njezine odluke da ne sudi radikalnom muslimanskom svećeniku Abuu Hamzi, rekavši kako za podizanje optužnice u Britaniji nije bilo dovoljno dokaza. "Da smo imali dokaza koji bi se odnosili na našu zemlju, jasno je da bismo mogli pokrenuti postupak pred našim sudstvom", izjavio je Blunkett za BBC. Egipatskog svećenika uhitila je britanska policija u četvrtak ujutro u njegovu stanu u Londonu, a sad ga očekuje izručenje Sjedinjenim Državama u kojima je protiv njega podignuta optužnica za terorizam u 11 točaka.
MOSKVA
Rusija i Egipat pozvali su zajednički u petak na veće međunarodne napore kako bi se se osigurala trajna obnova suvereniteta iračkog naroda. "Nitko osim iračkog naroda nije sposoban voditi njegovu sudbinu i sudbinu njegove zemlje", kazao je ruski predsjednik Vladimir Putin nakon razgovora u Moskvi sa svojim egipatskim kolegom Hosnijem Mubarakom. Dva su predsjednika razgovarala i o izraelsko-palestinskom sukobu. Moskva je ocijenila da postoje neke nedorečenosti u tesktu nacrta rezolucije koju su predložili SAD i Velika Britanija, posebice o tome kako bi nova iračka vlada trebala biti sastavljena prije 30. lipnja. Mubarak je istaknuo da prijenos vlasti mora "očuvati multietničku i multivjersku prirodu iračkog naroda i osigurati suverenitet zemlje i nacionalnu sigurnost".