ZAGREB
Hrvatski premijer Ivo Sanader izrazio je u četvrtak u Zagrebu uvjerenje da će Hrvatska 17. i 18. lipnja na summitu EU-a dobiti status kandidata i datum za početak pregovora te najavio da će poslati pisma dvadesetpetorici premijera zemalja članica EU-a u kojima će tražiti potporu za takvu odluku.Nakon "povijesnog datuma 20. travnja, kada je Europska komisija objavila pozitavan avis, očekujemo da će 17. i 18. lipnja također biti veliki datum kada ćemo dobiti status kandidata i datum za početak pregovora o punopravnom članstvu", rekao je premijer Sanader otvarajući međunarodnu konferenciju "Hrvatska: očekivane koristi od statusa države kandidatkinje za članstvo u EU".
Premijer Sanader je otklonio spekulacije da će EU na summitu u lipnju odobriti Hrvatskoj samo status kandidata, ali ne i datum za početak pregovora. Sanader je rekao da je Hrvatska zrela za početak pregovora te da ih može završiti za oko 2,5 godine, a nakon toga je na Europskoj uniji da odluči kada će biti primljena u članstvo.
"Kada spominjem 2007. godinu, onda mislim da do tada možemo završiti pregovore", rekao je hrvatski premijer.
Hrvatski premijer je rekao kako ima najave da će Italija i Velika Britanija uskoro, prije summita u lipnju, ratificirati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između EU-a i Hrvatske.
MAMAIA
Dvodnevni Srednjoeuropski summit u crnomorskom ljetovalištu Mamaia, koji počinje u četvrtak poslijepodne, jedan je od najvažnijih skupova u Europi jer se održava nakon proširenja EU-a, a poruke s ovog skupa bit će važne za Europu, svijet i regiju, ocijenio je u četvrtak hrvatski predsjednik Stjepan Mesić nakon susreta s rumunjskim kolegom Ionom Iliescuom.Mesić je također održao trilateralni susret s predsjedavajućim Predsjedništva BiH Sulejmanom Tihićem i predsjednikom SiCG Svetozarom Marovićem. Sastao se i s bugarskim predsjednikom Georgijem Parvanovim čiji se službeni posjet Hrvatskoj dogovara za listopad ove godine. Mesić i Parvanom zaključili su da u odnosima između dvije zemlje nema otvorenih pitanja i da treba pojačati gospodarsku suradnju. Dogovoreno je da će se tri države zalagati za jačanje dobrosusjedske i prekogranične suradnje poštivajući temeljno načelo nemijenjanja granica. Hrvatska i Srbija i Crna Gora podržavaju jačanje središnjih državnih institucija Bosne i Hercegovine a sukladno ustavu BiH.
Na sastanku s mađarskim predsjednikom Ferencom Madlom Hrvatska je dobila potporu za približavanje euro-atlantskim integracijama, a razgovaralo se i o odnosima u regiji, a posebice o BiH i Kosovu . Ocekuje se da će Madl doći na ljetne igre u Dubrovnik.
JUBLJANA
Slovenski ministar za okoliš i prostor Janez Kopač u pismu svojoj hrvatskoj kolegici Marini Matulović Dropulić predložio je da se se i u Hrvatskoj, po uzoru na Sloveniju, donese zakon kojim bi se dao "privremeni imunitet" vlasnicima ilegalno sagrađenih objekata, pri čemu je posebno upozorio na problem slovenskih vikendica građenih u Hrvatskoj, uglavnom u Istri, piše u četvrtak mariborski list "Večer".Kopač je u pismu naveo da su mnogi njihovi vlasnici za te svoje objekte "plaćali poreze, dobili kućne brojeve i upisali ih u gruntovnicu". Iako su znali da nemaju građevinsku dozvolu, nakon toliko godina korištenja postalo je nekako samorazumljivo da ti objekti "postoje i funkcioniraju", naveo je Kopač u svom pismu. Po njegovoj je ocjeni riječ o "nasljeđu socijalizma", kada je i u Hrvatskoj, kao i u Sloveniji, sustav gradnje kuća bio temeljen na "polulegalnosti", pa bi to sada na određeni način trebalo riješiti.
TIRANA
Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer, koji je u srijedu navečer doputovao u dvodnevni posjet Albaniji, podržao je težnju Albanije za članstvom u Sjevernoatlanskom savezu."Ambicija Albanije da se integrira u NATO jest legitimna i zaslužuje da bude podržana", kazao je Scheffer u razgovoru s albanskim predsjednikom Alfredom Moisiuom.
Mosiu je izrazio nadu kako će NATO krajem lipnja na summitu u Istanbulu (Turska) ohrabriti Albaniju u tom smjeru te je ponovo izrazio želju Albanije i za ulazak u Europsku uniju, navodi se u četvrtak u priopćenju iz kabineta albanskog predsjednika.
LONDON
Britanija će u južni dio Iraka, koju od ožujka prošle godine kontroliraju britanske postrojbe, uputiti oko 800 dodatnih vojnika, priopćili su u četvrtak vojni izvori."U ovom trenutku se neće razmiještati izvan tzv. britanske zone....radi se do 800 dodatnih vojnika", rekao je isti izvor.
Nova britanska vojna pojačanja u Iraku predstavljaju rizik za premijera Tonyja Blaira, kako zbog sve većeg rizika za njegove vojnike na terenu tako i zbog njegove političke pozicije u vlastitoj zemlji.
Ministarstvo obrane je priopćilo da će se o tome očitovati u poslijepodnevnim satima.
BAGDAD
Oko stotinjak Rusa trebalo bi u četvrtak napustiti Irak, nakon što su dan ranije u napadu poginula dvojica njihovih sunarodnjaka, priopćio je dužnosnik ruskog veleposlanstva u Bagdadu koji je želio ostati anoniman."Oko stotinjak osoba bi danas trebalo otputovati iz Iraka", kazao je dužnosnik, dodavši da se posmrtni ostaci ubijenih Rusa već nalaze u zračnoj luci kako bi se prevezli u Moskvu.
Ruski ministar za izvanredna stanja nešto je ranije potvrdio da je zrakoplov Iljušin 76, koji bi trebao poslužiti za evakuaciju dijela Rusa koji rade u Iraku, u četvrtak ujutro poletio iz Moskve za Bagdad. Drugi je let predviđen za petak.
BAGDAD
Američke vojne snage otvorile su u četvrtak vatru na iračke gerilce nakon što je pri prolasku njihova konvoja na autocesti prema Bagdadu eksplodirala mina, pri čemu je poginuo jedan Iračanin, a sedam je osoba ozlijeđeno, izvijestili su očevici.U unakrsnoj se vatri slučajno našao minibus s putnicima, pri čemu je ozlijeđeno najmanje šest putnika, a minibus je potpuno izgorio.
Američki su vojnici izjavili kako je do pucnjave došlo nakon što je mina detonirana.
LONDON
Radikalni imam Abu Hamza al-Masri uhićen je u četvrtak u Londonu na temelju američkog zahtjeva za izručenjem, objavio je BBC.Hamza, (47), kontroverzni vjerski vođa, kojeg u Britaniji optužuju da potiče mržnju protiv zemlje u kojoj živi i Zapada općenito, uhićen je u ranim jutarnjim satima. Kako Britanija ne može izručiti svog državljana, prvo je pokrenula postupak oduzimanja državljanstva. Imam je državljanstvo stekao brakom s Britankom 1981. godine, no ministar unutrašnjih poslova David Blunkett mu je prošle godine oduzeo stečeno državljanstvo.
TEHERAN
Iranski predsjednik Mohamad Khatami upozorio je u četvrtak Međunarodnu agenciju za atomsku energiju (IAEA) da bi Iran mogao nastaviti s postupkom obogaćenja urana te obustaviti inspekcije bez prethodne najave iranskih nuklearnih postrojenja ukoliko ta organizacija javno ne oda priznanje Teheranu za suradnju na tome području na sastanku uprave koji će se idući mjesec održati u Beču.Iranci inzistiraju na tomu da se njihov nuklearni program definira kao program u potpunosti namijenjen mirotvornim ciljevima te da su optužbe prema kojima ta zemlja razvija i skriva tajni nuklearni program neutemeljene i politički motivirane. "Ako uvidimo da, pod političkim pritiskom, ne spominju iransku dobru volju i suradnju, primijenit ćemo nove metode", upozorio je iranski predsjednik, izrazivši sumnju da će IAEA zatvoriti iranski slučaj nakon lipanjskog sastanka.
TEHERAN
Iranski predsjednik Mohamad Khatami u četvrtak je inaugurirao novi iranski parlament u kojemu će u predstojeće četiri godine dominirati konzervativci, izvijestili su službeni izvori.Khatami je članove parlamenta pozvao da u svom predstojećem mandatu uzmu u obzir različita mišljenja, upozorivši da će u suprotnom narod izgubiti povjerenje u sustav. Sastav parlamenta, koji je bio u rukama reformista bliskih Khatamiju, bitno se izmijenio nakon što je iz predizborne utrke početkom godine eliminirano više od 2.000 reformističkih kandidata.
Konzervativci su na taj način postigli laganu pobjedu. Promatrači očekuju da će na mjesto novog predsjednika parlamenta biti izabran Hadad Adel, koji nije iz vjerskih krugova ali je lojalan iranskoj administraciji. Ako njegovo imenovanje bude potvrđeno Adel će biti prvi predsjednik iranskog parlamenta u povijesti zemlje koji nije iz vjerskih krugova.
NABLUS
Izraelska je vojska u četvrtak rano ujutro u Nablusu uništila kuće dvojice palestinskih aktivista, izvijestili su službeni izvori.Vojnici su eksplozivom uništili kuću Nayefa Abu Saraha, šefa Brigade mučenika Al-Aqse, kojega vojska traži zbog navodne umiješanosti u dva samoubilačka napada počinjena u Izraelu u 2002. i 2003. u kojima je poginulo 25 osoba.
Dinamitom je raznesena i kuća Samija Sayeda Salameha, aktivista Narodne fronte za oslobođenje Palestine koji je poginuo u palestinskom samoubilačkom napadu 22. svibnja na Zapadnoj obali.
Izraelski vojni glasnogovornik rekao je da je uništenje kuća "poruka teroristima i njihovim suradnicima kako bi shvatili cijenu koju trebaju platiti za počinjene" zločine, te da će vojska i dalje nastaviti s takvim akcijama.