Predvođeni Fernandom Rozzijem, znanstvenici su proučavali usnu šupljinu i zube tih primitivnih ljudi i usporedili ih sa zubima Homo sapiensa, jer je brzina kojom rastu zubi uobičajeni pokazatelj zrelosti.
Dokazi koje su znanstvenici prikupili omogućili su im da ustvrde da su neandertalci, koji su u Europi nestali prije 30.000 godina, bili različita vrsta od modernih ljudi. Znanstvenici su proučili nekoliko stotina fosiliziranih zuba ranih modernih ljudi (Homo sapiens), neandertalaca (Homo neanderthalensis) i dvaju prethodnih hominida.
I dok rast zubi kod modernih ljudi sa starenjem usporava, zubi neandertalca su se tijekom svog formiranja razvijali jednakom brzinom. Od spomenutih skupina, kod neandertalaca su zubi imali najkraće razdoblje rasta, pa se čini da su se neandertalci, usprkos velikom mozgu, razvijali unatrag, prema primitivnijem nivou.
To snažno ukazuje na "specifičnu razliku između Homo sapiensa i Homo neanderthalensisa", zaključili su znanstvenici.
Stručnjaci se, naime, već godinama spore oko pitanja jesu li se rani moderni ljudi i neandertalci međusobno miješali. Sve više dokaza upućuje na to da se radi o dvije potpuno različite vrste, a ova najnovija studija dodatno pojačava tu tvrdnju. Neandertalci su, kako tvrde znanstvenici, odrastali na hrani bogatoj kalorijama i brzom metabolizmu kako bi mogli održati brzi rast. Zbog toga je također malo vjerojatno da su obitelji Homo sapiensa ikada za svoje članove imali snahe i zetove neandertalce.