FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

VUKOREPA: GOTOVINA JE U RAZDOBLJU IZ OPTUŽNICE VODIO RAT U BIH

ZAGREB,8. ožujka(Hina) - Ante Vukorepa, jedan od odvjetnika generala Ante Gotovine, čiju je izmijenjenu optužnicu Haški sud (ICTY) objavio u ponedjeljak, izjavio je da Gotovina ne može odgovarati za zločine za koje ga tereti optužnica jer je u razdoblju na koje se ona odnosi "vodio rat u BiH".
ZAGREB,8. ožujka(Hina) - Ante Vukorepa, jedan od odvjetnika generala Ante Gotovine, čiju je izmijenjenu optužnicu Haški sud (ICTY) objavio u ponedjeljak, izjavio je da Gotovina ne može odgovarati za zločine za koje ga tereti optužnica jer je u razdoblju na koje se ona odnosi "vodio rat u BiH".#L# "Optužnica nije utemeljena. Gotovina nije bio na tom području od 10. kolovoza 1995., već se nalazio u Bosni i Hercegovini gdje je vodio rat u skladu sa Splitskim sporazumom sklopljenim između Hrvatske i BiH", izjavio je za Hinu odvjetnik Vukorepa u telefonskom razgovoru. Izmijenjena optužnica tereti Gotovinu u sedam točaka za progon, ubojstva, pljačku imovine, razaranje sela i deportacije kao zločine protiv čovječnosti i kršenje ratnog prvava i običaja počinjene protiv srpskih civila u području Krajine u vrijeme i nakon operacije Oluja od 4. kolovoza do 15. studenoga 1995. "Gotovina je od 10. kolovoza bio zauzet s osvajanjem područja u BiH bez čega ne bi bilo ni Daytonskog sporazuma ni mira u toj zemlji", kazao je Vukorepa, dodajući kako je na područjima o kojima govori optužnica bila uspostavljena civilna vlast, te kako za počinjena kaznena djela ne mogu odgovarati vojne vlasti. Optužnica tereti Gotovinu da "de jure i de facto" zapovijedao i kontrolirao hrvatske snage tijekom operacije Oluja, te da je iste ovlasti zadržao i nad snagama HV-a koje su ostale razmještene u južnom dijelu "Krajine" i nakon Oluje. Odvjetnik Vukorepa smatra kako se ne može govoriti o "de facto" kontroli ako je Gotovina u isto vrijeme boravio u BiH, a "de jure" odgovornost osporava činjenicom uspostave civilnih vlasti. U oslobođeno područje su se ubrzo vratili brojni civili koji su ranije stradali u zločinima srpskih snaga, a za njihove, često osvetom motivirane, postupke ne mogu odgovarati vojnici, ocijenio je Vukorepa. Po njegovim riječima, zanemaruje se činjenica da je nakon Oluje na hrvatskim sudovima podnesno više od 4.000 kaznenih prijava, doduše većinom protiv nepoznatih počinitelja, te da je 380 osoba osuđeno od kojih 39 na visoke kazne za ubojstva. Haški sud danas je skinuo oznate tajnosti i s optužnice protiv generala Mladena Markača i Ivana Čermaka, koje je australski sudac Kevin Parker potvrdio 24. veljače. Čermaka, zapovjednika Zbornog mjesta Knin od 5. kolovoza do 15. studenoga 1995., i Markača, zapovjednika specijalne policije MUP-a RH u to vrijeme, optužnica tereti za progon, ubojstva najmanje 150 krajinskih Srba, pljačku i razaranje njihove imovine, deportaciju i prisilno raseljavanje desetaka tisuća stanovnika. Gotovinu, Čermaka i Markača, tereti se za sudjelovanje u "udruženom zločinačkom", pothvatu, zajedno s tadašnjim predsjednikom Franjom Tuđmanom, čiji je cilj bilo "prisilno i trajno uklanjanje srpskog stanovništva iz Krajine". (Hina) xdh ydj

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙