ZAGREB,8. ožujka(Hina) - Izmijenjena optužnica protiv generala Ante Gotovine, koju je Haški sud (ICTY) objavio u ponedjeljak, tereti ga u sedam točaka za zločine protiv čovječnosti i ratne zločine počinjene tijekom i nakon operacija
Oluja 1995. te za sudjelovanje u "udruženom zločinačkom pothvatu" čiji je cilj bilo "prisilno i trajno uklanjanje srpskog stanovništva iz Krajine".
ZAGREB,8. ožujka(Hina) - Izmijenjena optužnica protiv generala Ante
Gotovine, koju je Haški sud (ICTY) objavio u ponedjeljak, tereti ga u
sedam točaka za zločine protiv čovječnosti i ratne zločine počinjene
tijekom i nakon operacija Oluja 1995. te za sudjelovanje u "udruženom
zločinačkom pothvatu" čiji je cilj bilo "prisilno i trajno uklanjanje
srpskog stanovništva iz Krajine".#L#
U odnosu na prvotnu optužnicu iz lipnja 2001., izmijenjena optužnica
sadrži jednu optužnu točku manje - za ubojstva kao zločine protiv
čovječnosti. Tereti ga se za isti broj ubijenih 150, a posebno se
navode 32 slučaja. U izmijenjenoj se optužnici govori o "desecima
tisuća" Srba koji su nakon Oluje napustili Krajinu, dok je prva
optužnica govorila o 150-200 tisuća.
No optužna osnova sada je proširena sudjelovanjem u "udruženom
zločinačkom pothvatu".
"Tijekom i nakon operacije Oluja Ante Gotovina, s ostalima
uključujući Ivana Čermaka, Mladena Markača i predsjednika Franju
Tuđmana, sudjelovao je u udruženom zločinačkom pothvatu, sa
zajedničkim ciljem da se prisilno i trajno ukloni srpsko stanovništvo
iz regije Krajine", stoji u izmijenjenoj optužnici.
Taj je cilj ostvarivan metodama koje su uključivale "pljačku,
oštećenje ili potpuno razaranje imovine srpskog stanovništva, kako bi
se obeshrabrilo ili spriječilo članove te populacije da se vrate
svojim domovima i nastave tu stanovati", dodaje se.
Gotovinu se tereti po individualnoj i zapovjednoj odgovornosti, kao
zapovjednika hrvatskih snaga razmještenih tijekom operacije Oluja u
južnom području regije tzv. Krajine, uključujući općine Benkovac,
Gračac, Knin, Obrovac, Šibenik, Sinj i Zadar. Optužnica se odnosi na
razdoblje od 4. kolovoza do 15. studenoga 1995.
Gotovinu se u prvoj točki tereti po individualnoj i zapovjednoj
odgovornosti za progon na vjerskoj, političkoj ili rasnoj osnovi kao
zločin protiv čovječnosti.
Navodi se da je djelujući samostalno ili u dosluhu s drugim članovima
udruženog zločinačkog pothvata "planirao, poticao, počinio ili na
drugi način pomagao u planiranju, pripremama ili izvršenju progona
krajinskih Srba" iz južnog dijela te regije.
U sklopu progona tereti ga se za ubojstva najmanje 150 Srba, od čega
se u izmijenjenoj optužnici navode slučajevi ubojstva 30 osoba u
općini Knin i po jedne u općinama Benkovac i Korenica. Također ga se
tereti za pljačku javne i privatne imovine, razaranje imovine,
prisilne deportacije i druga nehumana djela.
"Ta su djela činjena s namjerom da se obeshrabri ili spriječi one
koji su već pobjegli iz područja, neposredno prije ili tijekom
operacije Oluja ili predviđajući oružani sukob, od povratka njihovim
domovima. Učinak tih djela nasilja i zastrašivanja jest deportacija
i/ili preseljenje desetaka tisuća krajinskih Srba u BiH i Srbiju",
navodi se u optužnici.
U ostalih šest točaka optužnice tereti ga se za ubojstva, deportacije
i progone, te druga nehumana djela kao zločine protiv čovječnosti, te
za pljačku, nasumično razaranje gradova, sela i naselja kao kršenje
ratnog prava i običaja.
Navodi se da su hrvatske snage u razdoblju na koje se odnosi
optužnica "sustavno pljačkale imovinu krajinskih Srba, njihove domove,
gospodarske zgrade, štale i živu stoku u gradovima, selima i zaseocima
općina Benkovac, Donji Lapac, Drniš, Gospić, Gračac, Knin, Korenica,
Obrovac, Šibenik, Sinj i Zadar".
Hrvatske snage "sustavno su palile ili drugačije razarale sela,
domove, gospodarske zgrade, i štale krajinskih Srba, ubijale njihovu
stoku i trovale bunare. Tisuće stambenih objekata u navedenim općinama
je oštećeno ili razoreno", dodaje se.
U obrazloženju optužnih osnova, navodi se da je Gotovina kao
operativni zapovjednik vršio "de jure i de facto zapovjedništvo i
kontrolu nad hrvatskim snagama tijekom Oluje i nakon nje razmještenim
u južnom dijelu regije Krajina".
Po zapovjednoj odgovornosti tereti ga se za kaznena djela koja su
počinili njegovi podređeni "ako je znao ili imao razlog znati da se
njegovi podčinjeni spremaju počiniti ta djela, ili su ih počinili, a
kao nadređeni nije poduzeo nužne mjere da to spriječi ili kazni
podređene". Napominje se da su ga međunarodni predstavnici
obavještavali o kaznenim djelima koja su činile njegove snage.
(Hina) xdh ydj