ZAGREB, 19. veljače 2004. (Hina) - Uoči Međunarodnoga dana materinskoga jezika nameće se pojedincima nekoliko misli, a najjednostavnija bi bila da je to jedan od dana posvećenih ovom ili onom pitanju, pa tko je dužan da se za to
brine, odradit će svoju dužnost, a svi će ostali prevaliti taj dan kao svaki drugi i što prije ga zaboraviti, no stvari nisu tako jednostavne, jezik nije samo jedno u nizu pitanja ljudskoga društva i čovjekova života, izjavio je poznati hrvatski jezikoslovac akademik Dalibor Brozović u povodu Međunarodnoga dana materinskoga jezika.
ZAGREB, 19. veljače 2004. (Hina) - Uoči Međunarodnoga dana
materinskoga jezika nameće se pojedincima nekoliko misli, a
najjednostavnija bi bila da je to jedan od dana posvećenih ovom ili
onom pitanju, pa tko je dužan da se za to brine, odradit će svoju
dužnost, a svi će ostali prevaliti taj dan kao svaki drugi i što prije
ga zaboraviti, no stvari nisu tako jednostavne, jezik nije samo jedno
u nizu pitanja ljudskoga društva i čovjekova života, izjavio je
poznati hrvatski jezikoslovac akademik Dalibor Brozović u povodu
Međunarodnoga dana materinskoga jezika.#L#
UNESCO je 21. veljače proglasio Danom materinskog jezika 1999. na
tridesetom zasjedanju Glavne skupštine UN-a.
Po Brozovićevim riječima, mi mislimo u jeziku, najčešće materinskome,
služeći se jezikom sporazumijevamo se u svim obiteljskim, radnim,
društvenim i intelektualnim funkcijama.
"O prošlosti znamo uglavnom samo ono što je bilo zapisano u starim
'mrtvim' jezicima, o nama će naša daleka potomstva znati samo ono što
im ostavimo zapisano u sada živim jezicima", rekao je.
Podsjeća kako ljudskih jezika ima nekoliko tisuća (stručnjaci se ne
slažu oko broja), a veći jezici imaju i međusobno ponekad vrlo
različite dijalekte. Sve je to neizrecivo bogatstvo čovječanstva,
dometnuo je.
Brozović ističe da je pritom riječ o različitim pojavama. "U jednim
se jezicima nije razvila pismenost i oni su u povijesti nestajali bez
traga, tisuće i tisuće njih. Svaki je jezik specifičan odraz ljudskoga
duha i ti su nestanci nenadoknadiv gubitak koji se ni s čime ne može
usporediti", smatra, dodajući kako takvi jezici i danas nestaju na
raznim kontinentima i samo za neznatan postotak znamo da su ikada
postojali. Drugi su jezici, dodaje, razvili pismenost, eventualno i
svoj književni (standardni) oblik, više se ili manje uključili u
modernu međunarodnu civilizaciju, možda zadobili i službeni status,
neki postali i svojevrsnim državnim jezicima. Ali ni raznim takvim
jezicima nije osigurana budućnost, neki i takvi nestajali su u ne tako
dalekoj prošlosti pa i na europskom kontinentu, kazao je.
Napominje kako je svaki je jezik nekomu materinski i svaki ljudski
kolektiv može biti ravnopravan s drugima samo ako njegov jezik bar u
osnovnim funkcijama služi jednako kao drugi bar okolni jezici.
"Tu postoje razni stupnjevi i razna ograničenja", izjavio je, dodavši
kako nekolicina velikih jezika (ne svi) ima službu i prava tzv.
međunarodnih jezika, nekim se jezicima dovodi u pitanje samostalnost
ili čak opstojnost. Neke grane jezične znanosti imaju posebne
kriterije za tretiranje i ocjenjivanje jezika i ne obaziru se dovoljno
na to da svi jezici istoga društvenorazvojnog stupnja funkcioniraju za
svoj kolektiv jednako, bez obzira na potrebe lingvistike", istaknuo
je.
Dodaje kako je, osim toga, globalizacija donijela novosti. "Rastu
potrebe za međunarodne funkcionalne obveze jezika i tendencije da samo
jedan međunarodni jezik zadrži tu funkciju, čime se samo povećavaju
negativne posljedice globalizacije", ističe.
Po Brozovićevoj ocjeni međunarodni dan materinskoga jezika podsjeća
čovječanstvo na niz moralnih i praktično operativnih obveza za sve
jezike ljudskoga roda. "Čini se da je u tom smislu posve jasno što se
sve postavlja pred hrvatsko društvo, hrvatsku znanost i hrvatsku
državu", izjavio je.
(Hina) xmc ymc