ZAGREB/MOSTAR, 13. veljače 2004. (Hina) - Siječanjski broj mostarskoga glasila Matice hrvatske "Motrišta" objavljuje radove sa znanstvenoga skupa "Hrvatski jezik u BiH - danas i sutra", koji je u listopadu prošle godine u Mostaru
priredila tamošnja Matica hrvatska.
ZAGREB/MOSTAR, 13. veljače 2004. (Hina) - Siječanjski broj mostarskoga
glasila Matice hrvatske "Motrišta" objavljuje radove sa znanstvenoga
skupa "Hrvatski jezik u BiH - danas i sutra", koji je u listopadu
prošle godine u Mostaru priredila tamošnja Matica hrvatska. #L#
"Hrvatski jezik je, jednako kao i hrvatski narod, u neravnopravnom
položaju u odnosu na druga dva službena jezika u BiH - nema ga na
novčanicama i prometnim dozvolama, nema ga u službenim dopisima,
aktima i pečatima Federacije BiH niti je jednako kao bošnjački
zastupljen u medijima i tiskovinama", stoji u tekstu "Kako ostvariti
jednakopravan položaj hrvatskog jezika u BiH" Frane Ljubića, rektora
Sveučilišta u Mostaru
U časopisu je objavljena, uz pozdravnu riječ Slavka Muse, većina
autoriziranih radova sa spomenuta znanstevnog skupa - Velimira
Laznibata, Ive Lučića, fra Žarka Ilića, Mile Mamića, Mladena Bevande,
Ante Miškovića, Zdravka Kordića, Željka Ivankovića, Antuna Lučića,
Ivana Lovrenovića i Bože Žepića,
Predsjednik Hrvatskoga društva književnika Herceg-Bosne Zdravko
Kordić u tekstu "Školstvo, jezik, opstojnost..." napominje da premda
je "hrvatski jezik jedan od službenih i službujućih jezika u BiH -
njega de facto u službenoj uporabi nema".
Po njegovim riječima dostatno je pogledati službene novine, službena
izvješća, službene natpise, napose javne medije - svi se oni
udaljavaju od demokratskih načela.
"Bolje je reći: svi su u službi 'gušenja' hrvatskog jezika, to jest
'u službi' zapostavljanja suverenosti hrvatskog naroda", napominje
Kordić.
"Pored Matice i drugi stogodišnjaci hrvatskog naroda u BiH -
Napredak, Sveučilište i oni mnogo mlađi - Hrvatsko društvo za znanost
i umjetnost, Društvo književnika i drugi subjekti trebaju otvorebo,
argumentirano prosvjedovati protiv svakog oblika i pokušaja
ugrožavanja hrvatskog jezika i hrvatskog povijesnog znakovlja", piše u
tekstu "Lice i naličje demokracije" Mladen Bevanda. Napominje kako je
obveza predstavnika hrvatskog naroda u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti
"boriti se protiv apsurdnih i nedemokratskih pojava" te upozoriti
europske zemlje i eurpske udruge na sve što se u BiH čini "u
suprotnosti s europskim standardima, konvencijama, deklaracijama".
"Suvremeni hrvatski jezik je standardiziran, poviesno razvijen,
normiran i razumljiv. Danas je hrvatski jezik jedan i jedinstven za
sve Hrvate, pa i za nas u BiH. Kao konstitutivni narod imamo pravo na
svoj identitet, te svaki Hrvat ima, i treba uživati, svoja nacionalna
i ljudska prava, koja podrazumijevaju i pravo na svoj jezik, njegovo
nacionalno ime, gramatikalni ustroj, pravogovor, pravopis i leksik",
piše u tekstu "Hrvatski jezik danas" Velimir Laznibat, profesor s
Pedagoške akademije u Mostaru.
Osim radova sa sociolingvističkog skupa u Mostaru "Motrišta"
objavljuju statističko-kartografski prilog Ante Markotića "Narodnost,
materinski jezik i vjeroispovijed stanovništva BiH prema popisu
stanovništva 1991.".
Časopis u svojim rubrikama donosi znanstveni članak "Građevine
etnografske baštine u parku prirode Blidinje" Jaroslava Vege, oglede
Zlatka Tomičića "Rušitelji lažnog reda - A.B.Šimić kao esejist", Pere
Šimunovića "Znakovlje na putu spoznaje Veselka Koromana", prozni tekst
"Špalir" Zvonka Madunića, putopis "Molitveni sabor na Kupresu" Ilije
Drmića i t.d.
"Motrišta" na početku kao poruku objavljuju izvadak iz eseja
"Intelektualac i osjećaj pripadnosti i odgovornosti" hrvatskoga
književnika Petra Šegedina iz knjige "Svi smo odgovorni"
(Zagreb,1995.).
(Hina) xmc ymc