POSLOVNI PREGLED BROJ 349

POSLOVNI PREGLED broj 349 02.- 08. siječanj 2004. SADRŽAJ: VLADA PREDLOŽILA SMANJENJE PDV-A NA 20 POSTO OD 1. SIJEČNJA 2005. MINISTAR ČOBANKOVIĆ: USKORO U PRERADI 56 TISUĆA TONA PŠENICE HRVATSKA: TREĆI MJESEC ZAREDOM PAD BROJA ZAPOSLENIH U STRATEŠKIM ROBNIM ZALIHAMA 88 PROIZVODA U 23 KATEGORIJE DALJNJE SMANJENJE BROJA ZAPOSLENIH U INDUSTRIJI SMANJENE ZALIHE GOTOVIH INDUSTRIJSKIH PROIZVODA PRI PROIZVOĐAČIMA BANKE UGLAVNOM SUZDRŽANE U OCJENI ZADNJIH MJERA HNB-A POVEĆANO ONLINE KORIŠTENJE KREDITNIH KARTICA 18 MLINARSKIH, PEKARSKIH I TRGOVAČKIH TVRTKI: VRAĆANJE STARIH CIJENA KRUHA SALONIT S AMERIKANCIMA OSNIVA NOVU TVRTKU RIJEKA: DOBIT ELEKTROMATERIJALA D.D. OKO 5 MILIJUNA KUNA SLOVENSKI MINISTAR POLJOPRIVREDE: TRGOVINA S HRVATSKOM POSLIJE ULASKA U EU URSH IZRAŽAVA ŽALJENJE ŠTO JE VLADA ODGODILA SMANJENJE PDV-A GFK: 87 POSTO STANOVNIŠTVA PODRŽAVA AKCIJU "KUPUJMO HRVATSKO" 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA VLADA PREDLOŽILA SMANJENJE PDV-A NA 20 POSTO OD 1. SIJEČNJA 2005. Vlada premijera Ive Sanadera predložila je u ponedjeljak, na svojoj prvoj sjednici, smanjenje stope PDV-a s 22 na 20 posto, a snižena bi se stopa primjenjivala od 1. siječnja iduće godine. Prijedlogom o smanjenju stope PDV-a, kaže premijer, želi se stvoriti klima da tih dva posto završi u džepu hrvatskih građana. Želimo tih 3 ili 3,5 milijardi kuna, koliko će biti manji prihodi proračuna zbog smanjenja stope PDV-a za 2 posto, investirati u standard hrvatskih građana, a ne u profit, kazao je Sanader. Snižena stopa PDV-a primjenjivala bi se od 1. siječnja 2005. Premijer pojašnjava da se ne može primjenjivati retroaktivno od 1. siječnja 2004., jer zakonske izmjene trebaju proći saborsku proceduru, treba vidjeti stanje državnih financija. Premijer i resorni ministar financija Ivan Šuker najavili su i uvođenje reda u državne i javne financije. Tomu bi, po premijerovoj najavi, trebalo pomoći i ponovno uvođenje Financijske policije. Šuker ističe da će se sprečavanjem sive ekonomije i učinkovitijim sustavom naplate poreza, trošarina i doprinosa stvoriti uvjeti za smanjenje PDV-a i neke druge porezne olakšice. Upozorio je pritom i na probleme i nelogičnosti u naplati PDV-a, najizdašnijeg proračunskog prihoda. U naplati PDV-a, kaže, ne vide se dobri rezultati turističke sezone, kao i da se uobičajeno u siječnju ostvaruju najlošiji rezultati od prihoda od PDV-a iako se u tom mjesecu plaća PDV za prosinac, mjesec u kojem se uobičajeno najviše troši u trgovinama. Potkrijepio je to i podatcima da su prihodi od PDV-a u srpnju, kolovozu, rujnu oko 7,4 milijarde kuna, dok se u listopadu, studenom, prosincu uprihoduje 7,8 milijardi kuna. Očito je, kaže Šuker, da velik dio novca koji bi trebao ići u državni proračun ostaje izvan njega. Tvrdi i da se nitko u Ministarstvu financija u protekle tri godine nije pozabavio time "zašto novac curi iz proračuna". Šuker je iznio i podatak o oko 25 milijardi kuna nenaplaćenih državnih prihoda, a procjenjuje da je to i više, 30 milijardi kuna. Predložene izmjene Zakona o PDV-u donose još neke novine - tako bi prekršaj činio onaj tko ne obračuna ili ne uplati PDV, ne bi, dakle, više trebale kumulativne okolnosti, jer je prema važećim odredbama prekršaj činio onaj tko ne obračuna i ne uplati PDV. Premijer je pozvao ministre da, u razumnom roku, izvijeste ministra financija o ukidanju suvišnih računa u ministarstvima. Informacije govore da u nekim ministarstvima ima 15,16 do čak 26 različitih računa, upozorio je premijer Sanader. MINISTAR ČOBANKOVIĆ: USKORO U PRERADI 56 TISUĆA TONA PŠENICE Radi smirivanja tržišta pšenice i brašna, u kratkom roku u preradi (meljavi) će se naći 56 tisuća pšenice, što je količina dovoljna za mjesec i pol, najavio je ministar poljoprivrede Petar Čobanković na sjednici Vlade održanoj u ponedjeljak koja je analizirala razloge poskupljenja kruha. Cijene kruha u prosjeku su porasle za deset posto, što će dovesti do porasta cijena na malo za 0,3 posto, a troškova života za oko 0,5 posto, izvijestio je ministar gospodarstva Branko Vukelić. Uzroke rasta cijena pšenice i brašna treba tražiti u manjem urodu pšenice koje je u 2003. proizvedeno 40 posto manje nego u 2002. Iako je nema dovoljno, u prošloj je godini izvezeno 130 tisuća tona pšenice, a uvezeno oko 7,8 tisuća tona. Vlada Ivice Račana nije intervenirala na vrijeme, morala je prije uvesti izvoznu carinu za pšenicu, ustvrdio je Čobanković. Od spomenutih 56 tisuća tona, 30 tisuća tona čini pšenica koju je Hrvatska po odobrenju Svjetske trgovinske organizacije (WTO) već uvezla bez carine (zbog elementarne nepogode). Uz to, od Europske komisije zatražena je kvota za uvoz još 50 tisuća tona, rekao je Čobanković, naglasivši kako ne znači da će se ta količina i uvesti, ali Hrvatska ju želi imati na raspolaganju. Vlada je najavila da će do nove žetve uvesti izvoznu carinu i na brašno (izvoznu carinu na pšenicu uvela je prošla Vlada). Po hitnom postupku Ministarstvo poljoprivrede predložit će i zakon kojim bi se uvele evidencijske markice za brašno, kao i zakon o skladišnicama za žitarice, ljekovito i industrijsko bilje. Članovi Vlade posebno su upozorili na problem sivog tržišta koje je ministar financija Ivan Šuker potkrijepio i riječima kako "ispada da se u nekim pekarama peče samo 5, 6 peciva". Kruh je, podsjetio je premijer Ivo Sanader, poskupio u prosincu, a neke analize govore da za to nije bilo razloga. Premijer je stoga pozvao trgovce da razmisle i vrate cijene na razinu prosinačkih. Apelirao je na trgovce i da smanje marže. Objasnio je, naime, da proizvođači kruha trgovcima odobravaju rabat od 10 do 20 posto, neki i 30 posto, a marže su trgovaca između 20 do 33 posto. Tako je kod nekih trgovaca zarada i 50 posto, najveća je 62 posto, a zarada na kruh ne treba biti tolika, kazao je Sanader. 2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI HRVATSKA: TREĆI MJESEC ZAREDOM PAD BROJA ZAPOSLENIH U Hrvatskoj je u studenome prošle godine bilo 1.360.176 ukupno zaposlenih, što je za 0,5 posto ili za 6.190 osoba manje nego u mjesecu prije, najnoviji su, privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku. Time se, treći mjesec za redom, nastavlja pad broja zaposlenih. U rujnu je, dobrim dijelom pod utjecajem sezonskih kretanja, zabilježeno smanjenje zaposlenosti za 0,6 posto u odnosu na mjesec prije, a potom u listopadu za 0,5 posto. U pravnim osobama u studenome je bilo 1.055.763 zaposlenih ili 0,4 posto manje nego u listopadu. Najveći je pad pritom zabilježen u djelatnosti hotela i restorana, za 8,7 posto. Zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama pak u studenom je bilo 244.599, što je 0,3 posto manje nego u prethodnom mjesecu. Pad za 1,9 posto bilježi se kod aktivnih osiguranika-individualnih poljoprivrednika, kojih je u studenome, po podacima preuzetim iz evidencije aktivnih osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje bilo 59.814. Istodobno, po podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanja krajem studenoga u Hrvatskoj su bile evidentirane 316.952 nezaposlene osobe, 1,5 posto ili za 4.639 osoba više nego u listopadu. Stopa nezaposlenosti povećala se sa 18,6 posto u listopadu na 18,9 posto u studenome. Istodobno stopa nezaposlenost žena iznosi 23,3 posto, što je posljedica porasta udjela žena u ukupnoj nazaposlenosti. Tako je u studenome evidentirano 185,9 tisuća nezaposlenih žena, što je 58,6 posto od ukupnog broja. U STRATEŠKIM ROBNIM ZALIHAMA 88 PROIZVODA U 23 KATEGORIJE Aktualni problemi stanja u robnim zalihama, koja je pokrenula nova hrvatska Vlada, pobudili su i zanimanje o zakonskim rješenjima te materije- počevši od toga što se sve smatra robnim zalihama, kako se popunjavaju, gdje se drže, tko i kako njima upravlja. Zakon o strateškim robnim zalihama, koji je hrvatski Sabor donio 11. srpnja 2002, propisao je 88 proizvoda svrstanih u 12 prehrambenih te 11 neprehrambenih kategorija koji mogu činiti strateške robne zalihe, pri čemu je specificiran i način njihova osiguranja - u novcu ili u robi. Dio robnih zaliha, naime, ne stvara se u robi, već se za potrebe njihove nabave osiguravaju novčana sredstva. Strateške robne zalihe, stoji u zakonu, stvaraju se za osiguranje osnovne opskrbe u doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti Republike Hrvatske, te za slučaj velikih prirodnih nepogoda i katastrofa. Mogu se koristiti i za upućivanje žurne pomoći drugim državama u slučaju katastrofa, humanitarne pomoći, te sudjelovanja snaga RH u mirovnim i humanitarnim operacijama u inozemstvu. Tako se i pitanje zaliha aktualiziralo kada je Vlada premijera Ive Sanadera, namjeravajući poslati pomoć potresom pogođenom Iranu, utvrdila da pojedinih roba sa popisa nedostaje. DALJNJE SMANJENJE BROJA ZAPOSLENIH U INDUSTRIJI Broj zaposlenih radnika u hrvatskoj industriji u studenome 2003. manji je za 0,4 posto od broja zaposlenih radnika u listopadu, čime se nastavlja smanjenje broja zaposlenih u industriji, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku. Tako je u usporedbi sa studenim 2002. broj zaposlenih u hrvatskoj industriji u istom mjesecu prošle godine bio manji je za 3,6 posto. Istodobno, proizvodnost rada u industriji u razdoblju od siječnja do studenoga 2003. veća je za 8,4 posto u usporedbi s istim razdobljem 2002. U prerađivačkoj industriji, na koju otpada 86,71 posto ukupne industrijske proizvodnje, na godišnjoj je razini, u studenom 2003. u odnosu na isti mjesec prethodne godine, zabilježen pad broja zaposlenih za 4 posto. Istodobno je proizvodnost rada u prerađivačkoj industriji u prvih jedanaest mjesseci prošle u odnosu na isto razdoblje godine prije povećana za 9,2 posto. SMANJENE ZALIHE GOTOVIH INDUSTRIJSKIH PROIZVODA PRI PROIZVOĐAČIMA Zalihe gotovih industrijskih proizvoda pri proizvođačima u Hrvatskoj na kraju studenog prošle godine bile su za 1,81 posto manje u odnosu na stanje zaliha na kraju listopada, objavio je Državni zavod za statistiku. Stopa promjena na međugodišnjem razdoblju (studeni prošle prema studenom 2002. godine) pokazuje pad zaliha od 4,2 posto. U području rudarstva i vađenja zabilježen je rast zaliha od 29,5 posto na mjesečnoj razini, te 8,5 posto na godišnjoj razini. U prerađivačkoj industriji, pak, zalihe su u studenom prema mjesecu ranije smanjene 2,9 posto, a u odnosu na studeni 2002. godine smanjene su 4,7 posto. Najveći rast zaliha u sklopu prerađivačke industrije na mjesečnoj je razini zabilježen kod proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava - za 182,3 posto. U proizvodnji hrane i pića zalihe su smanjene 0,9 posto, u proizvodnji duhanskih proizvoda 42 posto te u proizvodnji tekstila 40,1 posto. 3. BANKARSTVO I FINANCIJE BANKE UGLAVNOM SUZDRŽANE U OCJENI ZADNJIH MJERA HNB-A Vodećih pet hrvatskih banaka - Zagrebačka, Privredna, Splitska, Raiffeisenbanka Austria (RBA) i Erste & Steiermaerkische banka (ESB) u većoj su ili manjoj mjeri suzdržane u ocjeni najnovijih mjera Hrvatske narodne banke (HNB). Savjet HNB-a je na svojoj je sjednici 17. prosinca prošle godine donio odluku da se povećava dio obvezne pričuve koji se izdvaja na posebne račune kod HNB-a. Devizni dio obvezne pričuve obračunate na devizne inozemne izvore i na devizne depozite osoba u posebnom odnosu prema banci izdvajat će se u 100-postotnom iznosu, a za ostalu deviznu i sveukupnu kunsku obveznu pričuvu izdvajanje na posebne račune kod središnje banke povećava se s dosadašnjih najmanje 40 posto na najmanje 60 posto iznosa obračunate obvezne pričuve. Takvim promjenama, pojašnjeno je iz HNB-a, želi se obeshrabriti zaduživanje banaka u inozemstvu radi povećanja plasmana u zemlji na osnovi inozemnih izvora i zalog deviznog dijela obvezne rezerve kao jamstva za uzete kredite te, s druge strane, smanjiti značajne dnevne oscilacije u stanju rezerve na računima banaka kod središnje banke. U Zagrebačkoj banci (ZABA) ocjenjuju kako niti prošlogodišnje mjere HNB-a, odnosno ograničenje rasta bankovnih plasmana na 16 posto godišnje, nisu znatnije utjecala na njihovo poslovanje, s obzirom da je za 2003. godinu ionako bio planiran rast manji od 16 posto. Ostvarenje plana kreditiranja za ovu godinu, kažu u ZABA-i, postići će "u kontinuiranoj interakciji s tržištem, prateći i procjenjujući rizičnost tržišnih segmenata i pojedinih klijenata te prilagođavajući se potražnji". Dodaju kako "s obzirom na visoku konkurenciju među bankama ne očekuju da će se kamatne stope značajnije mijenjati". U Privrednoj banci Zagreb (PBZ) pak ističu kako ta banka "ne komentira mjere HNB-a, ali se može reći da će ih, naravno, poštovati i svoju poslovnu politiku prilagođavati uvjetima na tržištu". U ESB-u ističu kako će nastavak administrativnog reguliranja rada bankarskog sustava rezultirati većom cijenom kapitala i porastom troškova. "Slijedom toga, može se zaključiti da će uslijediti i promjene kamatnih stopa na način da će cijena kredita biti veća. U 2004. može se očekivati lagani rast kamatnih stopa na kredite koje bi mogle porasti za 1 posto s obzirom na porast troškova i nepromijenjenu potražnju za kreditima", kažu u ESB-u. U ESB-u ističu kako poštuju procjene i odluke HNB-a s obzirom da središnja banka također ima određene ciljeve koje mora ostvariti. Iz tog razloga nove mjere HNB-a ne smatraju neočekivanima, već drže kako su one kontinuitet dosadašnje restriktivne politike kojom se utječe na rad bankarskog sustava. ESB je s najnovijim mjerama HNB-a mnogo zadovoljnija, te ih smatra pravednijima budući da ipak omogućavaju rast banaka u okviru njihove snage i potencijala. Tako ta banka u ovoj godini ima ambiciju rasta od 20 posto, te drže da im najnovije mjere HNB-a omogućavaju navedeni rast. Mjere HNB-a utjecat će i na poslovanje Splitske banke, budući će, prema riječima zamjenika predsjednika Uprave te banke Gorana Gazivode, dovesti do povećanja njenih troškova i mogle bi usporiti plasmane banke u slijedećoj godini. Gazivoda drži kako su najnovije mjere monetarne politike nastavak niza administrativnih mjera donijetih početkom prošle godine i predstavljaju daljnji odmak od tržišnih mjera. Umjesto linearnih mjera trebalo bi se više pažnje posvetiti pojedinačnim mjerama koje se primjenjuju na banke, odnosno procjeni rizičnosti poslovanja svake pojedine banke, što bi značilo uvođenje tzv. bonitetnog principa, kazao je Gazivoda. Glavni ekonomist RBA-a Ante Žigman za nove mjere HNB kaže kako potvrđuju nastojanje da nastavkom restriktivne monetarne politike uz povlačenje dodatnih poteza u 2004. godini HNB utječe na usporavanje rasta vanjskog duga i smanjenje deficita platne bilance. Žigman ističe kako sve nove mjere imaju za posljedicu smanjenje kunske likvidnosti banaka i smanjenje manevarskog prostora za upravljanje kunskom likvidnošću poslovnih banaka, te usporavanje rasta profita banaka u 2004. godini. Dodaje kako je mjera kojom se ukida obvezni upis blagajničkih zapisa kod rasta kreditnih plasmana banaka iznad određenog limita bila očekivana te da taj potez u RBA smatraju pozitivnim. "Organiziranje operacija na otvorenom tržištu je izuzetno važna odluka vodstva HNB-a, jer će se na taj način značajno unaprijediti tržište državnih vrijednosnica i bit će uvedena određena operativna diskontna stopa. Sad je još prerano ocjenjivati efekte takve mjere jer su nam potrebni detalji oko operativne izvedbe, poznato je tek da će HNB i kupovati i prodavati državne vrijednosnice". Mjere vezane za ukidanje dobrovoljnih deviznih blagajničkih zapisa i skraćivanje korištenja lombardnog kredita, pak, izjavio je Žigman, neće utjecati na poslovanje RBA, budući da se tim instrumentima nisu služili pri kreiranju kunske likvidnosti. Dodao je kako utjecaja na poslovanje RBA neće imati niti mjera koja se odnosi na devizni dio obvezne pričuve obračunate na devizne inozemne izvore i na devizne depozite osoba u posebnom odnosu prema banci u 100-postotnom iznosu, te povećanje iznosa obvezne rezerve koji se mora obvezno držati na računu kod HNB-a s 40 posto na 60 posto, "jer se stanovitim okvirima već nalazimo u mjerama". Procjenjujući utjecaj prošlogodišnjeg ograničavanja kreditne ekspanzije, Žigman je kazao kako će rast kredita RBA u 2003. godini biti u skladu s ograničenjem koje je uvela monetarna vlast te da ta mjera nije imala izravne veze s odabirom sektora u koji će se sredstva plasirati. Gazivoda, pak, kaže kako su te mjera smanjile plasmane Splitske banke s planiranog rasta od 35 posto na dozvoljeni rast od 16 posto. Dodaje i kako je struktura tog rasta bila promijenjena za prvih devet mjeseci prošle godine u usporedbi s 2002., pri čemu su plasmani pravnih osoba rasli za pet posto, a plasmani građanstvu za osamnaest posto. I u ESB-u drže kako su proteklu godinu obilježile restriktivne mjere HNB-a koje "nisu bile najpovoljnije za banku iz razloga što nisu bile selektivne te su time najmanje pogodile banke koje nisu imale snažan rast pasive. ESB je imala značajan porast depozita koje nije mogla adekvatno iskoristiti u kreditnom rastu, osvajanju tržišta ili povećanju broja klijenata te je u tom smislu bila pogođena navedenim mjerama". Kažu kako je limitiranje rasta plasmana na 16 posto utjecalo je na planove razvoja i rasta te je pored uobičajenog troškovnog aspekta restrikcija ESB bila dodatno pogođena mjerama HNB-a "obzirom da u svojim planovima ima rast, a ne stagnaciju". POVEĆANO ONLINE KORIŠTENJE KREDITNIH KARTICA Rezultati internog istraživanja o korištenju kreditnih kartica za kupnje putem Interneta, koje je PBZ American Express obavio na uzorku svoje baze korisnika, pokazuju da se broj transakcija kojima se plaćalo na inozemnim Internet stranicama u 2003. u odnosu na 2002. porastao za 36 posto, dok su iznosi obavljenih transakcija povećani za 38 posto. U istom razdoblju u hrvatskim Internet dućanima promet je porastao za čak 77 posto, izvijestili su iz PBZ American Expressa. Prosječan iznos transakcije hrvatskog korisnika American Expressa na stranim siteovima u 2003. godini bio je 320,18 kuna, a u godini prije 316,68 kuna. Istodobno, za kupnju na hrvatskim Internet stranicama prosječni je iznos transakcije lani iznosio 484,65 kuna, prema 237 kuna u 2002. godini. Najveća pojedinačna transakcija pravne osobe iznosila je 54.000 kuna, a fizičke osobe 30.045 kuna. Odnos pravnih i fizičkih osoba koje koriste karticu online je 1:6, a njihov broj podjednako raste. Tako je lani broj online korisnika kartica pravnih osoba porastao za oko 11,7 posto, a fizičkih osoba za 12,1 posto. Pravne osobe tim su putem u prošloj godini potrošile 35,3 posto više nego u godini prije, a fizičke 11,2 posto. Putem Interneta nešto malo više kupuju muškarci, omjer je 56 posto muškaraca prema 44 posto žena. Čak 60 posto online korisnika kartica ima višu ili visoku stručnu spremu. 4. TVRTKE 18 MLINARSKIH, PEKARSKIH I TRGOVAČKIH TVRTKI: VRAĆANJE STARIH CIJENA KRUHA Predstavnici osamnaest mlinarskih, pekarskih i trgovačkih tvrtki najavili su u srijedu kako će u narednih nekoliko dana, tamo gdje je došlo do poskupljenja, cijene kruha vratiti na razinu prije poskupljenja, i to posebice najprodavanijih vrsta kruha. Te su tvrtke, nakon obavljene koordinacije, dale punu podršku inicijativi za stabilizaciju cijena brašna i kruha predsjednika Vlade Ive Sanadera te predstavnika ministarstava poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, te gospodarstva, rada i poduzetništva. Ističe se to u zajedničkom priopćenje 18 tvrtki - iz mlinarske industrije Čakovečki mlinovi, Granolio, Mlinar- Križevci, Đakovština, PIK Vinkovci i Podravka, pekarske tvrtke Agrolaguna, Brionka-Pula, EKOS, zagrebačka Klara, Mlinar- Križevci i splitska Pekara Svaguša, te trgovačke tvrtke CBA, Dinova, Getro, Konzum, KTC i Presoflex. SALONIT S AMERIKANCIMA OSNIVA NOVU TVRTKU Predsjednik Uprave solinske tvornice za proizvodnju azbestnih proizvoda "Salonit" Vranjic Jozo Čurković najavio je na konferenciji za novinare, održanoj u četvrtak, osnivanje zajedničke tvrtke s uglednom američkom kompanijom "Milestone A.O. inc." iz Texasa, a u proizvodnji nove tvrtke više neće biti azbesta. Čurković je kazao kako su upravo okončani pregovori s američkim partnerima te slijedi ovih dana osnivanje nove tvrtke "Salona - Stone" koja će pokrenuti proizvodnju, prodaju i distribuciju pet proizvodnih programa američke tvrtke. Zajedničko poduzeće proizvodit će sve potrebno za zidarsko-građevinski sustav i to zasnovano na potpunoj zaštiti okoliša. Direktor nove američko- hrvatske tvrtke bit će Jozo Čurković koji je posebno naglasio da se iz proizvodnog procesa zajedničke tvrtke potpuno isključuje uporaba azbesta. što je bio i glavni uvjet Amerikanaca za ulazak u zajednički posao. Predsjednik Uprave teksaške tvrtke Milestone Stephen Brenna kazao je novinarima da su izabrali za partnera ovu hrvatsku tvrtku nakon što su detaljno analizirali poslovanje Salonita. Dodao je kako upravo preko ove tvrtke Milestone namjerava osvojiti europsko tržište. Ugovor koji će se uskoro potpisati bit će na 50 godina, a nova tvrtka preuzet će sadašnjih 200 radnika Salonita i u narednih godinu i po zaposliti, kako je najavljeno, još najmanje 50 ljudi. U prvih godinu i pol dana u novu tvrtku uložit će se 8 milijuna dolara koje je osigurala američka banka za obnovu i razvitak, a dio sredstava osigurava i Milestone, koji je, kako je rečeno, lani proglašen najboljom tvrtkom u Texasu. RIJEKA: DOBIT ELEKTROMATERIJALA D.D. OKO 5 MILIJUNA KUNA Trgovačka tvrtka Elektromaterijal d.d. iz Rijeke u 2003. je ostvarila ukupni prihod od oko 650 milijuna kuna, a očekuje dobit do 5 milijuna kuna. Prema procjeni Uprave poslovni rezultati Elektromaterijala u prošloj godini bit će u skladu s planovima i približni poslovanju u 2002. U sljedećoj godini Elektromaterijal će nastojati povećati ukupne prihode i dobit, među ostalim, ulaganjima i poslovanjem u dva nova prodajna centra u Osijeku i Puli, te proširenjem postojećih prodajnih centara. Povećanje prihoda, kažu u Upravi, nastojat će se ostvariti i širenjem na inozemna tržišta. Sada Elektromaterijal posluje uglavnom na domaćem tržištu, a u manjem je obimu prisutan na tržištima BiH, Srbije i Crne Gore. Oko 60 posto prometa Elektromaterijala ostvaruje se u veleprodaji, a oko 40 posto u maloprodajnoj mreži s 60 prodajnih jedinica. 5. MEĐUNARODNA SURADNJA SLOVENSKI MINISTAR POLJOPRIVREDE: TRGOVINA S HRVATSKOM POSLIJE ULASKA U EU Slovenska poljoprivreda i prehrambena industrija mogle bi nakon uključenja u EU za pet mjeseci imati velike teškoće zbog vezanosti na bivše jugoslavensko tržište, a ministar poljoprivrede Franci But drži da bi proizvodi iz Hrvatske i Makedonije mogli na slovenskom tržištu zbog smanjenih carina opasno konkurirati domaćoj proizvodnji. "Istina je da ćemo provoditi stroge veterinarske propise pri uvozu i tražiti da roba odgovara svim propisanim uvjetima, no od Europske komisije očekujemo da u sporazume koje ima sa Hrvatskom i Makedonijom unese i naše kvote koje s njima imamo na osnovi sporazuma o slobodnoj trgovini", rekao je But u razgovoru za ljubljansko "Delo" od subote, pojašnjavajući da bi inače te dvije države zbog sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju što ga imaju s Bruxellesom mogle svojim poljoprivrednim proizvodima cjenovno uggroziti slovenske proizvođače. But je dodao da bi Slovenija zbog poznavanja tržišta mogla dobiti veći dio europske izvozne kvote u Makedoniju i Hrvatsku, te da se s Bruxellesom želi dogovoriti i kako izvoziti u BiH koja s EU-om još nema institucionalni sporazum o suradnji. 6. SINDIKATI URSH IZRAŽAVA ŽALJENJE ŠTO JE VLADA ODGODILA SMANJENJE PDV-A Udruga radničkih sindikata Hrvatske (URSH) izrazila je u srijedu žaljenje što je HDZ-ova Vlada odgodila ispunjenje ključnog predizbornog obećanja o smanjenju PDV-a za razdoblje od godine dana. Takav potez izaziva sumnju u ispunjavanje ostalih predizbornih obećanja o povećanju socijalnih i egzistencijalnih prava radnika i građana, zbog kojih se HDZ doimao socijalno osjetljiviji od pojedinih političkih stranaka socijaldemokratskog predznaka, kaže se u priopćenju URSH- a.Sindikat smatra da je prvo trebalo ispitati realne mogućnosti za nadomjestak proračunskih sredstava smanjenih snižavanjem stope PDV-a s 22 na 20 posto. URSH zagovara uvođenje snižene stope PDV-a od pet posto za osnovne prehrambene proizvode, dječju odjeću i obuću, kao što su učinile neke zemlje u susjedstvu, te mnoge tranzicijske države. U priopćenju URSH pozdravlja apel Vlade trgovcima da budu socijalno osjetljiviji i smanje svoje marže, a cijenu kruha vrate na prijašnju. Također pozdravlja odluku o ukidanju radne obveze liječnicima, čime se ispravlja greška i bahatost bivše vlasti. 7. POSEBAN PRILOG GFK: 87 POSTO STANOVNIŠTVA PODRŽAVA AKCIJU "KUPUJMO HRVATSKO" Oko 87 posto stanovništva podržava akciju "Kupujmo hrvatsko", pokazuju rezultati istraživanja GFK - Centra za istraživanje tržišta provedenog sredinom prosinca prošle godine. Preko polovice (57 posto) ispitanika izjasnilo se da jako podržava akciju, a 30 posto da je podržava. Opću podršku stanovništva ilustrira i visoka prosječna ocjena za akciju od 4,4, na skali od 1 do 5, gdje 1 označava odbacivanje, a 5 potpunu podršku. Oni koji ne podržavaju akciju čine ukupno 4 posto ispitane populacije, a 9 posto nema određen stav, odnosno niti podržava niti ne podržava akciju. Najviši stupanj podrške izrazili su stanovnici sjeverne Hrvatske, u naseljima od 2 do 100 tisuća stanovnika i u dobi od 30 do 49 godina, kojih se 64 posto izjasnilo da "jako podržava" tu akciju. Istraživanje je provedeno tijekom prosinca na reprezentativnom uzorku od 1000 ispitanika starijih od 15 godina. Akciju "Kupujmo hrvatsko" pokrenula je Hrvatska gospodarska komora 1997. godine s ciljem upoznavanja tvrtki sa znakovima "Izvorno hrvatsko" i "Hrvatska kvaliteta" i radi stvaranja prepoznatljivosti i zaštite domaće proizvodnje. Tijekom 2003. okupila je 308 tvrtki koje su prodajnim akcijama promovirale nekoliko tisuća svojih proizvoda