POSLOVNI PREGLED BROJ 348

POSLOVNI PREGLED broj 348 29. prosinac 2003.- 02. siječanj 2004. SADRŽAJ: STOPA RASTA HRVATSKOG BDP-A U TREĆEM KVARTALU USPORENA, RAST OD 3,9 POSTO HRVATSKI VANJSKO-TRGOVINSKI DEFICIT PREMAŠIO IZNOS OD 7 MILIJARDI USD HRVATSKI IZVOZ DO KRAJA STUDENOG VEĆI 27,6 POSTO, A UVOZ 30,7 POSTO TROMJESEČNI RAST INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE 2,3 POSTO PROSJEČNA NETO PLAĆA 3.996 KUNA U HRVATSKOM UGOSTITELJSTVU U DEVET MJESECI 2003. PROMET OD 9,6 MILIJARDI KUNA HRVATI PUTEM VISA KARTICE DO RUJNA POTROŠILI 8,9 MILIJARDI KUNA INA: OD 1. SIJEČNJA SKUPLJI PLIN U BOCAMA AGROKOR KUPIO TP DC SARAJEVO U ŠIBENIKU ZABA OTVORILA PRVU ELEKTRONIČKU POSLOVNICU KREDIT ZAGREBAČKE BANKE HOC-U BJELOLASICA VRIJEDAN 3,7 MILIJUNA EURA UGOVOR O SURADNJI ZABA-E I FONDA ZA OBNOVU I RAZVOJ VUKOVARA KAMEN INGRAD : 400 MILIJUNA KUNA PRIHODA I 25 MILIJUNA KUNA DOBITI KRAŠ U 2004. PLANIRA RAST IZVOZA ZA VIŠE OD 10 POSTO NHS PODUPIRE RADNIKE PPK VALPOVO I OSUĐUJE NAPAD NA NJIH S POČETKOM 2004. POČINJE PRIJAVLJIVANJE POREZA NA DOHODAK UZ NOVE OLAKŠICE OD 1. SIJEČNJA NOVI PROPISI O RADU TRGOVINA NEDJELJOM 1. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI STOPA RASTA HRVATSKOG BDP-A U TREĆEM KVARTALU USPORENA, RAST OD 3,9 POSTO Hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) u trećem tromjesečju ove godine realno je povećan za svega 3,9 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, što predstavlja osjetno usporavanje stope rasta BDP-a u odnosu na prva dva ovogodišnja tromjesečja, pokazuju procjene koje je u utorak objavio Državni zavod za statistiku. Tako je u prvom kvartalu 2003. BDP zabilježio realni porast za 4,9 posto, a u drugom za 5 posto. Stopa rasta BDP-a od 3,9 posto u trećem kvartalu ujedno je najniža u zadnjih sedam tromjesečja. Takvo usporavanje rasta brže je nego što su to očekivali pojedini analitičari. Podaci o tromjesečnom obračunu BDP-a po kategorijama potrošnje pokazuju da je na takvo usporavanje značajno utjecalo daljnje smanjivanje stope rasta osobne potrošnje, koja je u trećem ovogodišnjem tromjesečju iznosila 3,4 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, dok je u prvom kvartalu realni rast osobne potrošnje bio 4,9 posto, a u drugom 4,7 posto. Realni rast osobne potrošnje u trećem ovogodišnjem tromjesečju (za 3,4 posto) najniži je u zadnjih osam kvartala. Najviše stope rasta i dalje se iskazuju kod investicija u kapital, koje su u trećem tromjesečju realno povećane za 17,6 posto. Istodobno nastavlja se tendencija smanjenja državne potrošnje koja je u trećem kvartalu zabilježila realni pad za 0,7 posto. Kod izvoza roba i usluga ostvaren je rast od 8,3 posto, a kod uvoza 11,1 posto, pri čemu je izvoz roba i usluga u trećem kvartalu bio veći od uvoza roba i usluga, čemu je značajno pridonio turizam sa svojim dobrim rezultatima. Podaci o tromjesečnom obračunu bruto dodane vrijednosti po područjima djelatnosti pokazuju visoke stope rasta u građevinarstvu, za 21,1 posto, te u hotelima i restoranima, za 10,5 posto. Analitičari ocjenjuju da su rani pokazatelji usporavanja osobne potrošnje utjecali na konačni rezultat obračuna bruto domaćeg proizvoda više nego što je bilo očekivano. Po ocjenama analitičara Raiffeisenbank podaci o usporavanju rasta osobne potrošnje pokazuju da su se efekti otvaranja velikih trgovinskih lanaca i preusmjeravanja šopinga iz inozemstva u Hrvatsku istopili, pa očekuju da će te stope rasta biti sve niže. Napominjući da su investicije u kapital uglavnom bilo predvođene od strane države i usmjerene prema cestogradnji, a financirane su vanjskim zaduženjem, za analitičare Raiffeisenbank stoga je upitan njihov daljnji rast po tako visokoj stopi od 17,3 posto koliko je prosječno iznosila u 2003. godini. Pritom upozoravaju kako treba imati na umu da će usporavanje rasta BDP-a utjecati na niz drugih pokazatelja, kao što je udio deficita platne bilance u BDP-u ili deficit proračuna u BDP-u ili ono što jako zabrinjava, udio vanjskog duga u BDP-u. Po njihovoj ocjeni rezultat BDP-a u trećem kvartalu sasvim jasno pokazuje da je nova Vlada preuzela gospodarstvo koje je u silaznoj putanji. HRVATSKI VANJSKO-TRGOVINSKI DEFICIT PREMAŠIO IZNOS OD 7 MILIJARDI USD Produbljuje se hrvatski vanjskotrgovinski deficit. Tako je u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom u razdoblju od siječnja do studenoga ove godine zabilježen rekordno visoki deficit, veći od 7,1 milijardu američkih dolara, koji je za gotovo 1,5 milijardu dolara nadmašio vrijednost ukupnog robnog izvoza. Hrvatski robni izvoz, izražen u američkim dolarima, za prvih jedanaest mjeseci ove godine vrijedan je 5.651 milijun dolara, što je za 27,6 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Po u utorak objavljenim privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, uvoz je istodobno povećan za 30,7 posto i iznosio je čak 12.776 milijuna dolara. Tako je deficit u hrvatskoj robnoj razmjeni s inozemstvom u tom razdoblju dostigao iznos od 7.124 milijuna dolara, što je za 33,3 posto više nego za prvih jedanaest prošlogodišnjih mjeseci. Pokrivenost uvoza izvozom pak iznosi vrlo niskih 44,2 posto. Kod izražavanja vrijednosti robne razmjene u dolarima treba imati u vidu i utjecaj međuvalutnih promjena, odnosno smanjenja tečaja dolara, budući se oko 70 posto hrvatskog robnog izvoza i 77 posto uvoza ostvaruje u eurima. Iskazano u kunama pokazuju se niže stope rasta robne razmjene s inozemstvom s obzirom na smanjenje tečaja dolara u odnosu na kunu prosječno za oko 15 posto. Ukupni hrvatski robni izvoz, izražen u kunama, za razdoblje od siječnja do studenoga ove godine iznosio je 37,99 milijardi kuna, što je za 8,7 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Istodobno je uvezeno roba za 85,88 milijardi kuna, što je povećanje za 11,6 posto. Vanjskotrgovinski deficit za to razdobllje, izražen u kunama, iznosi 47,9 milijardi kuna. Samo u studenome izvezeno je roba za 512 milijuna dolara (3,3 milijarde kuna), dok je uvoz u studenome bio gotovo dva i pol puta već od izvoza i iznosio je 1,23 milijarde dolara (ili 8 milijardi kuna). HRVATSKI IZVOZ DO KRAJA STUDENOG VEĆI 27,6 POSTO, A UVOZ 30,7 POSTO Hrvatska je na inozemna tržišta u prvih jedanaest mjeseci prošle godine izvezla roba u vrijednosti nešto manjoj od 38 milijardi kuna ili 5,65 milijardi američkih dolara, dok je vrijednost uvoza bila više nego dvostruko veća i iznosila je 85,88 milijardi kuna ili više od 12,77 milijardi dolara, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je niskih 44,2 posto, dok je vanjskotrgovinski deficit dostigao gotovo 48 milijardi kuna, odnosno premašio je 7 milijardi dolara (7,12 milijardi USD). Izražen u kunama, hrvatski je izvoz u prvih jedanaest mjeseci 2003. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine povećan za 8,7 posto, a uvoz za 11,6 posto, dok je izražen u dolarima izvoz veći za 27,6 posto, a uvoz za 30,7 posto. Takva razlika posljedica je pada tečaja američke valute prema kuni u istom razdoblju za oko 15 posto. Gotovo polovica ukupnog izvoza u prvih jedanaest mjeseci 2003., točnije 47,8 posto ili 2,7 milijarda USD ostvareno je izvozom nakon unutarnje proizvodnje (sustav odgode plaćanja carine), odnosno nakon doradnih ili tzv. lohn poslova. Istodobno je udio redovitog izvoza, čija je vrijednost iznosila 2,6 milijardi USD, bio 46,5 posto. Podaci DZS-a ipak pokazuju da je vrijednost redovnog izvoza u odnosu na prvih devet mjeseci 2002. godine, povećana za 43,9 posto, dok je izvoz nakon unutarnje proizvodnje (odgoda plaćanja carine) porastao po znatno manjoj stopi od 8,9 posto. Ipak, najveću stopu rasta - za čak 172,7 posto (na 322,7 milijuna USD) u promatranih jedanaest mjeseci zabilježio je izvoz radi vanjske proizvodnje. U strukturi uvoza, pak, najveći se dio, 87,8 posto ili gotovo 11,2 milijarde USD odnosilo na redoviti uvoz, koji je u odnosu na godinu prije povećan za 32,4 posto. Pritom se, promatrano prema glavnim industrijskim granama, više od trećine uvoza, 4,3 milijarde dolara odnosi na uvoz intermedijarnih proizvoda, osim energije, koji je povećan za 31,2 posto. Tek nešto manjih 4,11 milijardi USD iznosio je uvoz kapitalnih proizvoda, koji je u odnosu na prvih jedanaest mjeseci 2002. porastao za 39,4 posto. Glavninu hrvatskog izvoza, ali i uvoza u promatranim je mjesecima ostvarila prerađivačka industrija, čiji je izvoz ukupno iznosio više od 5,3 milijarde USD. U odnosu nna isto razdoblje 2002. izvozprerađivačke industrije povećan je 27 posto, a uvoz je istodobno povećan 33 posto, na više od 11,2 milijarde USD. U okviru prerađivačke industrije vrijednosno najveći izvoz - od gotovo 759,8 milijuna USD, ostvarila je brodogradnja, koja se statistički vodi kao djelatnost proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava. No, proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava ujedno je i djelatnost koja bilježi najveće povećanje uvoza u odnosu na lani, za čak 98,1 posto, na 472,5 milijuna dolara. Promatrano prema Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji, najveći dio hrvatskog uvoza u prvih jedanaest mjeseci 2003. godine odnosio se na strojeve i transportne uređaje, kojih je uvezeno za 4,6 milijardi USD ili 38,9 posto više nego u istom razdoblju lani. Za 39,4 posto povećan je istodobno uvoz cestovnih vozila (na 1,4 milijardi USD), a za čak 102,7 posto uvoz ostale transportne opreme (na 416,1 milijun USD). Najznačajniji hrvatski vanjskotrgovinski partner i u prvih jedanaest prošlogodišnjih mjeseci ostale su zemlje Europske unije, na koje otpada više od polovice hrvatskog izvoza - gotovo 3,11 milijardi USD, ali i uvoza - gotovo 7,2 milijarde USD. TROMJESEČNI RAST INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE 2,3 POSTO Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj bilježi postupno usporavanje dinamike rasta. Tako je industrijska proizvodnja u razdoblju od rujna do studenoga ove godine veća od proizvodnje ostvarene u istom razdoblju prethodne godine za 2,3 posto. U usporedbi pak s proizvodnjom iz prethodna tri mjeseca (od lipnja do kolovoza) industrijska je proizvodnja u razdoblju od rujna do studenoga veća za blagih 0,3 posto. Podaci su to Državnog zavoda za statistiku izračunati su na temelju indeksa trend-ciklusa koji je serija desezoniranih indeksa iz koje je isključen utjecaj slučajne sastavnice. Što se tiče područja NKD-a, u razdoblju od rujna do studenoga ove u odnosu na isto vrijeme prošle godine rudarstvo i vađenje bilježi povećanje za 5,2 posto, a prerađivačka industrija za 2,9 posto. Opskrba električnom energijom, plinom i vodom smanjena je pak za 1,7 posto. Prema glavnim industrijskim grupacijama (GIG) za isto usporedno razdoblje energija bilježi povećanje za 0,7 posto, intermedijarni proizvodi za 3,4 posto, trajni proizvodi za široku potrošnju za 3,7 posto i netrajni proizvodi za široku potrošnju za 3,8 posto. Proizvodnja kapitalnih proizvoda smanjena je za čak 6,0 posto. U razdoblju od rujna do studenoga 2003., u usporedbi s proizvodnjom iz razdoblja od lipnja do kolovoza ove godine, prema područjima NKD-a, rudarstvo i vađenje bilježi povećanje za 0,4 posto i prerađivačka industrija za 0,5 posto, a opskrba električnom energijom, plinom i vodom smanjenje za 1,8 posto. Prema GIG-u za isto usporedno razdoblje proizvodnja intermedijarnih proizvoda povećana je za 2,5 posto te trajnih proizvoda za široku potrošnju za 2,8 posto. Istodobno smanjenje proizvodnje bilježi se kod energije za 1,9 posto, kapitalnih proizvoda za 0,3 posto i netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,4 posto. PROSJEČNA NETO PLAĆA 3.996 KUNA Prosječna neto plaća u Hrvatskoj približila se iznosu od četiri tisuće kuna. Tako je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama za listopad 2003. iznosila 3.996 kuna, objavio je Državni zavod za statistiku. Prosječna neto plaća za listopad nominalno je veća za 2,5 posto (ili za 97 kuna), a realno za 2,4 posto u odnosu na prethodni mjesec rujan. Usporedi li se pak prosječna neto plaća isplaćena za listopad 2003,. u odnosu na isti mjesec prethodne godine proizlazi da je prosječna zarada nominalno porasla za 6,1 posto, odnosno za 230 kuna, dok je realni porast iznosio 3 posto. Po podacima statistike za razdoblje od siječnja do listopada 2003. prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj iznosila je 3.918 kuna, što je u odnosu na isto razdoblje 2002. nominalno više za 6,3 posto, a realno za 4,2 posto. Gledano po pojednim djelatnostima najviša je prosječna neto plaća za listopad isplaćena u zračnom prijevozu - u iznosu od 7.264 kune. Slijede financijsko posredovanje sa 5.886 kuna, osiguranje i mirovinski fondovi (osim obaveznog osiguranja) 5.776 kuna, proizvodnja duhanskih proizvoda 5.515, istraživanje i razvoj 5.429 kuna. U HRVATSKOM UGOSTITELJSTVU U DEVET MJESECI 2003. PROMET OD 9,6 MILIJARDI KUNA U hrvatskom je ugostiteljstvu u prvih devet mjeseci ove godine ostvareno 9,6 milijardi kuna prometa, što je za 8 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Kako su cijene ugostiteljskih usluga u prvih devet mjeseci ove godine veće za 6,2 posto u odnosu na istom prošlogodišnje razdoblje, promet u ugostiteljstvu realno je povećan za 1 posto. Sličan porast prometa u ugostiteljstvu, od 8,3 posto, zabilježen je i u trećem ovogodišnjem tromjesečju, u kojemu je ostvareno 55,2 posto ukupnog prometa ili 5,3 milijarde kuna. 2. BANKARSTVO I FINANCIJE HRVATI PUTEM VISA KARTICE DO RUJNA POTROŠILI 8,9 MILIJARDI KUNA Korisnici Visa International debitnih i kreditnih kartica, kojih je u Hrvatskoj 1,5 milijuna, u prvih su devet ovogodišnjih mjeseci tim karticama ostvarili promet u iznosu od 8,9 milijardi kuna, što u odnosu na isto lanjsko razdoblje predstavlja porast od čak 95,6 posto, objavili su u ponedjeljak iz Visa Internationala. Taj je promet ostvaren kroz ukupno 16,5 milijuna transakcija, odnosno prosječno 61 tisuću transakcija na dan, pri čemu je najveći dio tih transakcija (60 posto) ostvaren na prodajnim mjestima (POS terminali). Broj transakcija na POS terminalima u odnosu na prvih devet mjeseci lani, ove je godine u tom razdoblju povećan za čak 58 posto i iznosio je 7,3 milijuna, a tim je transakcijama utrošeno 1,6 milijardi kuna ili 68,6 posto više nego lani. U Visa Internationalu ističu kako Hrvatska prema porastu broja izdanih kartica predvodi među zemljama Središnje i Istočne Europe. 3. TVRTKE INA: OD 1. SIJEČNJA SKUPLJI PLIN U BOCAMA Od 1. siječnja 2004. godine Inin plin u bocama imat će novu, višu cijenu. Boca od 7,5 kilograma poskupjet će s 54 na 60 kuna, a boca od 10 kilograma ukapljenog naftnog plina poskupjet će sa 63 na 70 kuna. Nova je cijena i boce plina od 35 kilograma - sa 220,50 kuna poskupjet će na 245 kuna. Ministarstvo gospodarstva odobrilo je 19. prosinca tvrtki PROplin d.o.o. članici INA Grupe, nove cijene plina u bocama, koje će stupiti na snagu od početka iduće godine, a sredstvima od tog poskupljenja nabavljat će nove plinske boce, priopćeno je u ponedjeljak iz Inine Službe za informiranje i odnose s javnošću. AGROKOR KUPIO TP DC SARAJEVO Predsjednik Agrokor koncerna Ivica Todorić i direktor Kantonalne agencije za privatizaciju Sarajevo Rifet Đogić potpisali su u utorak u Sarajevu Ugovor o prodaji Agrokoru 51 posto kapitala Trgovačkog poduzeća distributivni centar Sarajevo (TP DC Sarajevo). Agrokor je na javnom pozivu neposrednom pogodbom dao najbolju ponudu za tu tvrtku, koja je iznosila 11,85 milijuna konvertibilnih maraka, od čega 5 milijuna konvertibilnih marka u gotovini, te 6,85 milijuna konvertibilnih maraka namijenjenih investicijskim ulaganjima u razdoblju od dvije godine. Također, Agrokor je preuzeo i sve obveze društva čija je djelatnost trgovina na veliko prehrambenim proizvodima kao i svih 68 zaposlenika. Kako je istaknuto na potpisivanju, postojeći objekt služit će kao distributivni centar Agrokorovim kompanijama, ali će omogućiti i ostalim hrvatskim tvrtkama iskorak na tržište Bosne i Hercegovine. U ŠIBENIKU ZABA OTVORILA PRVU ELEKTRONIČKU POSLOVNICU Zagrebačka banka (ZABA) otvorila je u ponedjeljak novu poslovnicu u Šibeniku, koja je ujedno i njihova prva elektronička poslovnica u Šibensko-kninskoj županiji, u kojoj su klijentima 24 sata dnevno na raspolaganju web kiosk i uplatno-isplatni bankomat. U novoj poslovnici, veličine 600 četvornih metara, pružat će se usluge servisnog te osobnog, poduzetničkog i privatnog bankarstva, a bankomati će omogućavati, osim pregleda stanja računa, isplatu, ali i uplatu gotovine. KREDIT ZAGREBAČKE BANKE HOC-U BJELOLASICA VRIJEDAN 3,7 MILIJUNA EURA Hrvatski olimpijski centar (HOC) Bjelolasica i Zagrebačka banka (ZABA) sklopili su ugovor o dugoročnom kreditu u iznosu od 3,7 milijuna eura, za koji jamstvo daje Republika Hrvatska, izvijestili su u ponedjeljak iz ZABA-e. Sredstva kredita namijenjena su financiranju izgradnje sportske dvorane s bazenom, te izgradnju sustava zasnježivanja, što je u okviru razvojnog programa tog najvećeg hrvatskog skijališta. UGOVOR O SURADNJI ZABA-E I FONDA ZA OBNOVU I RAZVOJ VUKOVARA Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara i Zagrebačka banka (ZABA) zaključili su u utorak Ugovor o poslovnoj suradnji u realizaciji Programa sufinanciranja proizvodnih projekata u Gradu Vukovaru koji se provodi već godinu dana, a u čiju je provedbu od utorka uključena i ZABA. Sukladno tom programu, Zagrebačka banka će nositeljima proizvodnih projekata sa područja Grada Vukovara odobravati kredite u stopostotnom iznosu, a Fond će bespovratnim sredstvima umjesto korisnika kredita otplatiti banci od 20 posto odobrenog kredita. Rok otplate kredita je do 10 godina, uključujući poček od jedne godine, ovisno o namjeni kredita. Korisnici kredita iz ovog programa mogu biti trgovačka društva, obrtnici i fizičke osobe slobodnih zanimanja, koji će na području Grada Vukovara pokrenuti novu ili proširiti postojeću proizvodnu djelatnost. KAMEN INGRAD : 400 MILIJUNA KUNA PRIHODA I 25 MILIJUNA KUNA DOBITI Tvrtka "Kamen Ingrad" iz Velike kod Požege poslovnu će 2003. završiti s ukupnim prihodom od 400 milijuna kuna te dobiti koja će, po procjenama, iznositi oko 25 milijuna kuna, istaknuo je na susretu s novinarima, održanom u utorak, predsjednik Uprave "Kamen Ingrada" Vlado Zec. Zec posebice izdvaja za iduću godinu već dogovorene poslove odnosno ugovore za radove na autocestama diljem Hrvatske vrijedne pola milijuna kuna. Ističući da je proizvodnja kamena poo količine dosegla prijeratne "zlatne" 90-godine, prvi čovjek tvrtke vjeruje da će iduće godine "Kamen Ingrad" biti još prisutniji na tržištu zemalja bivše Jugoslavije prije svega BiH i Srbije. Očekuje da će njegova tvrtka biti prisutna na "presvlačenju" dionice autoceste Beograd-Bajakovo te isporučivati kamen za područje Rume, Novog Sada i Subotice, kao i da će zajedno sa sarajevskim tvrtkama "Hidrogradnjom" i "Put- Sarajevo" biti jedan od izvođača radova na koridoru VC. KRAŠ U 2004. PLANIRA RAST IZVOZA ZA VIŠE OD 10 POSTO Poslovni planovi konditorske industrije Kraš u 2004. godini usmjereni su ka jačanju konkurentnosti na postojećim tržištima, pronalaženje novih tržišta, te rast izvoza. Tako se u 2004. godini planira povećanje obujma ukupne prodaje vlastitih proizvoda za oko pet posto, pri čemu se predviđa rast prodaje na domaćem tržištu za 2,3 posto, dok je u izvozu planiran rast od 10,7 posto, objavili su iz te tvrtke. U prvih je jedanaest ovogodišnjih mjeseci Kraš proizveo 23.930 tona gotovih proizvoda, što je za 170 tona više u odnosu na prošlu godinu. Gledano po mjesecima, najveća je proizvodnja tijekom godine ostvarena u svibnju kada je proizvedeno 2.840 tona gotovih proizvoda te u listopadu - 2.787 tona. U spomenutom razdoblju izvezeno je 7.285 tona proizvoda. U Krašu su istaknuli kako je veliki rast izvoza zabilježen u prekomorske zemlje, odnosno Saudijsku Arabiju, Sjedinjene Američke Države, Kanadu i Australiju. Izvoz u te zemlje porastao je za 48,9 posto u odnosu na prošlu godinu. Naznatni rast izvoza zabilježen je i u Srbiju i Crnu Goru te Makedoniju, dok je izvoz u Sloveniju smanjen za 20 posto i to kao posljedica ograničenih kvota u Sloveniji za uvoz kakao proizvoda iiz Hrvatske. Izvoz u Bosnu i Hercegovinu također ima trend pada i to ponajviše zbog revitalizacije domicilnih proizvođača u BiH, te niske kupovne moći stanovništva, ocjenjuju u Krašu. 4. SINDIKATI NHS PODUPIRE RADNIKE PPK VALPOVO I OSUĐUJE NAPAD NA NJIH Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) poduprli su u srijedu radnike PPK Valpovo osudivši nedavni napad zaštitara tvrtke "Borbaš security" na njih. "Društveno je neprihvatljivo i suprotno bilo kakvim ljudskim normama, nasiljem i mimo regularnih mehanizama pravne države, u ovom slučaju plaćenicima sa palicama i oružjem, rješavati vlasničke odnose" ističe u priopćenju NHS. NHS traži od vlasti da svim sredstvima pravne države i poretka zapriječe i kazne "rješavanje i samoutjerivanje vlasničkih pitanja batinama i oružjem" te da što hitnije, uz pregovore zainteresiranih strana, pronađu mirno i zadovoljavajuće rješenje vlasničkog spora. 5. POSEBAN PRILOG S POČETKOM 2004. POČINJE PRIJAVLJIVANJE POREZA NA DOHODAK UZ NOVE OLAKŠICE Porezne olakšice, koje se priznaju od 1. siječnja 2003. i odnose se na kupnju ili izgradnju, ili investicijsko održavanje stambenog prostora, ili kamate po namjenskim stambenim kreditima, podstanarstvo, troškove zdravstvenih usluga i nabavu ortopedskih pomagala, svoju će punu primjenu doživjeti u prva dva mjeseca 2004., do kada građani trebaju podnijeti prijavu poreza na dohodak za prošlu godinu. Tek nakon toga moći će se sa sigurnošću govoriti o učincima olakšica, zbog kojih je država procjenjivala 400 milijuna kuna manji prihod u proračunu, te istodobno računala s proširenjem kruga osoba, odnosno obuhvatom porezima iznajmitelja stanova, poduzetnika i obrtnika koji sada rade u fušu i sl. Porezne su olakšice regulirane izmjenama Zakona o porezu na dohodak, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2003. i Pravilnikom koji je objavljen u rujnu, a svaka od olakšica priznavala bi se u iznosu do najviše 12.000 kuna godišnje. Nove će porezne olakšice, koje će građani moći prijaviti u godišnjoj prijavi poreza na dohodak za 2003. godinu, a koja se predaje do 28. veljače 2004., povećati broj prijava i tražiti veći broj ljudi u Poreznoj upravi. Za 2002. zaprimljeno je ukupno 753.716 prijava poreza na dohodak, a u Poreznoj upravi očekuju da će 2004. (za 2003.) zaprimiti oko 1,2 milijuna godišnjih prijava. OD 1. SIJEČNJA NOVI PROPISI O RADU TRGOVINA NEDJELJOM Od 1. siječnja, prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini, u Hrvatskoj nedjeljom smiju raditi samo prodavaonice koje imaju do 200 četvornih metara neto prodajnog prostora i koje prodaju pretežno prehrambene proizvode, te koje uz to imaju dozvolu nadležnog tijela za izdavanje dozvola za rad nedjeljom. Uz rad nedjeljom, ove odredbe važe i za dane državnih blagdana i neradnih dana određenih posebnim zakonom. Vlasnici prodavaonica koje zadovoljavaju uvjete za rad nedjeljom i praznikom mogu raditi na osnovu zahtjeva koji odobravaju poglavarstva gradova i općina. Pritom ova tijela moraju voditi računa o tome da u jednom naselju radi jedna prodavaonica, a u većim mjestima jedna prodavaonica na 5 tisuća stanovnika. Poglavarstva gradova i općina dužna su, kaže zakon, svim prodavaonicama koje zadovoljavaju uvjete i koje su podnijele zahtjev, omogućiti rad ravnomjernim rasporedom. S obzirom na odnos broja stanovnika i zakonom propisane mogućnosti rada prodavaonica nedjeljom i blagdanom, u Hrvatskoj će nedjeljom raditi oko 850 dežurnih prodavaonica, a od toga na području Zagreba njih 156. Te zakonske izmjene izazvale su različite reakcije trgovačkih kuća, od kojih neke najavljuju otpuštanje dijela svojih zaposlenika. Sedam velikih trgovinskih lanaca zatražilo i od Ustavnog suda mišljenje o ustavnosti odredbi Zakona o zabrani rada nedjeljom za velike trgovine. Vijeće za zaštitu tržišnog natjecanja, razmatrajući moguće negativne učinke selektivne zabrane rada nedjeljom na tržišno natjecanje, ukazalo je početkom prosinca na potrebu preispitivanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini i s tim u vezi uputilo pismo nadležnom ministarstvu i Vladi. Nasuprot nekih trgovačkih lanaca, Sindikat trgovine Hrvatske i Udruga trgovine pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) procjenjuju da novi Zakon o trgovini ne bi trebao izazvati otpuštanja radnika u trgovini ili će broj otkaza biti relativno mali. Tako Sindikat trgovine Hrvatske smatra da su prijetnje otkazima neutemeljene jer trgovinama, s obzirom na broj odrađenih prekovremenih sati, nedostaje radnika. Po procjenama sindikata, radnici u trgovini godišnje odrade 25 milijuna prekovremenih radnih sati, a bez prekovremenog rada moglo bi se otvoriti 12.000 novih radnih mjesta. Udruga trgovine pri HUP-u drži da će broj otkaza kod članica HUP-a zbog primjene novog zakona neće biti velik, procjenjujući da će dvije članice HUP-a možda otpustiti najviše 200 radnika, a sve hrvatske trgovine manje od 500. Ceh trgovine pri Hrvatskoj gospodarskoj komori pozdravio je izmjene Zakona o trgovini držeći da su one na tragu pozitivne diskriminacije i da će bar malo pripomoći opstanku male trgovine i njezinih radnih mjesta.