FINANCIJSKI BILTEN OD 18. DO 24. PROSINCA 2003.

FINANCIJSKI BILTEN OD 18. DO 24. PROSINCA 2003. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće Mirex indeksa 5. Tjedno izvješće otvorenih investicijskih fondova 6. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 7. Tjedno izvješće sa svjetskih deviznih tržišta 8. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 9. HNB: Izvršena ovrha 165 milijuna kuna nad Zagrebačkom bankom 10. Hrvatska: krajem studenog 317 tisuća nezaposlenih 11. Dionice Croatia osiguranja u prvoj kotaciji Zagrebačke burze početkom 2004. ********************************************* SVIM NAŠIM KORISNICIMA ŽELIMO ČESTIT BOŽIĆ I USPJEŠNU NOVU GODINU FINANCIJSKI SERVIS - HINA ********************************************* 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Datum Potražnjau kunama Ponudau kunama Prometu kunama Prosječna kamata (%) 19. XII. 500.000.000 116.100.000 116.100.000 6,74 22. XII. 450.000.000 300.000.000 199.000.000 8,19 23. XII. 500.000.000 370.000.000 271.500.000 8,66 24. XII. 172.000.000 320.000.000 172.000.000 3,58 Prosječno 405.500.000 276.525.000 189.650.000 6,79 I ovoga je tjedna, skraćenog zbog Božićnih blagdana, nastavljen trend pojačane potražnje te nedovoljne ukupne ponude za njezino eventualno podmirenje. Naime, cijelog je tjedna, osim na Badnjak uoči "dugog" vikenda, ukupno prijavljena dnevna potražnja iznosila oko pola milijuna kuna, dok je istodobno ponuda značajno "zaostajala". Tako je ukupno prijavljena potražnja ovoga tjedna u prosjeku bila za oko 46,5 posto veća od iznosa ponuđenih sredstava. Istodobno je, zbog insistiranja kreditora na višim kamatnim stopama te iskorištenih kreditnih limita, iskorišteno oko 68,5 posto ukupne ponude, podmirivši u prosjeku oko 77 posto ukupne potražnje. Prosječna se pak cijena novca zadržala na prošlotjednoj razini zabilježivši rast od tek 0,14 postotnih bodova - na 6,79 posto. Aukcija deviza HNB-a Na aukciji održanoj 22. prosinca 2003. godine, Hrvatska je narodna banka otkupila 84,5 milijuna eura po tečaju od 7,650 kuna za jedan euro. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke održanoj u srijedu, na rok od 35 dana nije bilo pristiglih ponuda, pa stoga ni upisa blagajničkih zapisa. Od 24. prosinca vrijednost ukupno upisanih blagajničkih zapisa HNB-a nije bilo. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 19. do 23. prosinca (cijene u kunama) Dionica NajnižaCijena NajvišaCijena ZadnjaCijena UkupanPromet Pliva 480 494,95 494,95 525.164 Podravka 169 173,95 171 1.994.716 Croatia osiguranje-P 3.505 3.505 3.500 101.640 Croatia osiguranje-R 3.500 3.530 3.530 911.343 Nova banka 220 220 220 8.140 Dalekofod 145 146 145 52.322 Elka 97 100 100 53.918 Ericsson Nikola Tesla 440 440 440 44.000 Franck 1.000 1.010 1.000 335.373 Hoteli Makarska 58 58 58 23.200 Istraturist 120 120 120 270.239 Jadranska banka 850 850 850 1.700 Jadran-turist 84 90 88 131.467 Jadranksi naftovod 1.850 1.940 1.940 352.962 Karlovačka banka-P 67 67 67 804 Karlovačka banka-R 67 70 70 282.975 Konzum 1.600 1.740 1.740 33.280 Končar 71,13 71,14 71,13 6.046 Kraš 260 270 270 178.271 Privredna banka 219 219 219 3.066 Plava laguna 1.230 1.270 1.270 102.358 Petrokemija 30 30 30 6.420 Riječka banka 134 135,50 135,50 118.111 Tvornica duhana Rovinj 27.500 28.400 28.000 7.444.960 Tehnika 550 550 550 9.900 Zagrebačka baka-R 1.354,10 1.354,10 1.354,10 8.124 Rabac ugost. i turizam 96 96 96 21.120 Dom Holding 44,20 46,26 44,20 10.040 Proficio 41 43,33 41 24.081 Riviera 145 146 145 142.339 ZIF Slavonski 31 31 31 14.880 SN Holding 43,40 43,42 43,40 18.060 Sunčani Hvar 40 40 40 16.000 Varaždinska banka 305 305 305 12.200 DAB-O-05CArep/pri*1 108,80 108,80 - 12.456.799 DAB-O05CAinst*2 108,70 108,75 - 12.449.166 HZZO-O-047Ainst*3 102,43 102,80 - 10.194.361 KRAS-M-402Ainst*4 99,65 99,65 - 2.989.500 RHMF-O-049Ainst*5 101,55 102,15 - 24.550.468 RHMF-O-085A*6 100,05 100,20 100,05 513.006 RHMF-O-085Ainst*7 100,10 100,30 - 8.014.000 RHMF-O-08CAinst*8 109,90 110,50 - 37.064.206 RHMF-O-125A*9 111,50 111,50 111,50 243.403 RHMF-O-125Ainst*10 110,55 111,60 - 75.733.741 197.490.449 *1obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze *2obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *3obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *4komercijalni zapisi Kraša d.d., druga tranša od 30 mln kn, nominalnog prinosa 7,95% i dospijećem 08. siječnja 2004. godine, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *5obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *6obveznice Republike Hrvatske milijardu HRK s kamatnom stopom od 6,125% godišnje fiksno i dospijećem 28. svibnja 2008. godine. *7obveznice Republike Hrvatske milijardu HRK s kamatnom stopom od 6,125% godišnje fiksno i dospijećem 28. svibnja 2008. godine., kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *8obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *9obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine. *10obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna, skraćenog zbog Božićnih blagdana, ostvaren promet u iznosu od 197,4 milijuna kuna, što se ponajviše može zahvaliti trgovini obveznicama koje su u ukupnom ovotjednom prometu sudjelovale s više od 93 posto. Inače, uz obveznice, aktivne su bile 34 dionice, a pritom je njih 18 dobilo, dok ih je 11 izgubilo na vrijednosti. Najveći promet ostvaren je izvanburzovnom institucionalnom trgovinom obveznicama RHMF125 (75,7 milijuna), RHMF08 (37 milijuna), RHMF049 (24,5 milijuna), DAB05 (12,4 milijuna), HZZO (10,1 milijun), RHMF085 (osam milijuna) i KRAS402 (2,9 milijuna) te izvanburzovnom trgovinom obveznicama DAB05 (12,4 milijuna kuna). Uz obveznice značajniji je promet ostvaren tek trgovinom dionicama Tvornice duhana Rovinj (7,4 milijuna) i Podravke (1,9 milijuna kuna). Među dobitnicama ovoga su tjedna tri dionice značajnije dobile na vrijednosti. Tako je cijena dionice Konzuma porasla 540 kuna ili 45 posto, povlaštene dionice Karlovačke banke sedam kuna ili više od 11,5 posto te Sunčanog Hvara četiri kune ili više od 11 posto. Cijena pak dionice Jadranskog naftovoda viša je 60, Jadranske banke 50, redovne dionice Croatia osiguranja 30, Plave lagune 20, Nove banke 13,35 Dalekovoda 12, a Plive 11,95 kuna. Dionica Ericsson Nikole Tesle poskupila je deset, Kraša pet, Jadran-turista tri, redovna dionica Karlovačke banke dvije, a Privredne banke i Rabca ugostiteljstvo i turizam jednu kunu. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od 41 odnosno 13 lipa, našle su se dionice SN Holdinga te Končara. Na vrijednosti su, 0,4 postotna boda od nominalne cijene, dobile obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine. Među gubitnicama najviše je, 300 kuna, potonula cijena dionice Tvornice duhana Rovinj. Značajnije je pala vrijednost dionice Tehnike. Naime, cijena joj je pala 100 kuna ili više od 15 posto. Cijena pak redovne dionice Zagrebačke banke niža je 45,9, Francka 20, Hotela Makarska pet, Riviere tri, a Proficioa 2,5 kuna. Dionica SN Holdinga pojeftinila je 1,1, Podravke jednu, a Riječke banke pola kune, dok je dionica Dom Holdinga jeftinija tek 36 lipa. Ponajviše zahvaljujući padu rastu cijena dionica Plive, Plave lagune te Kraša, CROBEX indeks porastao je ovoga tjedna 12 bodova - na 1.187 bodova. Vrijednost pak CROBIS indeksa ovoga se tjedna nije značajnije mijenjala te i dalje iznosi - 100 bodova. 3. Tjedno izvješće s Varaždinske burze Varaždinska burza: Aktivne dionice od 19. do 24. prosinca (cijene u kunama) Dionica Najniža Cijena Najviša Cijena Zadnja Cijena ProsječnaCijena Ukupan Promet Varteks 41,77 41,78 41,78 41,78 93.041 ACI Opatija 625 625 625 625 150.625 Brodospas 260 280 280 272,92 411.171 Bilokalnik 50 50 50 50 900 EKO Međimurje 400 400 400 400 10.000 Dubrovnik-Babin Kuk 130,33 150 140 140 184.830 Rabac 94 96 94 94,10 59.023 IPK Kandit 114 116 114 114,88 66.341 IPK Tvornica ulja Čepin 50,11 51 51 51 35.337 Jadranka 300 300 300 300 70.800 Jadran tvornica čarapa 80 80 80 80 1.760 Dom Holding 44,19 45,90 45,19 45 1.635.654 PIK Rijeka 128 128,11 128,11 128,11 17.037 Proficio 41 43,50 42,21 42,14 220.414 Puris 103,15 103,15 103,15 103,15 21.970 Riječka industrija odjeće 26 26 26 26 60.320 Slavonska banka 950 950 950 950 9.500 ZIF Slavonski 31 33,75 33,75 33,71 6.127.114 Slatinska banka-P 155 160 160 159,90 33.985 SN Holding 42 45,60 44 44,54 141.553 PPK Valpovo 200 200 200 200 42.600 Anita 1.650 1.700 1.650 1.650 48.700 Belišće 160 160 160 160 34.720 Cenmar 7 7 7 7 70.000 Croatia osiguranje-R 3.530 3.530 3.530 3.530 38.829 Elka 98 100 100 98,42 3.247 Elektropromet 85 85 85 85 13.515 Ericsson Nikola Tesla 430 445 445 443,58 1.425.622 Exportdrvo 348 348 348 348 6.959 HTP Varaždin 320 320 320 320 26.560 Industrogradnja 222,13 250 250 250 4.332 Kraš 265 265 265 265 1.855 Laguna 220 220 220 220 19.360 Lucidus 18,71 19 19 19 216.980 Liburnia riviera hoteli 310 311 310 310 6.215 Ledo 650 650 650 650 52.000 Plava laguna 1.230 1.230 1.230 1.230 4.920 Pivovara Osijak 1.100 1.100 1.100 1.100 50.600 Riadria banka 240 245 245 242,73 32.040 Tvornica duhana Rovinj 28.000 28.250 28.000 28.000,71 337.255 Vossloh Utenzilija 80 80 80 80 10.001 Validus 30 31 31 30,71 90.825 RHMF-A-A*1 42,00 42,40 42,00 42,22 190.331 12.661.088 *1Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija - cijena u % nominale Na Varaždinskoj je burzi ovoga tjedna, skraćenog zbog Božićnih blagdana, ostvaren promet u iznosu od 12,6 milijuna kuna, zahvaljujući ponajviše trgovini dionicama ZIF-a Slavonski (6,1 milijun), Dom Holdinga (1,6 milijuna) i Ericsson Nikole Tesle (1,4 milijuna kuna). Inače, aktivne su bile 42 dionice, a pritom je njih 17 dobilo, dok ih je 12 izgubilo na vrijednosti. Među dobitnicama najviše je, 500,71 kunu, profitirala dionica Tvornice duhana Rovinj. Slijedila ju je, s dobitkom od 30 kuna, redovna dionica Croatia osiguranja, dok je cijena dionice Industrogradnje viša 18,64 kune. Značajnije je na vrijednosti dobila dionica Dubrovnika-Babi Kuk. Naime, cijena joj je porasla 18 kuna ili gotovo 15 posto. Dionica pak Ericsson Nikole Tesle poskupila je 8,96, Riadria banke 6,58, Slavonske banke i Vossloh Utenzilije po pet, a povlaštena dionica Slatinske banke 4,9 kuna. Dionica ZIF-a Slavonski skuplja je 2,41, Bilokalnika 1,65, Brodospasa 1,5, a IPK Tvornice ulja iz Čepina jednu kunu. Cijena dionice IPK Kandita porasla je 88, Validusa 54, Cenmara 50, a PIK Rijeka tek 11 lipa. Među gubitnicama tri su dionice značajnije izgubile na vrijednosti. Tako je cijena dionice Liburnia Riviera hotela potonula 150 kuna ili više od 32,5 posto, Leda 100 kuna ili više od 13 posto te Purisa 21,51 kunu ili više od 17 posto. Cijena pak dionice Plave lagune pala je 40, Kraša 15, Elke 4,91, Rabca 1,9, Proficioa 1,34, a SN Holdinga jednu kunu. Dionica Dom Holdinga pojeftinila je 59, Belišća 31, dok je dionica Varteksa jeftinija 22 lipe. Na vrijednosti su, 3,77 postotnih bodova od nominalne cijene, izgubila Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija. Zahvaljujući padu cijena većine dionica koje su u sastavu indeksa, VIN indeks pao je ovoga tjedna sedam bodova - na 616 bodova. 4. Tjedno izvješće Mirex indeksa Obvezni mirovinski fondovi Mirovinski fond vrijednost na dan17.12. vrijednost na dan23.12. promjena % Mirex 116,69 116,48 -0,17 PBZ Croatia osig.OMF 117,85 117,61 -0,20 AZ OMF 116,59 116,48 -0,09 Raiffeisen OMF 116,38 116,01 -0,31 Plavi OMF 116,08 115,83 -0,21 Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti, nakon što je 19. studenoga završeno preuzimanje HA jedan fonda od strane AZ fonda, četiri obvezna mirovinska fonda, ovoga je tjedna završila u "minusu". Naime, vrijednost mu je u proteklih 14 dana pala 0,41 bod ili 0,34 posto - na 116,48 bodova. Posljedica je to ovotjednog pada vrijednosti sva četiri obvezna mirovinska fonda. Tako je, u protekla dva tjedna, vrijednost Raiffeisen fonda pala 0,45, fonda PBZ Croatia osiguranja 0,42, Plavog fonda 0,34 te AZ fonda 0,26 posto. 5. Tjedno izvješće otvorenih investicijskih fondova OTVORENI FOND Kupnja Podaja CAIB Select eurobond 10,99 - CAIB Select Eurrope 8,37 - Orbis Fond 10,12 - VictoriaFond 20,70 21,73 PBZ Euro novčani 105,40 - PBZ Global 117,98 - PBZ Kunski novčani 104,57 - PBZ International Bond 100,36 - PBZ Novčani 105,32 - RBA Activ 102,54 - RBA Balance 111,77 - RBA Bonds 113,72 - RBA Cash 103,20 - *+ cijene su informativne jer na Burzi nije uvedena trgovina istima 6. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 18. prosinca 24. prosinca Promjena u % New York/DJIA 10.248,08 10.305,19 0,55 Tokyo/Nikkei 10.104,00 10.371,27 2,64 London/FTSE-100 4.397,30 4.440,90 0,99 Frankfurt/DAX 30 3.870,88 3.903,34 0,83 Kako se 2003. približava kraju, ulagači na svjetskim tržištima kapitala napokon mogu odahnuti - trend pada cijena koji je trajao tri godine konačno je završio, a većina je velikih neizvjesnosti koje su pogađale globalno gospodarstvo izblijedjela. Iako značajni problemi ostaju i dalje neriješeni, izgledi za gospodarski rast i rast cijena na tržištima dionica u idućih 12 mjeseci čine se mnogo boljima nego u isto vrijeme lani. U prvih devet ovogodišnjih mjeseci neizvjesnosti zbog iračkog rata i epidemije SARS-a nadvili su oblake nad globalnim gospodarstvom. S najviših ikad zabilježenih razina u 2000, FTSE World indeks izgubio je do ožujka 2003, kada je potonuo na najnižu razinu u zadnjih sedam godina, gotovo polovinu svoje vrijednosti. Brzi završetak rata u Iraku bio je glavni faktor koji je oraspoložio ulagače, a kad god bi se pojavila zabrinutost da je riječ o tek kratkotrajnom trendu rasta, bila bi ublažena novim serijama odličnih gospodarskih pokazatelja - posebno onima iz SAD-a i Japana, koji su bili mnogo snažniji nego su analitičari procjenjivali. U SAD-u, oporavak je bio potpomognut dosad nezabilježenim programom ekspanzionističkih politika - od niskih kamatnih stopa, poreznih rasterećenja, do više državne potrošnje kako bi se zemlja izvukla iz recesije. Po procjenama ekonomista u prosincu lani, američko gospodarstvo ove je godine trebalo rasti po stopi od 2,7 posto. Najnovije prognoze govore da je ovogodišnji rast najvećeg svjetskog gospodarstva bliži 3,1 posto, te da će u 2004. ojačati na 4,4 posto. Veliko iznenađenje predstavljao je ove godine Japan, čiji je gospodarski rast s ranije procijenjenih 0,4 posto dosegnuo čak 2,7 posto u ovoj godini, te se očekuje značajan rast aktivnosti i u idućoj godini, u visini od 2,1 posto. No, eurozona je predstavljala pravo razočaranje. Procjene rasta ovogodišnjih gospodarskih aktivnosti u tom 12-članom bloku lanjskoga su prosinca iznosile 0,8 posto, da bi trenutno bile 0,5 posto. Iduće godine očekuje se njihovo osnaživanje na 1,8 posto. U prvom dijelu godine najveća je europska gospodarstva zahvatila recesija. To je rezultiralo problemima s javnim financijama, koje su na kraju rezultirale kolapsom Pakta o stabilnosti i rastu. Oporavak gospodarskih aktivnosti neizbježno će voditi povećanju kamatnih stopa. Očekivanja rasta dugoročnih i kratkoročnih kamatnih stopa od ljeta rastu i u SAD-u i u eurozoni. Dio njih odgovor je na proračunske manjkove koji će vjerojatno biti veći i trajniji nego se ranije držalo. No, dok ekonomisti ne predviđaju agresivni rast kamatnih stopa, tržišta dionica očekuju upravo to. Vrijeme će pokazati tko je bio u pravu. 7. Tjedno izvješće sa svjetskih deviznih tržišta 18. prosinca 24. prosinca Promjena u % Euro/USD 1,2431 1,2408 -0,18 Euro/JPY 133,69 133,23 -0,34 USD/JPY 107,53 107,37 -0,14 Nakon višemjesečnog pozitivnog gledanja na klizanje tečaja američkog dolara, ulagači su počeli uočavati i tamne strane njegova pada. Potražnja za dolarom ograničena je zabrinutostima vezanim za rastući manjak u američkoj bilanci plaćanja i očekivanjima da će ključne američke kamatne stope još neko vrijeme ostati niskima. Za većinu je američkih ulagača i kompanija u posljednjih pola godine klizanje dolara bilo uglavnom pozitivno, jer su im domaći proizvodi i usluge postajali konkurentniji od onih inozemnih. No, ulagače, kada vide stopu po kojoj tečaj dolara pada, zabrinjava da bi umjeren pad potražnje za američkom valutom mogao prerasti u bezglavi bijeg. Iako američke kompanije zaista izvješćuju o porastu prihoda, ulagači su zabrinuti. "Ne brine me toliko razina tečaja, nego njegova brza promjena koja utječe na trgovinu i spremnost stranaca da drže i kupuju obveznice nominirane u dolarima", izjavio je Jim Luke iz tvrtke za upravljanje imovinom Raleigh. Svaka brza promjena valutnih tečajeva otežava i kompanijama određivanje cijena u inozemnim poslovima, što utječe na prodaju. Još gore, ako strani ulagači u američku imovinu počnu povlačiti svoj kapital iz obveznica zbog straha da ne izgube zaradu kada je konvertiraju u svoju valutu, američki ulagači mogli bi također započeti povlačiti svoj novac u nastojanju da izbjegnu pad cijena. "Dok se na klizanje dolara gleda kao na kratkotrajni trend, tržište će se stabilizirati jer će ulagači shvatiti da je šteta već učinjena", ocijenio je Anthony Chan, glavni ekonomist Banc One Investment Advisorsa. Iako tek neki očekuju tako ružan scenarij, s tečajem dolara koji je na najnižoj razini prema švicarskom franku u zadnjih sedam godina, prema britanskoj funti u zadnjih 11 godina, te 18-postotnim rastom eura od početka godine, ulagači se naprosto nadaju da je dolar bliži završetku svog klizanja nego da nije. Ako se odlučnost da se drže američke obveznice proširi i na američke trezorske zapise, postoji opasnost da će kamatne stope rasti, što bi moglo ugroziti gospodarski oporavak. Razlog za zabrinutost predstavlja i jačanje globalnog gospodarstva, što bi moglo otežati SAD-u privlačenje stranih ulaganja te financiranja strukturalnih deficita, budući postaju primamljiva i druga ulaganja, poput ona u azijske valute. SAD se suočava i s jedinstvenim problemom, a to je da su cijene važnih svjetskih roba poput nafte, plina i kovina izražene u dolarima. Gospodarstva koja koriste euro tako će imati niže cijene energenata što će pomoći njihovom rastu, no u SAD-u, najvećem svjetskom potrošaču nafte, kompanije će bilježiti pad profita. Mogla bi oživjeti i inflacija budući će uvozna roba biti skuplja, a američke kompanije će imati više prostora za dizanje cijena svojih roba u SAD-u bez straha da će izgubiti tržišne udjele. Zasad još prevladava mišljenje da će slabljenje dolara kratkoročno pomoći rastu prihoda američkih kompanija. No, postoji strah da bi, kad će učinci povijesno niskih kamatnih stopa i poreznih rasterećenja nestati, oslabljeni dolar mogao nositi više problema nego koristi. "A taj rubikon mogao bi biti prekoračen već u drugoj polovini 2004., kada američko gospodarstvo počne usporavati aktivnosti", drži Stenven DeSanctis, strateg pri Prudential Equity Groupu. c) iznos LIBOR-a na dan: Datum Tip 1 tjedanŠ%Ć 1 mjesecŠ%Ć 3 mjesecaŠ%Ć 6 mjeseciŠ%Ć 18.12.03 USLIB 1,07 1,15 1,17 1,22 18.12.03 EULIB 2,00 2,12 2,14 2,19 24.12.03 USLIB 1,17 1,14 1,17 1,23 24.12.03 EULIB 2,23 2,12 2,14 2,18 8. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 19. do 25. prosinca Valuta Tečaj Tečaj Promjena I jedinica 19. prosinca 25. prosinca u % Euro 1 7,6528 7,6393 -0,17 USD 1 6,1597 6,1547 -0,08 GBP 1 10,8736 10,8667 -0,06 JPY 100 5,7277 5,7369 0,16 CHF 1 4,9189 4,9007 -0,37 SIT 100 3,2345 3,2271 -0,22 Prema tečajnici HNB-a kuna je u proteklih sedam dana ojačala u odnosu na većinu promatranih valuta. Tako je tečaj eura u proteklih 14 dana u odnosu na kunu oslabio 0,89 posto. Također je, ali u proteklih mjesec dana, tečaj dolara u odnosu na kunu oslabio čak 4,35 posto. Kuna je pak, ali u protekla dva tjedna, ojačala u odnosu na britansku funtu 1,67, švicarski franak 1,31 te slovenski tolar 0,98 posto. U proteklih je pak sedam dana u odnosu na kunu, 0,16 posto, porastao tek tečaj japanskog jena. 9. HNB: Izvršena ovrha 165 milijuna kuna nad Zagrebačkom bankom Hrvatska narodna banka (HNB) izvršila je u ponedjeljak nalog iz pravomoćne presude zagrebačkog Trgovačkog suda, od 8. prosinca, o ovrsi nešto više od 165 milijuna kuna sa računa Zagrebačke banke (ZABA), vezano uz potraživanja tvrtke Retag od ZABA-e. U petak je guverner HNB-a Željko Rohatinski potvrdio da je taj dan u HNB stigao nalog Trgovačkog suda u Zagrebu, kojim se omogućuje provođenje te ovrhe od vodeće hrvatske banke u slučaju njihova dugogodišnjeg spora sa manje poznatom tvrtkom "Retag" iz Karlovca. U dopisu koji je HNB dobio od Trgovačkog suda konstatira se da obveza dužnika, tj. Zagrebačke banke prema Retagu na dan 28. listopada 2003. iznosi 165,2 milijuna kuna. Od HNB-a se u istom dopisu tražilo da izračuna dodatne kamate od tog datuma do dana naloga i pridoda ih utvrđenom iznosu ovrhe, što je i učinjeno, rečeno je danas iz HNB-a. U HNB-u su već ranije istaknuli kako ne očekuju da će ta ovrha za Zagrebačku banku, s obzirom na njenu veličinu i potencijale, biti neki veći problem. Zagrebačka banka pak krajem prošlog tjedna izvijestila da je odlučila rezervirati 80 milijuna kuna za pokrivanje moguće štete iz tog spora, pri čemu naglašavaju da izvršenje ovrhe ni na koji način neće ugroziti likvidnost banke. Kao jedinu posljedicu provedbe ovrhe iz ZABE su već prije naveli smanjenje ovogodišnje dobiti dioničara banke od 10 do 20 posto. No, i nakon oporezivanja dobit će biti veća od 700 milijuna kuna. Najavljeno je da će se, po provedbi ovrhe, Zagrebačka banka boriti za povrat novca ili za odgovarajuću naknadu. Zagrebačka banka najveća je hrvatska banka, njena je ukupna aktiva, po nerevidiranim podacima HNB-a, na kraju rujna ove godine iznosila 47,6 milijardi kuna, što predstavlja 27,3 posto ukupne aktive hrvatskog bankarskog sektora. Dobit Zagrebačke banke prije oporezivanja za to razdoblje iznosi više od 683 milijuna kuna. 10. Hrvatska: krajem studenog 317 tisuća nezaposlenih U Hrvatskom zavodu za zapošljavanje krajem studenog bile je evidentirano 316.952 nezaposlenih, što je 4.639 osoba ili 1,5 posto više nego prethodni mjesec, no i za i 52.735 osoba ili za 14,3 posto manje nego u studenom prošle godine. U studenom je priliv u registriranu nezaposlenost bio veći od odliva iz nezaposlenosti, napominju iz Zavoda. Tako se u evidenciju nezaposlenih prijavilo 23.817 osoba, što je 20,1 posto više nego istog prošlogodišnjeg mjeseca. U ukupnom broju novoprijavljenih osoba 18,3 tisuće (77 posto) imalo je prethodno radno iskustvo, a najveći je broj došao na evidenciju Zavoda iz hotela i restorana (4,1 tisuća ili 22,5 posto), prerađivačke industrije (3,7 tisuća ili 20,4 posto), trgovine na veliko i malo (3,4 tisuće ili 18,4 posto). Iz Zavoda također napominju da je 63,7 posto novoprijavljenih došlo na evidenciju iz zaposlenosti, od toga 61,7 posto dolazi direktno iz radnog odnosa i to najčešće zbog isteka rada na određeno vrijeme. Po podacima iz Mjesečnog statističkog biltena HZZ-a, ukupan odliv iz evidencije u studenome iznosio je 19.178 osoba. Od toga se 8.789 osoba zaposlilo, što je 25,6 posto manje nego istog mjeseca lani. Većina se pritom, njih 77,5 posto, zaposlila na određeno vrijeme. Najveći broj se zaposlio u trgovini na veliko i malo (2,2 tisuće ili 24,9 posto) i prerađivačkoj industriji (1,9 tisuća ili 21,2 posto). Istodobno 10.389 osoba (21,9 posto manje nego u studenom 2002.) brisano je iz evidencije iz ostalih razloga. Broj korisnika novčane naknade u studenom ove godine smanjio se u odnosu na isti mjesec prethodne godine za 9,3 tisuće osoba ili 12,4 posto, te sada ima 65,6 tisuća korisnika, što je 20,7 posto od ukupnog broja nezaposlenih. Tijekom proteklog mjeseca poslodavci su HZZ-u prijavili ukupno 8,4 tisuće slobodnih radnih mjesta, 2,4 posto manje nego u studenome lani. Udio žena među ukupno nezaposlenima povećan je sa 56,1 posto u prošlogodišnjem studenome na 58,7 posto na kraju studenoga ove godine, kada je evidentirano 185,9 tisuća nezaposlenih žena. Nezaposlenost je u odnosu na isto razdoblje prošle godine smanjena u svim županijama. Najveći pad na godišnjoj razini zabilježen je u Istarskoj županiji (30 posto), a najmanji u Virovitičko-podravskoj (4 posto). Istodobno, u odnosu na listopad nezaposlenost se povećala u 17 županija. 11. Dionice Croatia osiguranja u prvoj kotaciji Zagrebačke burze početkom 2004. Dionice najveće hrvatske osiguravateljne tvrtke Croatia osiguranja bit će uvrštene u prvu kotaciju Zagrebačke burze, kako se očekuje, sredinom siječnja 2004. godine. Rješenjem Komisije za vrijednosne papire Republike Hrvatske od 23. prosinca ove godine odobrena je objava podataka sadržanih u prospektu izrađenom za potrebe uvrštenja svih dionica Croatia osiguranja u prvu kotaciju Zagrebačke burze d.d. Uvrštenje svih 307.598 redovnih dionica oznake CROS-R-A i svih 8.750 povlaštenih dionica oznake CROS-P-A CROATIA osiguranja d.d. te početak trgovanja očekuje se sredinom siječnja 2004. godine. Pokrovitelj uvrštenja svih dionica CROATIA osiguranja d.d. u prvu kotaciju Zagrebačke burze d.d. je Privredna banka Zagreb, navodi se u obavijesti Croatia osiguranja koju prosljeđuje Zagrebačka burza.