POSLOVNI PREGLED BROJ 347

POSLOVNI PREGLED broj 347 18.- 29. prosinac 2003. SADRŽAJ: MESIĆ: PORAST BDP-A I NISKA INFLACIJA USPJESI, NEZAPOSLENOST NEUSPJEH 2003. HFP: DO KRAJA GODINE POTPISI UGOVORA O PRODAJI PET DUBROVAČKIH HOTELA GOSPODARSTVO 2003.: STOPA RASTA BDP-A 5 POSTO, INO DUG 22 MILIJARDE USD HRVATSKA: KRAJEM STUDENOG 317 TISUĆA NEZAPOSLENIH RIJEKA: ESB OTVORILA PRVU POSLOVNICU ZA MLADE SPLITSKA BANKA OTVARA 32 NOVE POSLOVNICE PLIVA KERUMU PRODALA IMOVINU U TROGIRU INA PROSLAVILA 40. OBLJETNICU NAFTNOG POLJA "IVANIĆ" JANAF DOBIO DOZVOLE ZA TRANSPORT I SKLADIŠTENJE NAFTE KONCERN KONČAR OSTVARIO PRIHODE OD PRODAJE VIŠE OD DVIJE MILIJARDE KUNA DOBIT ELEKTROPROMETA U OVOJ GODINI 1,5 MILIJUNA KUNA MICROSOFT HRVATSKA U 2003. OSTVARIO 35 POSTO VEĆE PRIHODE OSJEČKOJ TVRTKI "FLATSCHER" CERTIFIKATI ISO 9001 I HACCP U RAD PUŠTENA DALEKOVODOVA CINČAONICA LURA UVODI SAP INFORMATIČKI SUSTAV MERCATOR PLANIRA PROŠIRENJE PRODAJNE MREŽE U HRVATSKOJ TVRTKA "KENDA" POČELA GRADNJU DISTRIBUTIVNOG CENTRA SINDIKAT TRGOVINE POZIVA POSLODAVCE DA POŠTUJU ZAKON O BLAGDANIMA RADNICIMA "BELJA" ISPLAĆENA LISTOPADSKA PLAĆA HGK O MJERAMA ZA RAZVOJ RIBARSTVA 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA MESIĆ: PORAST BDP-A I NISKA INFLACIJA USPJESI, NEZAPOSLENOST NEUSPJEH 2003. Gledano statistički, porast brutodomaćeg proizvoda od 5,2 posto i niska inflacija uspjesi su koji su obilježili ovu godinu, ocijenio je predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić za obilaska Naftnog polja "Ivanić" i pogona za podzemno skladištenja plina "Okoli" blizu Popovače. Neuspjeh u smanjenju nezaposlenosti jest ono s čime je predsjednik Mesić najnezadovoljniji. Porast BDP-a i niska inflacija jesu uspjesi, no svi od toga nemaju koristi, rekao je predsjednik Mesić i dodao: "Onaj tko ima malu mirovinu ili plaću ne osjeti te statističke podatke." U političkom smislu, istaknuo je, možemo biti zadovoljni jer smo najvećim dijelom uspjeli harmonizirati naše zakonodavstvo, opravdali nastojanja da što prije uđemo u Europsku uniju i poslali našu kandidaturu za ulazak u Uniju. Predsjednik je rekao kako vjeruje da taj strateški cilj možemo ostvariti do godine 2007. Upitan s čime je najviše nezadovoljan u ovoj godini, predsjednik Mesić je odgovorio kako je to velik broj nezaposlenih. "Mislim da tu nismo iskoristili sve šanse. Prije svega, trebali smo otvarati više slobodnih poslovnih zona, gdje se moglo očekivati nekoliko desetaka tisuća zaposlenih", rekao je. "Nismo dovoljno učinili u otvaranju novih radnih mjesta, i to je sada zadatak nove vlade", zaključio je predsjednik Mesić. HFP: DO KRAJA GODINE POTPISI UGOVORA O PRODAJI PET DUBROVAČKIH HOTELA Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) primio je očitovanje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja u kojem se pozitivno ocjenjuje odluka Upravnog odbora HFP-a o prodaji pet dubrovačkih hotelskih kuća (Kompas, Sumratin, Mlini, Lero i Neptun), te se očekuje da će ugovori o njihovoj prodaji biti potpisani do kraja ove godine, rekao je u petak zamjenik predsjednika HFP-a Krešimir Starčević. Očitovanje Agencije u HFP je stiglo još 17. studenoga, a za nedavnu informaciju iz Fonda da se to očitovanje očekuje, Starčević je rekao da je do nje došlo zbog "administrativne greške u zaprimanju dokumenata" u HFP-u. 2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI GOSPODARSTVO 2003.: STOPA RASTA BDP-A 5 POSTO, INO DUG 22 MILIJARDE USD Stabilan makroekonomski okvir s jačanjem gospodarskih aktivnosti, niskom stopom inflacije, smanjenjem evidentirane nezaposlenosti, te očekivanom godišnjom stopom rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) većom od 5 posto, ali uz istodobno visoko povećanje inozemne zaduženosti na razinu od 74 posto BDP-a, neka su od osnovnih obilježja gospodarske slike Hrvatske na kraju 2003. Po najnovijim bi procjenama vrijednost vanjskog duga na kraju 2003. mogla dosegnuti i 22 milijarde dolara. Ukupni hrvatski inozemni dug, po zadnjim podacima središnje banke, krajem listopada već je premašio iznos od 20,8 milijardi američkih dolara, što u odnosu na kraj prošle godine predstavlja povećanje za 35,4 posto ili za 5,4 milijarde USD, pri čemu je oko 30 posto tog prirasta duga posljedica tečajnih razlika. Upravo je pitanje inozemnog duga izazivalo brojne, polemične rasprave, no bez obzira na moguće razlike u pojedinim ocjenama o stupnju zaduženosti u svakom slučaju treba ozbiljno primiti upozorenja da bi dugoročnije zadržavanje takvoga trenda teško moglo proći bez posljedica i za ukupnu makroekonomsku stabilnost. Podaci Hrvatske narodne banke pokazuju da u ukupnom porastu vanjskog duga od 5,4 milijarde dolara udio neto transakcija iznosi 3,8 milijardi ili 70 posto, a ostatak se odnosi na međuvalutarne promjene (smanjenja tečaja dolara u odnosu na euro). Najveći doprinos porastu ukupnog inozemnog duga u prvih deset mjeseci ove godine odnosi se na sektor banaka, koje su dug po neto transakcijama povećale za 1,3 milijarde dolara (odnosno za 1,8 milijardi dolara računajući s međuvalutarnim promjenama). Slijedi država sa neto povećanjem za 1,1 milijardu (nominalno za 1,66 milijardi dolara). Povećanje duga poduzeća po osnovi neto transakcija iznosi pak 1 milijardu (odnosno nominalno 1,3 milijarde). U ukupnom vanjskom dugu udio države iznosi 38,5 posto (8 milijardi USD), pri čemu valja reći da je udio države smanjen u odnosu na kraj prošle godine kada je iznosio 41,3 posto. Udio banaka istodobno je povećan sa 26,1 na 28 posto (5,8 milijardi USD), ostalih sektora (poduzeća) iznosi 25,5 posto (ili 5,3 milijarde), a izravnih ulaganja 8 posto (1,6 milijardi USD). Što se pak tiče ovogodišnjeg deficita tekućeg računa platne bilance vidljivo je poboljšanje u odnosu na lani, ponajprije zbog visokih prihoda od turističke sezone (u trećem tromjesečju porasli su za 71,3 posto), pa se sada očekuje da će u ovoj godini taj deficit iznositi 5,6 posto BDP-a. Neto prihodi od turizma, koji u prvih deset mjeseci bilježi povećanje broja turističkih dolazaka za 7 posto (na 8,6 milijuna), a broja noćenja za 4 posto (na 46 milijuna) ipak nisu dovoljni za 'pokrivanje' deficita u robnoj razmjeni s inozemstvom koji se sve više produbljuje. Tako je hrvatski vanjskotrgovinski deficit za prvih deset mjeseci ove godine dostigao iznos od 6,3 milijarde dolara, te je za 1,2 milijarde USD premašio vrijednost izvoza. Hrvatski robni izvoz, po podacima statistike, u tom je razdoblju iznosio 5,13 milijardi dolara, što je za 27,4 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Porast izvoza izraženog u kunama (zbog smanjenja tečaja dolara za oko 15 posto) iznosi znatno nižih 8,3 posto. Uvoz roba je istodobno bio vrijedan 11,5 milijardi dolara, ili 30,9 posto više (u kunama rast od 11,5 posto). Pokrivenost uvoza izvozom potonula je na vrlo niskih 44,5 posto. Najznačajniji generator dinamičnijih gospodarskih kretanja je pojačana investicijska aktivnost koja se najvećim dijelom zasniva na pojačanoj aktivnosti u građevinarstvu, u prvom redu cestogradnji, a dijelom i u stanogradnji, dok se rast osobne potrošnje polako smanjuje. Građevinski radovi u razdoblju od siječnja do rujna 2003. veći su za 23,8 posto. Industrijska proizvodnja pak u razdoblju od siječnja do studenoga ove u odnosu na isto vrijeme prošle godine zabilježila je rast od 4,3 posto, uz postupno usporavanje. Istodobno, stopa inflacije je niža od očekivane. Mjerena cijenama na malo, stopa inflacije u studenome je na godišnjoj razini iznosila svega 1,9 posto. Određena se pozitivna kretanja bilježe i kod evidentirane nezaposlenosti, premda i tu ima različitih ocjena. No, podaci pokazuju da je na kraju studenoga u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo evidentirano 317 tisuća nezaposlenih, što je za 52,7 tisuća osoba ili za 14,3 posto manje nego u istom mjesecu lani. Zaposleni u pravnim osobama pak za rujan su imali prosječnu neto plaću u iznosu od 3.899 kuna, što je nominalno za 6,1 posto (ili za 226 kuna) više nego za isti prošlogodišnji mjesec, dok je realno povećanje iznosilo 2,9 posto. HRVATSKA: KRAJEM STUDENOG 317 TISUĆA NEZAPOSLENIH U Hrvatskom zavodu za zapošljavanje krajem studenog bile je evidentirano 316.952 nezaposlenih, što je 4.639 osoba ili 1,5 posto više nego prethodni mjesec, no i za i 52.735 osoba ili za 14,3 posto manje nego u studenom prošle godine. U studenom je priliv u registriranu nezaposlenost bio veći od odliva iz nezaposlenosti, napominju iz Zavoda. Tako se u evidenciju nezaposlenih prijavilo 23.817 osoba, što je 20,1 posto više nego istog prošlogodišnjeg mjeseca. U ukupnom broju novoprijavljenih osoba 18,3 tisuće (77 posto) imalo je prethodno radno iskustvo, a najveći je broj došao na evidenciju Zavoda iz hotela i restorana (4,1 tisuća ili 22,5 posto), prerađivačke industrije (3,7 tisuća ili 20,4 posto), trgovine na veliko i malo (3,4 tisuće ili 18,4 posto). Iz Zavoda također napominju da je 63,7 posto novoprijavljenih došlo na evidenciju iz zaposlenosti, od toga 61,7 posto dolazi direktno iz radnog odnosa i to najčešće zbog isteka rada na određeno vrijeme. 3. BANKARSTVO I FINANCIJE RIJEKA: ESB OTVORILA PRVU POSLOVNICU ZA MLADE Erste & Steiermarkische banka u četvrtak je u središtu Rijeke otvorila poslovnicu za mlade - Erste Club, prvu poslovnicu za mlade u Hrvatskoj u koju je uloženo oko 900.000 kuna. Moderno dizajnirana poslovnica na 80 četvornih metara nudit će, pored standardnih usluga i servisne informacije o kulturnim i društvenim događanjima. Mladi od 15 do 26 godina moći će koristiti Erste Club paket te otvaranjem tekućeg računa u ESB-u ostvarivati nekoliko pogodnosti. U ponudi su još tri kreditne linije za školovanje ili kupnju informatičke opreme. Ostale usluge Erste Cluba bit će dostupne svim korisnicima, bez obzira na životnu dob. SPLITSKA BANKA OTVARA 32 NOVE POSLOVNICE Predsjednik Uprave Splitske banke Wolfgang Peter najavio je u petak da će u iduća tri mjeseca broj poslovnica banke biti povećan za 32, sa sadašnjih 78 na ukupno 110, što potvrđuje, rekao je, da je "banka nacionalna". Peter je ustvrdio kako je 2003. bila zahtjevna, ali i uspješna za Splitsku banku, da je porast plasmana mogao biti veći od 16 posto, koliko je limitiran mjerama HNB-a, procijenivši da će aktiva banke na kraju godine iznositi 18 milijardi kuna. Splitska banka je banka-kćer Bank Austria Creditanstalt, koja je unutar HVB grupe zadužena za tržišta srednje i istočne Europe, na kojime je prisutna sa mrežom od 900 poslovnica u 11 zemalja, u kojima 18 tisuća zaposlenih brine za više od 3,5 milijuna klijenata. 4. TVRTKE PLIVA KERUMU PRODALA IMOVINU U TROGIRU Farmaceutska kompanija Pliva prodala je za 31 milijun kuna splitskom trgovačkom lancu "Kerum" svoju dosadašnju lokaciju u Trogiru, na kojoj se nalazio Plivin pogon, stoji u obavijesti Plive koju u petak prenosi Zagrebačka burza. Prilikom predstavljanja nove poslovne organizacije Plive u listopadu ove godine predsjednik Uprave Plive Željko Čović izjavio je kako je trogirski pogon dugo godina nerentabilan, kako se pokušavalo i kontaktiralo sa 14 tvrtki, potencijalnih strateških partnera ili kupaca spremnih za preuzimanje pogona i zaposlenika, no u tome se nije uspjelo. Zbog toga su se u Plivi odlučili na zatvaranje pogona te raspisivanje javnog natječaja da se nađe kupac za lokaciju. INA PROSLAVILA 40. OBLJETNICU NAFTNOG POLJA "IVANIĆ" Industrija nafte i plina "Ina" najavila je u subotu na proslavi 40. obljetnice otvaranja Naftnog polja "Ivanić" nova ulaganja radi uspješnije eksploatacije nafte u tom nalazištu. Predstavnici te tvrtke najavili su i dodatnu eksploataciju plina iz Nalazišta "Žutica" te dovršetak projekta kojim će se proširiti podzemno skladište plina "Okoli". Kako bi osigurala dodatnu kontinuiranu proizvodnju plina, Ina je u eksploataciju "plinskih kapa" na nalazištu nafte na polju "Žutica" uložila oko 3,5 milijuna kuna. Ta bi investicija, rečeno je, trebala omogućiti eksploataciju od 200 tisuća prostornih metara plina na dan i 20 prostornih metara plinskog kondenzata iz triju bušotina. Osim tih dvaju projekata, na svečanosti je istaknut dovršetak projekta kojim će se proširiti podzemno skladište plina "Okoli" s dosadašnjih 500 milijuna prostornih meetara na 558 milijuna. To će, rečeno je, omogućiti uravnotežen plinski sustav u Hrvatskoj i sigurnu opskrbu plinom u zimskim mjesecima, kada je njegova potrošnja najveća. U idućih nekoliko godina, zahvaljujući proširenju skladišta "Okoli", zimi ne bi trebalo biti nestašice plina - rečeno je. JANAF DOBIO DOZVOLE ZA TRANSPORT I SKLADIŠTENJE NAFTE Vijeće za regulaciju energetskih djelatnosti (VRED) izdalo je Jadranskom naftovodu (Janaf) dozvole za obavljanje energetskih djelatnosti transporta nafte te skladištenja nafte i naftnih derivata, i to na maksimalni rok od 15 godina. Predsjednici Uprave Janafa Vesni Trnokop-Tanti dozvole je u ponedjeljak, u sjedištu Janafa, uručio predsjednik Vijeća za regulaciju energetskih djelatnosti Mićo Klepo, koji je ustvrdio kako su dozvole dokaz stručne, tehničke i financijske kvalificiranosti JANAF-a za obavljanje djelatnosti transporta i skladištenja nafte. Ocjenjujući poslovnu 2003. godinu zadovoljavajućom, Trnokop- Tanta je rekla kako je ove godine JANAF transportirao 6,8 milijuna tona nafte i naftnih derivata, što je u skladu s planom, kao i poslovni prihodi od transporta, koji bi trebali iznositi 34 milijuna američkih dolara. KONCERN KONČAR OSTVARIO PRIHODE OD PRODAJE VIŠE OD DVIJE MILIJARDE KUNA Društva koncerna Končar, prema nekonsolidiranim podacima koji obuhvaćaju i podatke s prodajom između povezanih Društava, u prvih su jedanaest mjeseci ostvarila 2,01 milijardu prihoda od prodaje proizvoda i usluga, što je 30 posto više nego u isto razdoblje lani, objavili su iz Koncerna. Pritom je na domaćem tržištu realizirano 1,03 milijarde kuna ili 33 posto više, a na inozemnim tržištima 587,3 milijuna kuna, što je porast od 11 posto. U strukturi prihoda od prodaje vodeća su društva poslovnog područja Energetike i transporta na koje se odnosi 76 posto ukupne prodaje Koncerna ili 1,2 milijarde kuna. Društva tog poslovnog područja izvezla su roba i usluga u iznosu od 458 milijuna kuna ili 14 posto više nego lani. Najznačajniji kupac na domaćem tržištu je Hrvatska elektroprivreda (HEP) na koju se odnosi 54 posto ukupne prodaje. Slijede trgovačke kuće (Elektromaterijal, Brodomerkur i Elektropromet) na koje se odnosi 19 posto ukupne prodaje, kupci s područja industrije i brodogradnje (7 posto ukupne prodaje) HŽ (6 posto), a ostatk se odnosi na ZET, Inu i državnu upravu. Končareva društva svoje proizvode i usluge plasiraju u više od 50 zemalja svijeta, no najzanačajnija pojedinačna tržišta su Bosna i Hercegovina, Francuska, Njemačka, Indija, Srbija i Crna Gora, Ujedinjeni Arapski Emirati i Slovenija. DOBIT ELEKTROPROMETA U OVOJ GODINI 1,5 MILIJUNA KUNA Tvrtka za trgovinu i usluge Elektropromet poslovnu 2003. godinu završit će s oko 620 milijuna kuna ukupnih prihoda, te dobiti od 1,5 milijuna kuna, istaknuo je predsjednik Uprave tvrtke Dragutin Kos na konferenciji za novinare održanoj u ponedjeljak. Investicijska ulaganja u ovoj su godini iznosila oko 15 milijuna kuna, a prosječna bruto i neto plaća u tvrtki znatno su iznad hrvatskog prosjeka u trgovini na malo (od 23 do 27 posto) kao i oko 10 posto iznad plaća u trgovini općenito. Kos je kazao kako je osnovu uspješnih rezultata poslovanja u 2002. godini Elektropromet ove godine isplatio dividendu dioničarima u ukupnoj svoti od 2,7 milijuna kuna, a osigurana je i isplata dividende za 2003, no, koliko će iznositi odlučit će Skupština društva koja će se održati sredinom iduće godine. Kos je kazao i kako je tvrtka postigla zavidnu razinu privatiziranosti, čak 97 posto temeljnog kapitala, a 1075 dioničara garancija su stabilnosti upravljačke i vlasničke strukture temeljnog kapitala te sigurnosti kroz dugogodišnje uspješno poslovanje. Što se tiče plana poslovanja za 2004. godinu Kos je rekao kako se očekuje ostvarenje prihoda od 623 milijuna kuna. MICROSOFT HRVATSKA U 2003. OSTVARIO 35 POSTO VEĆE PRIHODE Informatička tvrtka Microsoft Hrvatska u poslovnoj 2003. ostvarila je 35 posto veće prihode u odnosu na lanjsku godinu, a očekuju da će vrijednost poslovanja te tvrtke, zajedno sa njihovim partnerima, iznositi između 60 i 70 milijuna američkih dolara, kazao je u petak izvršni direktor Microsofta Hrvatska Davor Majetić. Majetić je na susretu s novinarima u novim poslovnim prostorima te tvrtke, istaknuo da je između 2.500 i 4.000 osoba zaposleno u hrvatskoj informatičkoj industriji zahvaljujući suradnji i poslovima sa Microsoftom Hrvatska. Microsoft Hrvatska prodala je oko 550 tisuća raznih licenci za računalne programe, a oko tisuću partnera surađivalo je s tom tvrtkom u Hrvatskoj. Microsoft Hrvatska od početka ove godine investirala je i pola milijuna američkih dolara u školovanje zaposlenika tvrtki partnera te svojih korisnika. Tako su održali više od 90 treninga sa preko tri tisuće ljudi, nakon kojih je 1.400 dobilo certifikat informatičkih profesionalaca. Majetić se osvrnuo i na ukupno hrvatsko informatičko tržište, procijenivši da ono vrijedi oko 550 milijuna američkih dolara te da je ostvaren 15-postotni rast u odnosu na godinu prije. Cijelo hrvatsko IT tržište raslo je dvoznamenkastim stopama u svim segmentima te industrije, ustvrdio je. OSJEČKOJ TVRTKI "FLATSCHER" CERTIFIKATI ISO 9001 I HACCP Osječkoj tvrtki za proizvodnju kave i instant napitaka "Flatscher" d.o.o. u petak su u osječkoj županijskoj komori uručeni certifikati ISO 9001 i HACCP, čime je, kako je rečeno, postala prva hrvatska tvrtka za proizvodnju kave koja je implementirala oba standarda. Certifikate je potvrdila certifikatorska kuća Det Norske Veritas, čiji je direktor prodaje za Hrvatsku Drago Gojić kazao kako je "Flatscher" time dobio ulaznicu za europsko tržište, jer se osim sustava ISO 9001, certifikatom HACCP kupcima daje dodatno jamstvo da je prehrambeni proizvod kojeg konzumiraju siguran i zdravstveno ispravan. U RAD PUŠTENA DALEKOVODOVA CINČAONICA Zagrebačka tvrtka Dalekovod, koja je u petak u Dugom Selu svečano otvorila novi pogon cinčaonice, u koji je uloženo 22 milijuna eura, namjerava na istoj lokaciji u Dugom Selu preseliti sve svoje pogone i tako dodatno smanjiti troškove proizvodnje. Pogon Cinčaonice u rad je svečano pustio predsjednik Republike Stjepan Mesić, ocjenivši događaj "neuobičajenim u Hrvatskoj" jer se radi o investiciji u proizvodnju. "Do sada je kapital dolazio k nama u banke, osiguravajuća društva i profitabilna hotelska poduzeća, ali su svi zazirali od ulaganja u proizvodnju, a Hrvatska je bila uvozno orijentirana. Ovo je poziv svima da ulažu u proizvodnju, da bismo promijenili hrvatsku privredu od izrazito uvozne u izvoznu", rekao je Mesić. Investicija u potpuno automatizirano postrojenje za pocinčavanje metalnih elemenata, vrijedna 22 milijuna eura, realizirana je kreditom Zagrebačke banke, a završena je u roku od 19 mjeseci. LURA UVODI SAP INFORMATIČKI SUSTAV U prehrambenoj industriji Lura ovih je dana započeo projekt uvođenja SAP informatičkog sustava, izvijestili su iz Lure. Projekt uvođenja SAP-a službeno je počeo potpisivanjem ugovora između Lure i dvaju partnera na ovom projektu, tvrtki Hermes Plus i SAP. Hermes Plus biti će zadužen za isporuku, instaliranje strojne i programske opreme te za njegovu implementaciju u Luru, dok će SAP pružati uslugu održavanja programske opreme. MERCATOR PLANIRA PROŠIRENJE PRODAJNE MREŽE U HRVATSKOJ Slovensko trgovačko poduzeće Mercator planira proširenje prodajne mreže, povećanje broja zaposlenih i tržišnog udjela u Hrvatskoj, rečeno je na Mercatorovom božićnom susretu s novinarima. Za 2004. godinu u planu je otvorenje trgovačkih centara u Metkoviću, Čakovcu, Đakovu, Rovinju, Zadru i Osijeku, a krajem 2004. godine ili početkom 2005. godine započet će gradnja drugog centra u Zagrebu. Trenutno Mercatorov trgovački lanac u Hrvatskoj ima 72 prodajna mjesta, koja će, po predviđanju tvrtke, ostvariti planirani ovogodišnji promet od 1 milijarde kuna. Mercator u Hrvatskoj zapošljava 1278 radnika, a u planu za 2004. je povećanje broja zaposlenih na 1750. U planu je i zauzimanje 10 postotnog tržišnog udjela u Hrvatskoj. Prema posljednjim podacima, za 2002., tržišni udjel Mercatora u Hrvatskoj je 2,9 posto. U tvrtci posebno naglašavaju strukturu robe na prodajnim policama po podrijetlu: pri ulasku na hrvatsko tržište Mercator je nudio 40 posto domaćih, 40 posto uvoznih, te 20 posto slovenskih proizvoda. Taj je omjer, po podacima tvrtke, sada izmijenjen u korist hrvatskih proizvoda čiji udjel se popeo na 50, dok se udjel uvoznih proizvoda smanjio na 30 posto. TVRTKA "KENDA" POČELA GRADNJU DISTRIBUTIVNOG CENTRA Tvrtka za proizvodnju i veleprodaju namještaja "Kenda" počela je u petak izgradnju distributivnog centra namještaja u Zaprešiću, koji će se prostirati na 15 tisuća četvornih metara i u koji će biti uloženo 5,5 milijuna eura. Željko Kenda, direktor tvrtki "Kenda" i "Doma", maloprodajnog lanca dućana s namještajem, kazao je da će u Centru biti zaposleno 60-ak djelatnika, a očekuje da bi se promet tvrtki sa sadašnjih 25 milijuna eura mogao popeti na između 30 i 35 milijuna eura do 2005. godine. Kenda je napomenuo da već sada, zajedno s tvrtkom Ciprianović, mjesečno na mađarsko tržište izvoze oko tri tisuće stolica, dodajući, da su, prema njegovim saznanjima, jedina hrvatska tvrtka kojoj to uspijeva. Kenda je kazao da surađuju sa 15-ak domaćih proizvođača namještaja. 5. SINDIKATI SINDIKAT TRGOVINE POZIVA POSLODAVCE DA POŠTUJU ZAKON O BLAGDANIMA Sindikat trgovine Hrvatske pozvao je u utorak poslodavce da poštuju Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima i ne otvaraju prodavaonice na dane blagdana, jer i prodavači su građani Hrvatske na koje bi se zakoni trebali primjenjivati. Zakonom je određeno da su blagdani 25. i 26. prosinca (božićni blagdani), 1. siječnja (Nova godina) i 6. siječnja (Bogojavljenje ili Sveta tri kralja), te da se u te dane ne radi, pa prodavaonice tada ne bi smjele biti otvorene, ističe sindikat u priopćenju. RADNICIMA "BELJA" ISPLAĆENA LISTOPADSKA PLAĆA Radnicima baranjskoga poljoprivrednog kombinata "Belja" d.d. u utorak je isplaćena neto plaća i putni trošak za listopad, pa neće nastaviti šttrajk koji su najavili za 27. prosinca ako ne bi bila isplaćena ta plaća, doznaje se u Sindikatu zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji te vodoprivredi Hrvatske (PPDIV). Budući da je listopadska plaća isplaćena, štrajk se neće nastaviti, ali bi se mogao ponoviti nakon 15. siječnja, jer ne vidim kako će se isplatiti plaća za studeni, izjavio je za Hinu županijski povjerenik PPDIV-a Šimo Orešković. Dodao je kako će Vladi "biti poslano otvoreno pismo sa zahtjevom da ozbiljno razmotri stanje u "Belju". Objasnio je kako je preostali dio novca HFP-a pod sudskom zabranom raspolaganja objema stranama, da će o prijeporu odlučivati zagrebački Trgovački sud, a da će se novac dok traje postupak, nalaziti na računu FINA-e. 6. UDRUGE HGK O MJERAMA ZA RAZVOJ RIBARSTVA Za daljnji razvoj hrvatskog ribarstva te njegovo što bolje poslovanje nužna je, između ostaloga, klasifikacija sitne plave ribe u tri kategorije, po kojima bi se obavljala plaćanja po tržišnim cijenama, izmjena članka 17. Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu i iznalaženje načina za poticanje izvoza tuna, povećanje i obnova ribarske flote, kako bi prosječan ulov po plovilu bio više od 400 tona. Ocjena je to predstavnika ribara, riboprerađivača i uzgajivača tuna te predstavnika Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, okupljenih na sastanku u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). Hrvatsko ribarstvo, istaknuto je na sastanku, zaslužuje strukturnu podršku, logistiku i uređenje sektora budući je riječ o grani od nacionalnog značaja, koju tako treba i tretirati. U prvih deset ovogodišnjih mjeseci ribarstvo je ostvarilo izvoz od 75 milijuna američkih dolara, što je 78 posto više nego u istom lanjskom razdoblju.