POSLOVNI PREGLED BROJ 345

POSLOVNI PREGLED broj 345 4. - 11. prosinac 2003. SADRŽAJ: PRIVREMENA CARINA NA IZVOZ PŠENICE BECHTEL ODUSTAJE OD AUTOCESTE ZAGREB-SISAK VLADA ZATVORENA SJEDNICA UO HFP TRAŽI PRECIZNIJE PONUDE ZA KUTJEVO I NOVI RAZGOVOR S NOVOCOMMERCEOM U HRVATSKOJ U LISTOPADU 1.366.366 ZAPOSLENIH NEZAPOSLENOST U BLAGOM PORASTU MOJ POSAO: OPTIMIZAM POSLODAVACA PODIGAO INDEKS TRŽIŠTA RADA SINDIKALNA KOŠARICA NHS-A: ŽIVOTNI TROŠKOVI U STUDENOME NEPROMIJENJENI CIJENE NA MALO I TROŠKOVI ŽIVOTA U STUDENOM VEĆI 0,1 POSTO CIJENE INDUSTRIJSKIH PROIZVODA U STUDENOM POVEĆANE ZA 0,3 POSTO PROSJEČNA NETO PLAĆA ZA TREĆE TROMJESEČJE 3.932 KUNE HBOR O POSLOVANJU U OVOJ I PLANOVIMA ZA IDUĆU GODINU USPORAVANJE PLASMANA BANAKA BILANCA PARTNER BANKE 621 MILIJUN KUNA, NETO DOBIT 14,5 MILIJUNA KUNA RSŠ: SKLOPLJENO 170.000 UGOVORA, U 2004. UVODI PLAĆANJE PREKO INTERNETA I SMS-A INA PUSTILA U RAD NOVA PLINSKA POLJA LURA: 2003. GODINA RESTRUKTURIRANJA I KADROVSKOG EKIPIRANJA NETO DOBIT SIEMENSA HRVATSKA 52,4 MILIJUNA KUNA AZ DOBROVOLJNI MIROVINSKI FOND I VIPNET OSNOVALI AZ VIP ZATVORENI FOND HBOR POMAŽE PLINACRO-U OKO FINANCIRANJA IZGRADNJE PLINOVODA HT I CROATIA AIRLINES POTPISALI UGOVOR O POSLOVNOJ SURADNJI VARTEKS OTVARA LEVI'S PRODAVAONICE U SRBIJI I CRNOJ GORI MERCATOR OTVORIO SUPERMARKET U KARLOVCU HŽ: GUBITAK U PRVIH DEVET MJESECI 75 MILIJUNA KUNA D. MAK ODLAZI IZ UPRAVE PLIVE, DOLAZI PAUL COTTONE PULA: ULJANIKU DODIJELJEN CERTIFIKAT ISO 14001 O ZAŠTITI OKOLIŠA BRODOGRADILIŠTU "3. MAJ" URUČEN CERTIFIKAT ZA ISO 9001:2000 DHL EXPRESS OTVORIO NOVE PROSTORE U ZAGREBU PREDSJEDNIK MESIĆ PRIMIO PREDSTAVNIKE DAIMLERCHRYSLERA VIDOŠEVIĆ O REZULTATIMA OVOGODIŠNJE AKCIJE 'KUPUJMO HRVATSKO' EVENTUALNO OKUPLJANJE VODEĆIH HRVATSKIH TVRTKI 'SJAJNO' SINDIKAT I POSLODAVCI NE OČEKUJU OTKAZE RADNICIMA U TRGOVINI RADNICI INDUSTROGRADNJE ĆE ŠTRAJKATI NE DOBIJU LI USKORO PLAĆE ZA LISTOPAD SEDAM EUROPSKIH SINDIKATA TRGOVINE PROTIV RADA NEDJELJOM HRVATSKA IMA POTENCIJALA ZA RAZVOJ VOĆARSTVA SABOR TEKSTILACA I KOŽARA ZA OSNIVANJE DOMAĆEG KONZORCIJA ZA KUPNJU NAME EFZ: POSLIJEDIPLOMSKI STUDIJ 'UPRAVLJANJE MARKETINŠKOM KOMUNIKACIJOM' 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA PRIVREMENA CARINA NA IZVOZ PŠENICE Kako bi otklonila moguće poremećaje na domaćem tržištu pšenice, Vlada je privremeno, do 15. svibnja iduće godine, uvela izvoznu carinu za pšenicu u iznosu od 2,9 eura za sto kilograma. Uredbu o izvoznoj carini Vlada je donijela u četvrtak na zatvorenoj sjednici, a Uredba će stupiti na snagu osmog dana nakon objavljivanja u Narodnim novinama. Uvođenje carine na izvoz pšenice Vladi je predložilo resorno Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, ponukano upozorenjima prerađivača i stanjem na hrvatskom i okolnim tržištima pšenice. Naime, ove je godine Hrvatska zbog suše proizvela oko 610 tisuća tona pšenice, što je najmanje u posljednjih pet godina, odnosno za 38 posto manje nego lani. Prosječni prirod pšenice ove je godine iznosio svega 2,96 tona po hektaru, dok je u 2002. prosječna proizvodnja po hektaru bila 4,23 tone. S druge strane, pšenica se pojačano izvozi - samo u listopadu izvezeno je oko 20 tisuća tona. Nastavi li se ta dinamika lako je moguće, procjenjuje nadležno Ministarstvo, da se Hrvatska suoči s nedostatkom pšenice do nove žetve. Kako bi se to spriječilo, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva procijenilo je da je opravdano privremeno uvesti izvoznu carinu za pšenicu. BECHTEL ODUSTAJE OD AUTOCESTE ZAGREB-SISAK Bechtel odustaje od prava na gradnju autoceste Zagreb-Sisak i od prava na ograničavanje izbora drugog izvođača, izjavio je u četvrtak novinarima ministar javnih radova Radimir Čačić nakon što je Vlada prihvatila izmjenu Okvirnog sporazuma o autocesti Bregana-Zagreb-Dubrovnik između Vlade i Behtela. Čačić tvrdi da tim izmjenama Hrvatska više nema nikakvu obvezu prema Bechtelu vezano za gradnju autoceste Zagreb-Sisak, te da za to nema nikakvih posljedica i nikave materijalne štete. Ugovor s Bechtelom sklopljen je 1998. i u njemu je bila predviđena izgradnja triju dionica, među kojima i dionica Zagreb-Sisak i dalje prema granici s BiH, ali je ta izgradnja suspendirana godinu dana kasnije i išlo se na gradnju autoceste Zagreb-Sveti Rok. Bechetlu je pak rok za izgradnju te dionice skraćen sa 2006. na lipanj iduće godine. To ubrzanje roka Hrvatske će autoceste stajati dodatnih 20 milijuna dolara, a sredstva za to su osigurana, kazao je Čačić. VLADA ZATVORENA SJEDNICA Vlada je uredbom izmijenila Stečajni zakon čime je omogućeno da i radnici u trgovačkim društvima u kojima je stečaj otvoren prije stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona ostvare svoja stečena prava. Donesena je i odluka o obnavljanju pšenice strateških robnih zaliha pšenice roda 1999., 2000., 2001. i 2002. S obzirom na sušnu godinu, na domaćem tržištu raste potražnja za pšenicom što izaziva porast cijena pšenice, brašna i pekarskih proizvoda. Radi već sad stvorene umjetne nestašice pšenice, predlaže se ispuštanje iz strateških robnih zaliha do 30.000 tona pšenice, prerađivačima pšenice (mlinovima), radi stabilizacije tržišta pšenice i sprječavanja najavljenog poskupljenja brašna i kruha. Predlaže se i imenovanje Povjerenstva od pet članova za odabir tvrtki za otkup pšenice, putem javnog natječaja i to po jedan predstavnik Ministarstva gospodarstva, Ministarstva gospodarstva - Ravnateljstva za robne zalihe, Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, Ministarstva financija i Žitozajednice d.o.o. Zagreb, uz uvjet da nema konflikta interesa. Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak dala je suglasnost za kreditno zaduženje u inozemstvu kod Kreditanstalt fuer Wiederaufbau, Frankfurt, u iznosu 37,5 milijuna EUR-a, koji će se koristiti za financiranje projekata za vodoopskrbu i odvodnju na jadranskoj obali. Vlada je prihvatila Izvješće o završnim pregovorima za sklapanje ugovora o jamstvu između RH i Europske investicijske banke za financiranje Projekta izgradnje plinovodnog sustava u razdoblju od 2003. do 2006. kao i Memorandum o suglasnosti s pregovora za sklapanje tog ugovora. Sukladno kombiniranoj nomenklaturi EU-a vlada je donijela Uredbu o izmjenama Uredbe o određivanju robe koja se izvozi i uvozi na temelju dozvola, s obzirom na promjene tarifnih oznaka i nazivlja u Carinskoj tarifi za 2004. UO HFP TRAŽI PRECIZNIJE PONUDE ZA KUTJEVO I NOVI RAZGOVOR S NOVOCOMMERCEOM Upravni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju (OU HFP) odlučio je u ponedjeljak zatražiti od tvrtki Vinova i Božjakovina dodatna, preciznija pojašnjenja elemenata njihovih ponuda za kupnju većinskog paketa poljoprivrednog kombinata Kutjevo. Kako su istaknuli, pojašnjenja se očekuju prvenstveno u pogledu poslovnih planova te planova ulaganja. Tvrtka Božjakovina ponudila je za dionice Kutjeva 10,01 milijuna kuna, uz zapošljavanje 30 visokostručnih radnika i plan ulaganja od 249,75 milijuna kuna u razdoblju od pet godina. Vinova je za dionice ponudila 10 milijuna kuna, ulaganja od 260 milijuna kuna u razdoblju od dvije godine iz kredita na vlastiti teret, te zapošljavanje radnika prema potrebi. Nakon što je Upravni odbor HFP-a upoznat s odlukom tvrtke Novocommerce koja je odbila prijedlog HFP-a da država otkupi njihovih 42 posto dionica u PPK Valpovo, odlučeno je da se predstavnike Novocommercea pozove na razgovore, ne bi li se utvrdilo pod kojim uvjetima je tvrtka spremna prihvatiti ponudu HFP-a. 2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI U HRVATSKOJ U LISTOPADU 1.366.366 ZAPOSLENIH U Hrvatskoj je u listopadu ove godine bilo 1.366.366 ukupno zaposlenih, što je za 0,5 posto ili za 7.504 osoba manje nego u mjesecu prije, najnoviji su, privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku. Time se nastavlja pad broja zaposlenih iz rujna kada je, uglavnom pod utjecajem sezonskih kretanja, zabilježeno smanjenje za 0,6 posto. U pravnim osobama u listopadu je bilo 1.060.052 zaposlenih ili 0,4 posto manje nego u rujnu. Najveći je pad pritom zabilježen u djelatnosti hotela i restorana, za 8,6 posto u odnosu na rujan. NEZAPOSLENOST U BLAGOM PORASTU Krajem studenoga u Hrvatskoj je evidentirano 316.952 nezaposlenih ili 1,5 posto više nego u listopadu, odnosno 52.735 osoba ili 14, 3 posto manje nego u studenom prošle godine, izvijestio je u ponedjeljak Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ). Barometar nezaposlenosti HZZ-a pokazuje da je u studenome izgubljeno ukupno 15.163 radnih mjesta, no s obzirom da je istodobno otvoreno 10.333 radnih mjesta, realno je izgubljeno 4.830 radnih mjesta. Porast nezaposlenosti, koji se bilježi već treći mjesec, rezultat je pada sezonske zaposlenosti, ponajprije u ugostiteljstvu, što je uobičajeno u ovom dijelu godine, rekla je na konferenciji za novinare Marica Barić, voditeljica Odjela statistike u HZZ-u. MOJ POSAO: OPTIMIZAM POSLODAVACA PODIGAO INDEKS TRŽIŠTA RADA Indeks tržišta rada u Hrvatskoj u studenom povećan je u odnosu na kolovoz, kada je zadnji puta mjeren, a povećanje vrijednosti indeksa sa 103,2 na 105,3 rezultat je optimizma poslodavaca u pogledu gospodarskog rasta i potreba za zapošljavanjem, stoji u najnovijem istraživanju koje provode tvrtka Selectio i internet portal Moj posao. Čak 68 posto ispitanih poslodavaca - tvrtki smatra da će u idućih šest mjeseci morati povećati plaće, 67,5 posto anketiranih tvrdi da ima namjeru povećati broj zaposlenih, a 55 posto ima trenutno otvorenu mogućnost za zapošljavanje. Rast poslovanja razlog je kojega je 72,8 posto poslodavaca navelo kao razlog za povećanje broja zaposlenih (3 posto više nego u kolovozu), a 16,5 posto poslodavaca kao glavni razlog navodi premali broj radnika za postojeće poslovanje. SINDIKALNA KOŠARICA NHS-A: ŽIVOTNI TROŠKOVI U STUDENOME NEPROMIJENJENI Sindikalna košarica Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) pokazuje da su minimalni životni troškovi četveročlane obitelji u studenome ostali nepromijenjeni jer su porasli za minimalnih 0,15 posto u odnosu na listopad. Prosječna potrošačka košarica u studenome iznosila je 7.089 kuna, što je 10 kuna više nego u listopadu. Troškovi prehrane, higijene i odijevanja su tijekom studenoga stagnirali, dok su troškovi stanovanja porasli 0,5 posto. Prosječna plaća pokriva 55,02 posto prosječne košarice. NHS-ovom košaricom nisu obuhvaćeni troškovi obrazovanja, zdravlja, godišnjeg odmora i sportskih aktivnosti, te troškovi za novorođenčad, a pretpostavlja se da obitelj nema osobni automobil. CIJENE NA MALO I TROŠKOVI ŽIVOTA U STUDENOM VEĆI 0,1 POSTO Cijene na malo, ukupno sa sezonskim proizvodima, u Hrvatskoj su u studenom u odnosu na listopad bile više za 0,1 posto, a u istom su postotku istodobno porasli i troškovi života, objavio je u utorak Državni zavod za statistiku. Na godišnjoj razini, pak, u studenom ove u odnosu na isti mjesec prošle godine, inflacija mjerena cijenama na malo iznosila je 1,9 posto, dok su istodobno troškovi života porasli za 2,8 posto. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, cijene na malo (ukupno sa sezonskim proizvodima) od početka ove godine do kraja studenog prosječno su rasle po stopi od 0,162 posto ili 1,8 posto ukupno za jedanaest mjeseci. Troškovi života, pak, povećavali su se po prosječnoj stopi od 0,207 posto mjesečno ili ukupno za jedanaest mjeseci ove godine 2,3 posto. CIJENE INDUSTRIJSKIH PROIZVODA U STUDENOM POVEĆANE ZA 0,3 POSTO Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u studenom ove godine u odnosu na listopad bile su više 0,3 posto, dok su u odnosu na studeni prošle godine u prosjeku bile više za 0,9 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. PROSJEČNA NETO PLAĆA ZA TREĆE TROMJESEČJE 3.932 KUNE Za razdoblje od početka srpnja do kraja rujna ove godine prosječna je mjesečna isplaćena neto plaća u Hrvatskoj iznosila 3.932 kune i bila je za 0,5 posto manja nego u drugom tromjesečju ove godine, ali i za 5,6 posto viša nego u istom razdoblju lani, objavio je Državni zavod za statistiku. 3. BANKARSTVO I FINANCIJE HBOR O POSLOVANJU U OVOJ I PLANOVIMA ZA IDUĆU GODINU Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) iduće će godine početi realizirati projekt kreditne linije za financiranje sustava vodoopskrbe i odvodnje na priobalnom području, ukupne vrijednosti 37,5 milijuna eura, istaknuto je na konferenciji za novinare u HBOR-u, održanoj u srijedu. Taj će projekt HBOR raditi s njemačkom razvojnom bankom - Kreditanstalt fuer Wiederaufbau (KfW) o čemu će ugovor biti potpisan za dva dana u Frankfurtu, najavio je predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev. Od aktivnosti HBOR-a planiranih za iduću godinu, Kovačev ističe i emisiju euro obveznica u iznosu 250 do 300 milijuna eura, uvođenje osiguranja izvoza posebno namijenjenog malim i srednjim tvrtkama, financiranje infrastrukturnih projekata na otocima, istraživanje mogućnosti izdavanja municipalnih obveznica, te promociju koncepta suradnje privatnog i javnog sektora kroz edukaciju i tehničku podršku. Do konca listopada ove godine HBOR je za kreditne, garancijske i mandatne aktivnosti odobrio više od pet milijardi kuna, pri čemu najviše upravo za kreditne aktivnosti. Tako je kroz ukupno 16 kreditnih programa HBOR-a do konca listopada plasirano 3,36 milijardi kuna, od čega 2,3 milijarde za kreditiranje gospodarskih aktivnosti, 442 milijuna za kreditiranje izvoza, 443 milijuna za kreditiranje projekata infrastrukture, a za kreditiranje malog i srednjeg poduzetništva 141 milijun kuna. Kovačev ističe da se HBOR u ovoj godini više okrenuo financiranju i osiguranju izvoza za što je ove godine uvedeno i više novina, npr. osiguranje više kupaca u inozemstvu, osiguranje cjelokupnog prometa izvoznika i osiguranje ulaganja u inozemstvo. Do konca listopada osigurano je 450,1 milijun kuna izvoza, čime je već premašen ukupni prošlogodišnji iznos za osiguranje izvoza, kazao je. HBOR je ove godine također podupro financiranje infrastrukturnih projekata u kojima su sudjelovale hrvatske tvrtke, kao što su obnova i modernizacija Hrvatskih željeznica, obnova tramvaja za ZET, izgradnja i obnova trafostanica Ernestinovo i Žerjavinec. Tijekom ove godine HBOR je zaključio šest novih sporazuma o suradnji s izvoznim bankama i izvozno-kreditnim agencijama (ukupno 21 sporazum), a u pripremi su još dva takva sporazuma. USPORAVANJE PLASMANA BANAKA Daljnje usporavanje rasta plasmana banaka nebankarskom sektoru obilježje je monetarnih kretanja u rujnu, a ostvarena kretanja bankarskih plasmana u prvih devet ovogodišnjih mjeseci upućuju analitičare središnje banke na ocjenu da su mjere Hrvatske narodne banke usmjerene na usporavanje prekomjerne kreditne ekspanzije djelotvorne. U prvih devet ovogodišnjih mjesec primjetno je, naime, osjetno usporavanje rasta plasmana poslovnih banaka nebankarskom sektoru u usporedbi s porastom iz prošle godine. Plasmani su porasli za 10 posto, što je znatno manje nego u istom razdoblju prošle godine kada je zabilježen rast za 22,6 posto, podaci su iz najnovijeg Biltena HNB-a. Pritom je kod kredita odobrenim poduzećima ostvaren rast od svega 1 posto, dok su krediti stanovništvu rasli po stopi od 21,3 posto, što je ipak znatno niže od stope porasta ostvarene u prvih devet prošlogodišnjih mjeseci, od 30,7 posto. Uslijed takvih kretanja iznos kredita stanovništvu premašio je iznos kredita poduzećima. Po podacima o distribuciji kredita poslovnih banaka koje je objavila HNB, ukupni krediti poduzećima na kraju rujna ove godine iznosili su 47,48 milijardi kuna (kunski 38,2 milijardi i devizni 9,28 milijardi kuna), što je za svega 465 milijuna kuna više nego na kraju 2002. Ukupni krediti stanovništvu u rujnu su pak iznosili su 52,2 milijarde kuna, što je za 9,1 milijardu kuna više nego na koncu 2002. U ukupnim kreditima stanovništvu sa 29,7 posto zastupljeni su stambeni krediti, koji su na krajem rujna iznosili 15,5 milijardi kuna. U prvih devet ovogodišnjih mjeseci stambeni su krediti povećani za oko 3,2 milijarde kuna, ili za 25,8 posto. U prvih devet mjeseci ove godine ukupni krediti svim sektorima (uključujući središnjoj i lokalnoj državi, te ostalim bankarskim i financijskim institucijama) porasli su za 11,8 milijardi kuna, te su na kraju rujna iznosili 109,3 milijardi kuna, što je za 12,1 posto više nego na kraju prošle godine. BILANCA PARTNER BANKE 621 MILIJUN KUNA, NETO DOBIT 14,5 MILIJUNA KUNA Bilanca Partner banke krajem studenoga premašila je 621 milijun kuna, pri čemu je ostvarena neto dobit od 14,5 milijuna kuna, istaknula je na susretu s novinarima, održanom u ponedjeljak, predsjednica Uprave Partner banke Marija Šola. Ističući zadovoljstvo ostvarenim rezultatima, Šola je navela da je povrat na kapital iznosio 16,2 posto te da je banka nastavila slijediti svoju razvojnu strategiju - biti univerzalna i poslovna banka za male i srednje poduzetnike i obrtnike, uz komplementarnu suradnju s većim poslovnim sustavima. Iznoseći očekivanja po kojima bi banka prošlogodišnji tržišni udjel sa 0,30 posto u 2004. povećala na 0,5 do 1 posto bankovnog tržišta, Šola je istaknula da se očekuje rast bilance za 20 posto te dobiti 10 posto. RSŠ: SKLOPLJENO 170.000 UGOVORA, U 2004. UVODI PLAĆANJE PREKO INTERNETA I SMS-A Raiffeisen stambena štedionica (RSŠ), po posljednjim podacima, ima ukupno potpisanih 170.000 ugovora o stambenoj štednji, ugovornog iznosa 1,35 milijardi eura (10,4 milijarde kuna) i uplaćenih preko 1,26 milijardi kuna štednih depozita, što je 40 posto više u odnosu na kraj prošle godine. Od početka godine do kraja studenoga 2003. sklopljeno je 30.000 novih ugovora, ugovornog iznosa 251 milijun eura, a štedni su depoziti povećani za 346 milijuna kuna. Kako je već ostvareno više od 70 posto plana, a prosinac pojedinačno najznačajniji mjesec u godini, jer se u njemu ostvaruje najviše potpisa ugovora o stambenoj štednji, predsjednica Uprave RSŠ-a Mandica Zulić na susretu s novinarima u utorak je istaknula kako će plan o najmanje 40.000 novih ugovora u 2003. biti sigurno ostvaren. RSŠ je i dalje, kaže Zulić, vodeća i po broju i iznosu odobrenih stambenih kredita. Ukupno je odobreno 2.278 stambenih kredita, u vrijednosti većoj od 14,7 milijuna eura, što je u nepunih godinu dana po broju odobrenih kredita porast od čak 142 posto. Samo u dosadašnjem tijeku godine odobreno je 1337 kredita, vrijednih 7,8 milijuna eura. 4. TVRTKE INA PUSTILA U RAD NOVA PLINSKA POLJA Hrvatska naftna kompanija INA u subotuje u mjestu Marijancu u Osječko-baranjskoj županiji pustila u rad plinsko polje Sječe i istoimenu plinsku stanicu. Riječ je o ulaganju vrijednom oko 50 milijuna kuna, koja bi trebala stabilizirati opskrbu plina u Hrvatskoj, jer se u idućih osam godina s tri bušotine na tome polju očekuje proizvodnja više od 185 milijuna prostornih metara plina. U INA-i očekuju da će proizvodnja s toga polja zajedno s plinskim poljem Beničanci pokriti 37 posto potreba u Osječko-baranjskoj županiji. Puštanju u rad novoga plinskog polja bili su nazočni predsjednik Republike Stjepan Mesić, predsjednik Uprave INA-e Tomislav Dragičević i predstavnici jedinice lokalne samouprave. INA je u prvih devet mjeseci u razvojne programe uložila 1,2 milijarde kuna, što je oko 75 posto predviđenih ulaganja za ovu godinu. LURA: 2003. GODINA RESTRUKTURIRANJA I KADROVSKOG EKIPIRANJA Za prehrambenu industriju Lura 2003. godina je godina restrukturiranja i kadrovskog ekipiranja kako bi bili što spremniji za borbu sa konkurencijom te za širenje na nova tržišta, istaknuo je predsjednik Uprave Lure Željko Perić na tradicionalnom božićnom druženju s novinarima. Dodao je kako godinu obilježilo i uvođenje velikog broja novih proizvoda na tržište, značajna ulaganja u marketing u što će se, kazao je Perić, i dalje ulagati i to ponajviše zbog zahtjevne inozemne konkurencije. Lura je u prvih devet ovogodišnjih mjeseci ostvarila poslovne prihode u iznosu od 1,5 milijardi kuna, što je 15 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, dok je neto dobit iznosila 11,5 milijuna kuna. Govoreći o planovima Lure do kraja godine Perić je istaknuo kako očekuje nastavak rasta prihoda, daljnje intenzivno restrukturiranje te daljnje širenje u regiju. Tržišta prioriteta za Luru su Srbija i Slovenija. Tako su primjerice u Srbiji napravljena dva dubinska snimanja, obavljeni razgovori sa tri mljekare, dok se na slovenskom tržištu sa Ljubljanskim Mlekarnama i nadalje razmatraju mogućnosti za suradnju. Također se planiraju i pregovori s još nekoliko mljekara. NETO DOBIT SIEMENSA HRVATSKA 52,4 MILIJUNA KUNA Tvrtka Siemens Hrvatska, koja se bavi djelatnostima s područja elektrotehnike i elektronike u poslovnoj je 2003. godini koja je zbog prilagođavanja poslovnoj godini koncerna Siemens AG trajala devet mjeseci, ostvarila je ukupne prihode od 978,7 milijuna kuna te neto dobit od 52,4 milijuna kuna, objavili su iz Siemensa. Usporedbe radi, u čitavoj je prošloj godini neto dobit iznosila 24,7 milijuna kuna. U devet mjeseci ove godine Siemens je zabilježio vrijednost novih ulaznih narudžbi u iznosu od oko 944 milijuna kuna. Do kraja tekuće poslovne godine ostvaren je promet u iznosu od 939 milijuna kuna. Za 2003./2004. godinu Siemens planira i u globalnom i u lokalnom poslovnom okruženju značajno povećati obujam poslovanja, kazali su u toj tvrtki. Poseban fokus biti će stavljen na industrijski sektor, sektor energetike i posebice na izgradnju infrastrukture.U navedenim sektorima Siemens vidi najveći srednjoročni potencijal zbog najavljene kandidature Hrvatske u Europsku uniju. Kroz široki portfelj proizvoda i već ostvareno pozicioniranje na lokalnom i regionalnom tržištu, Siemens posjeduje uvjete za učvršćivanje i nadogradnju tržišnih pozicija svih svojih odjela, istaknuli su u Siemensu. AZ DOBROVOLJNI MIROVINSKI FOND I VIPNET OSNOVALI AZ VIP ZATVORENI FOND AZ dobrovoljni mirovinski fond i tvrtka VIPnet potpisali su u petak Ugovor o poslovnoj suradnji i pokroviteljstvu nad AZ VIP zatvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondom, osnovanom za zaposlenike VIPnet- a, kojim im se pružaju dodatne pogodnosti u dobrovoljnoj mirovinskoj štednji.Potpisujući Ugovor direktor Allianz ZB društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima AZ-a Krešimir Gjenaro i financijski direktor VIPnet-a Dino Dogan istaknuli su da je to prvi takav fond (zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond) u Hrvatskoj te da se idućih dana očekuje i odobrenje za njegov rad od Savjeta Hagene. Gjenaro je naglasio da će se putem tog fonda zaposlenicima VIPnet-a omogućiti niže naknade i povoljniji uvjeti učlanjenja, što im donosi i veće prinose te bolju mirovinu. Uz to, oni, kao i članovi drugih dobrovoljnih mirovinskih fondova, dobivaju državna poticajna sredstva od maksimalnih 1.250 kuna za godišnje uplate od najmanje pet tisuća kuna. VIPnet pak suosnivanjem takvog fonda društvenoj zajednici i svojim zaposlenicima, kojih je nešto više od tisuću prosječne dobi od 30 godina, po riječima Dogana, želi pokazati da su i socijalno odgovorna tvrtka. HBOR POMAŽE PLINACRO-U OKO FINANCIRANJA IZGRADNJE PLINOVODA Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) i tvrtka Plinacro potpisali su u ponedjeljak Ugovor o obavljanju poslova po nalogu za Projekt izgradnje plinovodnog sustava od 2003. do 2006., temeljem kojega će HBOR Plinacro-u pomoći savjetodavnim uslugama oko realizacije kredita za taj projekt. Investicija u projekt izgradnje plinovodnog sustava u Hrvatskoj od 2003. do 2006. godine procjenjena je na 187 milijuna eura, od čega će se 90 milijuna osigurati dugoročnim kreditom Europske investicijske banke (EIB), a ostatak sredstvima Plinacro-a . HBOR je pomogao Plinacro-u da dođe do najpovoljnijeg kreditnog aranžmana, a po nalogu Plinacro-a vodit će administrativne poslove i savjetovati kako najpovoljnije povlačiti tranše kredita i koristit ta sredstva, istaknuto je na potpisivanju Ugovora. Projekt izgradnje plinovodnog sustava od 2003. do 2006. obuhvaća izgradnju plinovoda Pula-Karlovac, koji je i najvažniji dio projekta, a vrijednost te investicije procjenjuje se na 84 milijuna eura, te projekte magistralnih plinovoda Kutina- Slavonski Brod i Lučko-Ivanja Reka. Izgradnjom tih pravaca i modernizacijom postojećeg plinovodnog sustava Hrvatska se oslobađa ovisnosti o samo jednom dobavnom uvoznom pravcu plina, time se smanjuju rizici i omogućava konkurenciju na tržištu, istaknuo je Karačić. HT I CROATIA AIRLINES POTPISALI UGOVOR O POSLOVNOJ SURADNJI Hrvatski telekom (HT) i Croatia Airlines potpisali su u ponedjeljak trogodišnji Ugovor o poslovnoj suradnji kojim se definira pružanje telekomunikacijskih usluga prilagođenih potrebama Croatia Airlines-a te usluga zračnog prijevoza u međunarodnom i domaćem prometu za potrebe HT-a. Ugovor su potpisali predsjednici Uprava HT-a i Croatia Airlinesa Ivica Mudrinić i Ivan Mišetić, pri čemu su naglasili da je time otvoren prostor za dugoročniju suradnju s ciljem pružanja još kvalitetnijih usluga obiju kompanija. Rečeno je i da je polazna procijenjena vrijednost ugovora 10 milijuna kuna. VARTEKS OTVARA LEVI'S PRODAVAONICE U SRBIJI I CRNOJ GORI Varaždinska tekstilna industrija Varteks u drugoj polovini ovog mjeseca te u prvoj polovici iduće godine otvorit će lanac Levi's trgovina u Srbiji i Crnoj Gori. Prva trgovina u kategoriji "Orginal Levi's store" otvorit će se u Šabcu već početkom idućeg tjedna, a Levi's trgovine bit će otvorene i u Beogradu, Novom Sadu, Požerevcu, Valjevu, Podgorici, Herceg Novom, Nikšiću te ostalim većim središtima u Srbiji i Crnoj Gori, najavili su iz Varteksa. Prema svom strateškom planu ponovnog vraćanja na ta tržišta, Varteks planira pokriti cijelo tržište Srbije i Crne Gore. Otvaranje ovih prodavaonica pratit će i odgovarajuća marketinška kampanja u skladu s prepoznatljivim imageom Levi's-a, što znači da će biti ponajprije orijentirana na mlađu, urbanu populaciju. U Varteksu očekuju da će prepoznatljiv image Levi's-a imati pozitivan utjecaj na prodaju ostalih Varteksovih proizvoda na tim tržištima. Ugovor o ekskluzivnoj distribuciji Levi's proizvoda na tržištu Srbije i Crne Gore preko svog licencnog partnera Varteksa vodeća svjetska kompanija za proizvodnju jeans odjeće Levi Strauss i varaždinska tvrtka zaključili su travnju ove godine. MERCATOR OTVORIO SUPERMARKET U KARLOVCU Slovenski trgovački lanac Mercator u petak je u središtu Karlovca otvorio svoj supermarket na 900 četvornih metara, te specijalizirane prodavaonice modnom i sportskom odjećom i opremom Modiana i Intersport. Marcatorov centar, otvoren u sklopu trgovačkog centra Karlovčanka, zapošljava 37 djelatnika, a vrijednost investicije iznosi gotovo 3,5 milijuna eura. Trgovački lanac Mercator ima u četiri države regije više od tisuću prodajnih mjesta, a za ovu godinu predviđa promet od 1,5 milijardi eura. Mercator u Hrvatskoj posluje od kraja 2000., zapošljava 1.265 radnike, te u 2003. planira promet u Hrvatskoj od milijardu kuna. Mercatorovim centrima u Zagrebu, Puli i Splitu ovog su se prosinca pridružili onaj u Dubrovniku, sada u Karlovcu, a slijede trgovački centri u Metkoviću, Čakovcu, Đakovu, Rovinju, Zadru i Osijeku. HŽ: GUBITAK U PRVIH DEVET MJESECI 75 MILIJUNA KUNA Hrvatske željeznice (HŽ) u prvih devet mjeseci ostvarile su gubitak od 75 milijuna kuna, dok je u cijeloj prošloj godini gubitak iznosio 227 milijuna kuna, a procjenjuje se da će konačni gubitak u ovoj godini biti upola manji od lanjskog, rekao je predsjednik Uprave HŽ-a Marijan Drempetić. Hrvatske željeznice na konferenciji za novinare održanoj u srijedu predstavile su poslovne rezultate, novi vozni red koji na snagu stupa u nedjelju, 14. prosinca, a predstavili su i novi sustav on-line nadzora prodaje karate zvan ticketing u čiju nabavke opreme je HŽ uložio 11 milijuna kuna. D. MAK ODLAZI IZ UPRAVE PLIVE, DOLAZI PAUL COTTONE Nadzorni odbor farmaceutske tvrtke PLIVA d.d. prihvatio je u srijedu ostavku Dubravka Maka, dosadašnjeg člana Uprave zaduženog za razvoj globalnog poslovanja, te istodobno za člana Uprave imenovao Paula D. Cottonea. Pliva u svom priopćenju od srijede navodi da je novi član Uprave Cottone svoje dugogodišnje iskustvo u farmaceutskom poslovanju stjecao od 1972. godine, radeći u tvrtkama Merck Sharp and Dohme Division u New Yorku, Merck AgVet Division, Mallinckrodt Veterinary te Sidmak Laboratories Inc, u kojoj joj je bio od 1998. predsjednik Uprave. Nakon što je 2002. Pliva kupila Sidmak, Cottone postaje predsjednikom Uprave Plive Inc. PULA: ULJANIKU DODIJELJEN CERTIFIKAT ISO 14001 O ZAŠTITI OKOLIŠA Pulskom brodogradilištu "Uljanik" u utorak je uručen certifikat ISO 14001 o kvaliteti zaštite okoliša, čime je "Uljanik" među rijetkim hrvatskim tvrtkama s takvim certifikatom. Certificiranje sustava kvalitete zaštite okoliša obavili su predstavnici certifikacijske tvrtke Loyd's Register Quality Assurance, koja je još 1996. dodijelila Uljaniku certifikat sukladnosti kvalitete ISO 9001, koji je obnovljen i 2000. Vizija Uljanika, istaknuto je na svečanoj dodjeli certifikata, je biti "brodogradilište u kojemu svatko želi graditi brod te da su organizacija koja uči svakoga dana ". U skladu s tim, prije godinu dana Uljanik je krenuo u projekt prihvaćanja certifikata o zaštiti okoliša za što nije bilo jedno važno samo izgraditi brod, već voditi brigu o uvjetima u kojima se brod gradi kako bi oni bili povoljni za radnike i za okolinu. Stoga je istodobno s tehnološkom modernizacijom uloženo i u zaštitu okoliša i samih radnika. Taj certifikat o zaštiti okoliša već ima društvo "Uljanik-Strojogradnja", dok se za njega pripremaju društva "Uljanik-Informatika" te odjel Zajedničkih poslova. BRODOGRADILIŠTU "3. MAJ" URUČEN CERTIFIKAT ZA ISO 9001:2000 Upravi riječkog brodogradilišta "3. maj" u četvrtak je uručen certifikat Lloyd Register Qualiti Assurancea za sustav upravljanja kvalitetom prema normama BS EN ISO 9001:2000, EN ISO 9001:2000 i ISO 9001:2000 koji će vrijediti do studenog 2006. Certifikat se odnosi na sustav upravljanja kvalitetom u području projektiranja i proizvodnje brodova i drugih plivajućih objekata, popravke i preinake brodova i proizvodnju spremnika i čeličnih konstrukcija. Brodogradilište "3. maj" započelo je izgradnju sustava kvalitete u skladu s normom ISO 9001 prije deset godina. Prvi certifikat ISO 9001:1994 odobren im je 1997. Certifikat ISO obnavlja se svakih šest mjeseci, a po riječima predstavnika "3. maja" taj će certifikat omogućiti rentabilnije poslovanje i uštede te izlazak brodogradilišta na tržišta na kojima je teško dobiti posao bez tog certifikata. DHL EXPRESS OTVORIO NOVE PROSTORE U ZAGREBU DHL Express, vodeća tvrtka za ekspresnu distribuciju dokumenata i paketa, u utorak je u Novom Zagrebu otvorila nove poslovne prostore, ukupne površine 2500 kvadratnih metara. Dio je to investicijskog ciklusa vrijednog 10 milijuna eura, koji uz poslovne prostore obuhvaća ulaganje u informatičku tehnologiju, nabavu najsuvremenije opreme, edukaciju zaposlenika i zamjenu i obnovu automobila. DHL je u Hrvatskoj prisutan 20 godina, od 1983, trenutno ima urede u još šest hrvatskih gradova i zapošljava 120 ljudi. 5. MEĐUNARODNA SURADNJA PREDSJEDNIK MESIĆ PRIMIO PREDSTAVNIKE DAIMLERCHRYSLERA Predsjednik države Stjepan Mesić primio je izaslanstvo Predstavništva koncerna DaimlerChryslera u Hrvatskoj, s kojim je razgovarao o planovima poslovne suradnje s hrvatskim tvrtkama i hrvatsko-njemačkoj gospodarskoj suradnji. U izaslanstvu su bili Juana Deutschmann-Grund, voditeljica Predstavništva DaimlerChryslera u Hrvatskoj, dr. Michael Inacker, glavni opunomoćenik koncerna DaimlerChryslera, Friedrich Losch, voditelj Ureda Internacionalna koordinacija političkih ureda koncerna DaimlerChryslera i Maria Harder, voditeljica Ureda Internacionalni nadzorni odbor koncerna DaimlerChrysler. S predsjednikom Mesićem bio je savjetnik za gospodarstvo Dubravko Radošević. 6. UDRUGE VIDOŠEVIĆ O REZULTATIMA OVOGODIŠNJE AKCIJE 'KUPUJMO HRVATSKO' Cilj organiziranja akcije "Kupujmo hrvatsko" od njenih početaka bilo je stvaranje 'pozitivnog domoljublja', ali ne u smislu zatvaranja hrvatskog tržišta, za što se optuživalo organizatore, već upravo suprotno - u smislu stvaranja prepoznatljivosti i zaštite domaće proizvodnje na pragu potpunog otvaranja tržišta. Rekao je to u utorak predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Nadan Vidošević, ocjenjujući ovogodišnju nacionalnu akciju "Kupujmo hrvatsko", koju HGK organizira od 1997. godine. Ove je godine ta akcija održana od 10. svibnja do 27. rujna u 23 hrvatska grada, a okupila je ukupno 308 tvrtki koje su prodajnim akcijama promovirale nekoliko tisuća vlastitih proizvoda, ponajprije one kojima je HGK dodijelila znakove 'Izvorno hrvatsko' i 'Hrvatska kvaliteta'. Pozitivnu ocjenu akcije, dodao je, dali su i njeni sudionici - tvrtke i građani. Iznio je tako podatke iz anketa koju je HGK provela među kupcima na akciji, a koja je pokazala kako 63 posto ispitanika više kupuje domaće nego strane proizvode, a čak 79 posto ispitanih građana izjavilo je kako je spremno skuplje platiti hrvatski proizvod nego strani, ako su oba iste kvalitete. EVENTUALNO OKUPLJANJE VODEĆIH HRVATSKIH TVRTKI 'SJAJNO' Mogućnost da se okupe vodeće hrvatske prehrambene tvrtke je 'sjajna' i to je ideja koju Hrvatska gospodarska komora (HGK) podržava već deset godine, izjavio je u utorak predsjednik HGK Nadan Vidošević. "Dajem punu podršku toj inicijativi, ako su hrvatski poduzetnici u stanju razgovarati, ali držim da se ne smiju spajati mehanički, već u smislu spajanja brandova - u onom dijelu u kojem su najbolji i mogu biti konkurentni i na stranom tržištu", kazao je Vidošević. Upitan na konferenciji za novinare HGK, održanoj u povodu završetka akcije 'Kupujmo hrvatsko', da komentira informaciju kako su prošloga tjedna čelni ljudi vodećih domaćih prehrambenih tvrtki - Agrokora, Atlantic Grupe, Francka i Badela 1862. održali sastanak o mogućim zajedničkim nastupima na tržištu, Vidošević je kazao kako bi okupljanje tim tvrtkama omogućilo znatno snažniji rast od organskog rasta koji svaka od njih može postići sama te im omogućio internacionalizaciju. U budućim godinama gospodarstvom više neće dominirati makroekonomska politika već konkretni odnos države i gospodarskih subjekata i stoga država gospodarstvu treba postati aktivni partner, tj. makroekonomsku politiku treba voditi na način da pomaže poslovanju snažnih domaćih subjekata, kazao je predsjednik HGK. Ideju o okrupnjavanju HGK je predlagala 1992. godine. Predlagali smo da perspektivne tvrtke s državom razmijene portfelj, tj. da odrede svoj core business, ostatak prepuste državi, a iz njenog portfelja preuzmu dio koji im je potreban za jači rast, no tada se to nije uspjelo realizirati, napomenuo je Vidošević. 7. SINDIKATI SINDIKAT I POSLODAVCI NE OČEKUJU OTKAZE RADNICIMA U TRGOVINI Čelnici Sindikata trgovine Hrvatske i Udruge trgovine pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) procjenjuju da novi Zakon o trgovini neće izazvati otpuštanja radnika u trgovini ili će broj otkaza biti zanemariv. Zbog novog Zakona o trgovini kojim se od 1. siječnja zabranjuje rad nedjeljom trgovinama s više od 200 četvornih metara, neki veliki trgovački centri najavili su otpuštanja velikog broja zaposlenih, no sindikat i HUP to smatraju pretjerivanjima i prijetnjama. Predsjednica Sindikata trgovine Ana Knežević smatra da su prijetnje otkazima neutemeljene jer trgovinama, s obzirom na broj odrađenih prekovremenih sati, nedostaje radnika. Radnici u trgovini godišnje odrade 25 milijuna prekovremenih radnih sati, a bez prekovremenog rada moglo bi se otvoriti 12.000 novih radnih mjesta, kaže Knežević. Direktor Udruge trgovine pri HUP-u Stipe Bilić procjenjuje da će broj otkaza kod članica HUP-a zbog primjene novog zakona biti zanemariv. Procjenjuje da će dvije članice HUP-a možda otpustiti najviše 200 radnika, a sve hrvatske trgovine niti 500 radnika. RADNICI INDUSTROGRADNJE ĆE ŠTRAJKATI NE DOBIJU LI USKORO PLAĆE ZA LISTOPAD Radnici Industrogradnje započet će sredinom prosinca štrajk ako im dotad poslodavac ne isplati plaće za listopad, najavio je u srijedu Sindikat graditeljstva Hrvatske. Čelnici sindikata upozorili su na konferenciji za novinare da se stanje u toj tvrtki ove godine osjetno pogoršalo jer poslodavac ne poštuje kolektivni ugovor, a isplata plaća i materijalnih prava kasni i do mjesec dana. Nadzorni odbor Industrogradnje pritom je prihvatio zaključak Uprave od 27. studenoga da se plaće za listopad isplate najkasnije do 15. prosinca, a za studeni do kraja godine. SEDAM EUROPSKIH SINDIKATA TRGOVINE PROTIV RADA NEDJELJOM Sindikati trgovine iz Hrvatske, Slovenije, Austrije, Njemačke, Češke, Slovačke i Mađarske dogovorili su se na nedavnom sastanku u Beču da nedjelja treba biti isključivo dan tjednog odmora, kako je to predviđeno međunarodnim konvencijama, ustavima i zakonima pojedinih zemalja, priopćio je u četvrtak Sindikat trgovine Hrvatske. Njemačka i Austrija imaju zakone koji ne dopuštaju rad nedjeljom, u Sloveniji je referendumom izglasano da trgovine mogu raditi samo deset nedjelja u godini (uključujući i blagdane), a u Hrvatskoj se od 1. siječnja treba početi primjenjivati zakon koji ograničava rad nedjeljom, podsjeća se u priopćenju. 8. SAJMOVI, KONFERENCIJE, FORUMI, SIMPOZIJI, SEMINARI HRVATSKA IMA POTENCIJALA ZA RAZVOJ VOĆARSTVA Hrvatska ima potencijala za razvoj voćarstva, no nužno je pritom obnoviti nasade, unaprijediti tehnologiju te se usaglasiti s kriterijima Europske unije, istaknuo je predsjednik HGK - Komore Zagreb Zlatan Froehlich na seminaru o voćarstvu koji su uz Komoru u četvrtak organizirali Veleposlanstvo Kraljevine Nizozemske u Zagrebu i Hrvatska voćarska zajednica. Froehlich je podsjetio na probleme s kojima se suočava hrvatsko voćarstvo kao što su stari nasadi, nadostatak skladišnih prostora i hladnjača te nedovoljna financijska kreditna sredstava za razvoj voćarstva. Upozorio je i na problem velikog uvoza voća i voćnih prerađevina, koji je prošle godine iznosio više od 73 milijuna američkih dolara. Froehlich je istaknuo i kako su poljoprivredna i prehrambena industrija od strateškog značaja za razvoj hrvatskog gospodarstva. Seminar održan u četvrtak namijenjen je hrvatskim industrijskim i individualnim proizvođačima voća sa ciljem upoznavanja tehnoloških dostignuća, načina skladištenja te proizvodnje voća u EU. SABOR TEKSTILACA I KOŽARA ZA OSNIVANJE DOMAĆEG KONZORCIJA ZA KUPNJU NAME Sabor tekstilaca i kožara Hrvatske, održan u četvrtak u Sisku, prihvatio je inicijativu predsjednika Udruženja tekstilne i odjevne industrije Ivana Lackovića za formiranjem konzorcija tekstilne, odjevne i kožarsko-prerađivačke industrije koji bi uz potporu Vlade preuzeo NAMU d.d. u stečaju. Lacković je iznio da su inicijativu podržali Hrvatska gospodarska komora i Fond za razvoj i zapošljavanje, te da je inicijativa upućena Vladi. Robne kuće NAME d.d. u stečaju ostale bi u hrvatskim rukama, dobio bi se prostor za prodaju domaće odjeće i obuće, a te bi industrije zadržale postojeće kapacitete i broj zaposlenih, istaknuo je Lacković, ocijenivši da je to "naša posljednja šansa - bez pravih lokacija nema prodaje naših proizvoda". 10. OSTALO EFZ: POSLIJEDIPLOMSKI STUDIJ 'UPRAVLJANJE MARKETINŠKOM KOMUNIKACIJOM' Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu pokrenuo je novi specijalistički poslijediplomski studij "Upravljanje marketinškom komunikacijom", koji će se izvoditi u suradnji sa sveučilištima u Luganu, Ljubljani, Mariboru i Sarajevu. Cilj ovog studija, ističu na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu (EFZ), je integriranje svih oblika i instrumenata marketinga kroz integriranu marketinšku komunikaciju u cjelovitu sliku ciljnog imidža države, poduzeća, proizvoda, usluga i sl.