Strategija promjena je dugoročna, rekao je dekan naglasivši da se promjene, koje bi trebale biti gotove do jeseni 2006., podudaraju s kriterijima Bolonjske deklaracije, a izvode u suradnji s drugim pravnim fakultetima u Hrvatskoj te nekima u regiji. Reformom se želi podići kvaliteta znanja završenih studenata, bolja prolaznosti i skraćivanje vremena studiranja, naglasio je Kregar.
Pretpostavka za to je strategija razvoja pravnog obrazovanja, što uključuje individualizacija rada nastavnika sa studentima, sudjelovanje studenata u ocjenjivanju nastavnika i metoda nastave te postavljanje jasnih pravila za sankcioniranje kršenja studentskih pravila. Planira se i izrada standarda minimalnih znanja i sposobnosti koje student mora pokazati da bi dobio diplomu, određivanje predmeta koji bi bili na nacionalnom nivou, prilagodba udžbenika, određivanje najvećeg i najmanjeg broja sati koje nastavnik može predavati, definiranje tipova ocjenjivanja i dr.
Iako je do određenih promjena došlo pod pritiskom Bolonjskoga procesa, kvalitetne promjene ne mogu se dogoditi bez suštinskih zahvata, kazala je prodekanica Ksenija Turković. Po njezinim riječima, sadašnji program ne slijedi potrebe tržišta, nedostatna je informiranost o Bolonjskom procesu, program i metode predavanja su djelomično zastarjeli i u raskoraku s europskim standardima, a sustav kontrole kvalitete nastave nije razvijen. Promjene su nužne pogotovo stoga što je pravosuđe "usko grlo" za uključivanje Hrvatske u EU, rekao je prodekan Ivan Šimonović. Kao veliki problema u modernizaciji Pravnog fakulteta istaknuo je manjak nastavničkog kadrova i prostorno ograničenje. Danas na jednog profesora dolazi 83 studenta, a situacija bi mogla biti još teža jer do 2008. u mirovinu planira otići 19 nastavnika. Stoga se zauzeo za povećanje broja nastavnika, na način da za jednog nastavnika koji ode u mirovinu dođu dva mlada nastavnika.