Slovenske birače po svemu sudeći počinje plašiti tempo promjena koje nameće nova vlada desnog centra, ali i nova realnost u Europskoj uniji. Iako povici "Janša-mafija", koji su se tom prilikom, čuli ne odražavaju mišljenje prosječnog birača, ovih dana objavljene ankete govore o kraju idile iz prvih mjeseci Janšine vlade. Tada je javno mnijenje aplaudiralo gotovo svakom njegovu potezu, bez obzira je li se radilo o smanjenju bilježničkih pristojbi ili smjeni menadžerskih ekipa i nadzornih odbora u većim državnim tvrtkama. Ovih dana objavljena istraživanja pokazuju pak da je pad popularnosti Janšine vlade nakon godine dana vlasti neupitan trend, koji su izazvale najave neoliberalističkih reformi usmjerenih na jačanje konkurentske sposobnosti Slovenije i njezina gospodarstva.
Ekipa vladinih ekonomista, koju su već nazvali "čikaškom školom" (ne zbog aluzija na mafiju nego zbog liberalističke ekonomske teorije Keynesa i Hayeka, koja se tako zvala) kao osnovicu za dinamiziranje slovenskog gospodarstva u novim uvjetima globalizma predlaže uvođenje jedinstvene, odnosno linearne porezne stope (tzv. Flat-tax). Takav je porez već pokazao rezultate u baltičkim državama i Slovačkoj, zašto ne bi i u Sloveniji koja bi tako privukla više stranih investicija i udvostručila sadašnje stope rasta, tvrdi Jože Damijan, prvi ministar za reforme u Janšinu kabinetu.
Sindikati međutim ističu, a u svojoj su kampanji očito uspjeli u to uvjeriti i javno mnijenje, da je riječ o preradikalnom potezu, osobito jer ga prate i najave smanjenja prava iz radnog odnosa, poput kraćih rokova za otpuštanje radnika. Najviše protivljenja oporbe i sindikata izazvalo je najavljeno ukidanje sniženog PDV-a od 8,5 posto, čime vlada želi smanjiti proračunski ispad do kojega će dovesti manje oporezivanje poslodavaca, jer bi time poskupjela hrana i osnovne životne potrebe.
Promjene koje izvode vlade razvijenih zapadnih zemalja ne može izbjeći ni Slovenija, a rade se za dobrobit svih, uvjeravao je premijer ovih dana zastupnike u parlamentu u kojemu njegova četvorostranačka koalicija ima tijesnu većinu, pa će u primjeni reformi možda biti primorana i na popuštanja.
Slovenci će od početka ožujka za svaki artikl koji kupe dobiti "informativne" cijene u eurima, koji će službenom valutom postati tek s 1. siječnja 2007. Iako je Slovenija već godinu i pol dana u sustavu kojim je tečaj domaćeg tolara fiksiran s eurom, informativne cijene na svoj će način označiti i suočavanje s realnim stanjem. Kroz to vrijeme manevarski prostor s fleksibilnim tečajem, koji je pogodovao izvoznicima, naglo se smanjuje i s uvođenjem eura potpuno će nestati.
I oporba međutim priznaje da je Janšina vlada u svojim pregovorima s Bruxellesom uspjela sačuvati dobru neto-poziciju oko uplata u europski proračun u razdoblju 2007.-2013., jer će Slovenija u tom razdoblju iz zajedničke blagajne dobiti dvije milijarde eura više nego što će u njega uplatiti.
Na planu vanjske politike godina je prošla u znaku slovenskog predsjedanja OESS-om, u čemu je naročito aktivan bio ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel. Unatoč početnim Rupelovim najavama da zbog predsjedanja Slovenija "neće imati vremena za Hrvatsku", u lipnju je došlo do zajedničke sjednice dviju vlada na Brijunima i otvorene potpore Ljubljane početku pregovora Hrvatske s EU.
Prevladalo je realistično stajalište da je to i u interesu Slovenije. Međutim, unatoč tome dolazilo je do povremenih međudržavnih zaoštravanja osobito nakon što je ujesen slovenski parlament jednostrano proglasio slovensku ekološku zonu i epikontinentalni pojas, što je hrvatska vlada ocijenila činom bez pravnog utemeljenja u pomorskom pravu. Uz to, ostalo je otvoreno pitanje hoće li se najveći problemi između Zagreba i Ljubljane, vezani uz granicu na moru, rješavati arbitražom pred međunarodnom pravnom ustanovom ili tijekom hrvatskih pristupnih pregovora s EU, kako bi to htio šef slovenske diplomacije Dimitrij Rupel.
Predsjednik Janez Drnovšek upozorio je pak na potrebu izbjegavanja zaoštravanja i nastavka dobrosusjedske politike, unatoč povremenim kritikama da "solira" i iskače iz pravila koje definira vlada. "Zaoštravanje odnosa sa susjednom državom s kojom imamo toliko zajedničkog ili nametanje graničnog pitanja tijekom hrvatskih pregovora s Unijom ne bi bilo dobro", više je puta u zadnjim istupima u javnosti ponovio Drnovšek.