Glavni i odgovorni urednik "Glasa Koncila" Ivan Miklenić, koji je s Nenadom Malovićem, vodio okrugli stol istaknuo je kako je Drugi vatikanski sabor (Koncil) "zacrtao budućnost Crkve" te kako je nakana okruglog stola propitati koliko je to Crkva i u kojoj mjeri ostvarila.
Na okruglom stolu raspravljalo se u četiri tematska bloka - Aktualizacija razumijevanja Božje poruke, Obnova Crkve u sebi, Novom licu Crkve u susretu sa suvremenim kulturama i religijskim zajednicama te u služenju čovjeku i ljudskim zajednicama.
Pomoćni biskup zagrebački Vlado Košić govorio je o mariologiji Koncila napomenuvši kako je nauka o Mariji prvi puta opširno izložena na takvom skupu.
Ivan Šaško, liturgičar, istaknuo je kako je najveći dar Koncila aktivno sudjelovanje vjernika u liturgiji. Po njegovim riječima nasuprot "homo faberu" stoji "homo liturgicus" koji je usmjeren prema Bogu.
Ivan Karlić istaknuo je kako je Koncil širom otvorio pristup Svetom pismu, međutim, upozorava kako se u Hrvatskoj osjeća nedostatak biblijskih društava. Po njegovim riječima nije dovoljno obiteljima staviti u ruke Bibliju, nego ih treba naučiti kako se služiti tom knjigom. "Bolje upoznavanje s Biblijom može pomoći ekumenskom pokretu", smatra Karlić.
Na Koncilu se u odnosu spram ekumenizma i drugih vjerskih zajednica "dogodio kopernikanski obrat", rekao je Jure Zečević. Unatoč tome što današnje vrijeme neki nazivaju "ledeno doba ekumenizma", Zečević se zauzeo za njegovanje "duhovnog ekumenizma" na današnjem stupnju jedinstva.
Za Ivicu Raguža centralna misao svih koncilskih dokumenta je "comunio", koja nema demokratski, nego teološki značaj utemeljen u Isusu Kristu. Zajedništvo je omogućilo, kako je rekao, preobrazbu lica Crkve. To je velika novost od koje Crkva ne može pobjeći, rekao je, upozorivši na pojavu hiperstrukturiranja u Crkvi.
Željko Tanjić primjetio je, međutim, kako u Hrvatskoj nije problem hiperstrukturiranosti, nego krive strukturiranosti.
Josip Baloban, dekan KBF-a, smatra kako demokracija u Crkvi nije jednaka demokraciji u društvu. On se zauzeo za puno više demokratskih elementa u hrvatskoj Crkvi, koliko dopušta suverenitet koji dolazi od Isusa Krista.
Tonči Matulić istaknuo je kako Koncil nije ono što je u dokumentima, nego trajno događanje. Govoreći o nesrazmjeru između "Koncila u Crkvi" i "Crkve u Koncilu", rekao je kako Crkva u Koncilu "želi obnovu", dok kad je riječ o Koncilu u Crkvi onda se nailazi na nesnalaženje, nesporazume, zaborav, a najviše strah.
Željko Tanjić drži antropološko pitanje temeljnom baštinom Koncila. Po njegovim riječima Koncil je označio kraj antimoderniteta unutar Crkve. "Crkva je prihvatila modernitet kao uzbudljivog partnera, jer je otvorio nove mogućnosti navještenja Evanđelja", rekao je.
Stjepan Baloban govoreći o različitom načinima služenja Crkve govorio je o socijalno-etičkom vidu služenja.