To je, ocijenila je, samo logičan rezultat istih, ali dugoročno teško riješivih problema kao što su razni deficiti te slijedom toga visoki i rastući javni i ukupni inozemni dug uz visoku stopu nezaposlenosti.
Stoga je potrebno prije svega postaviti ciljeve dugoročnije ekonomske politike, odnosno, Hrvatska ne smije dozvoliti da u Europsku uniju (EU) uđe nekonkurentna, naglasila je te dodala kako HGK podržava Predpristupni ekonomski program razvoja (PEP) za razdoblje od 2006. do 2008. godine.
Temeljem tog programa Vlada bi do sredine iduće godine trebala izraditi i Nacionalni razvojni program u kojem će se utvrditi prioritetne gospodarske grane, način na koji će država javnim politikama podupirati rast i razvoj privatnog sektora, uvjete restrukturiranja i sanacije velikih industrijskih sustava i dr.
Belošević-Matić je kazala kako su mnogi trendovi u hrvatskom gospodarstvu u realnom sektoru pozitivni, ali još uvijek nedovoljni da bi uz aktualnu monetarnu i fiskalnu politiku potaknuli brži gospodarski rast ili značajnije utjecali na rješavanje temeljnih problema nacionalne ekonomije.
Dok se tijekom ove godine, s jedne strane bilježi daljnji trend rasta industrijske proizvodnje, turizma, prijevoza, s druge se pak strane bilježi porast deficita vanjskotrgovinske razmjene pa slijedom toga i platne bilance, deficita proračuna, a unatoč smanjenoj dinamici rasta inozemnog duga on doseže preko 24 milijarde eura, što znači visokih 82 posto BDP-a.
Industrijska proizvodnja u prvih je deset mjeseci ove godine brže rasla (5,1 posto) nego u istom lanjskom razdoblju, a nastavi li se takav trend do kraja godine industrijska bi proizvodnja po prvi put dosegla više od 80 posto proizvodnje iz 1990. godine.
No, istodobno je graditeljska aktivnost u prvih devet mjeseci 3,2 posto niža u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je posljedica završetka izgradnje infrastrukturnih objekata te smanjenih državnih investicija.
U turizmu su ostvareni rekordni rezultati - oko 10 milijuna turističkih dolazaka i više od 50 milijuna noćenja, što je približno razini iz 1990. godine, no još uvijek 18 posto manje noćenja u odnosu na 1989.
Podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni pokazuju kako je u prvih deset mjeseci ove godine kod uvoza zabilježena brža dinamika rasta. Izvoz je prema istom lanjskom razdoblju povećan za 10,6 posto, a uvoz za 14,3 posto.
Procjenjuje se da će u 2005. biti zabilježena najveća prosječna stopa inflacije u zadnje četiri godine, na razini od oko 3,2 posto.
(Hina) xtp yds