Parlamentarni izbori u četvrtak završna su etapa prijelaznog procesa, kako su ga, nakon svrgavanja diktatorskog režima bivšeg predsjednika Sadama Huseina u travnju 2003., osmislile koalicijske snage na čelu sa Sjedinjenim Državama.
Ukupno 221 politička formacija i 21 savez registrirani su za izbore, a birači će se naći pred teškim zadatkom izabrati svoje favorite na predugim popisima, upozoravaju analitičari u nadi da će budućnost dokinuti inflaciju stranaka te iskristalizirati manji broj čvrstih saveza.
Irak bi trebao izabrati parlament s četverogodišnjim mandatom te "budućoj vladi dati dovoljno vremena da primijeni vlastiti program", piše u brošuri nevladina udruga Građanski savez za slobodne izbore.
Prijelazni parlament Iračani su birali 30. siječnja ove godine i to u izrazito nasilnom okruženju obilježenom samoubilačkim napadom s 30 mrtvih i uz snažan bojkot pripadnika arapskih sunita.
Iako manjinska, vjerska zajednica sunita teško se miri s gubitkom povlaštenog statusa kakav je uživala u doba (bivšeg predsjednika sunita) Sadama Huseina i teško prihvaća novi sustav kojim dominiraju šijiti (većinski u Iraku) i pripadnici kurdskog naroda.
Prijelazni parlament izabran u siječnju 2005., imao je 275 zastupnika i suniti su u njemu dobiti tek dvadesetak mjesta. No to prijelazno tijelo ispunilo je svoju temeljnu zadaću donošenja Ustava.
Iako se rodio u teškim mukama, Ustav je, paradoksalno, sunitima omogućio povratak u politiku jer su i oni bili pozvani sudjelovati u njegovu pisanju. Pritom su pokušavali spriječiti prijedlog federalizacije Iraka u čemu nisu uspjeli ali su, zauzvrat, izborili mogućnost sudjelovati u reviziji Ustava nakon izbora 15. prosinca.
Također su masovno izišli na referendum o Ustavu 15. listopada u želji da blokiraju tekst. Čak i takvo njihovo sudjelovanje Washington je ocijenio uspjehom držeći da ih time odvraća od nasilje jer su suniti glavni sudionici pobune u Iraku. U nadi da će osvojiti više mjesta u budućem parlamentu i uspjeti revidirati Ustav, suniti su najavili veliki odaziv na izbore u četvrtak.
Zapadni izvori u Bagdadu, na koje se poziva agencija France presse, ukazuju da ni kurdsko-šijitski savez ne proživljava više svoj medeni mjesec. Prema istome izvoru, nezadovoljstvo je prisutno u Kurda.
Jedan zapadni izvor drži da šijitska vjerska lista, koja ovoga puta nije dobila službenu potporu uglednog vjerskog vođe Alija Sistanija, neće izboriti toliko mjesta u budućem parlamentu. To je razlog što je laički šijitski vođa Iyad Allawi, predsjednik prijelazne vlade, nezadovoljan izbornim rezultatom iz siječnja, kada je osvojio samo 40 mjesta, na svoju listu uvrstio sada i umjerene sunite ali i komuniste.
Analitičari isitču da, želili Allawi sastaviti vladu, treba osvojiti dvije trećine u parlamentu, odnosno 184 mjesta a zapadni diplomati drže mogućim i scenarij izbijanja političke poslijeizborne krize.
I ovi izbori proteći će u prilično nasilnom okuženju jer se nasilja nastavlja unatoč drakonskim mjerama sigurnosti. Nestabilna država poput Iraka plodno je tlo i za sijanje razornih aktivnosti različitih radikalnih elemenata pobune i oružanih skupina povezane s međunarodnim terorizmom.
U predizborno vrijeme te organizacije djeluju intenzivnije nego obično pa raste broj otmica državljana zapadnih zemalja, kooperanata stranih tvrtki. Učestali su i spektakularni atentati, primjerice onaj od 8. prosinca koji je odnio 30 života među civilima.
"Znamo da terorist Abu Mussab al Zarqawi (vođa al-Qaide u Iraku), i pobuna žele omesti demokratski proces u Iraku i da će nastaviti nasilje idućih dana", istaknuo je tjedan dana prije izbora general Rick Lynch, glasnogovornik Višenacionalnih snaga u Iraku.
Al Zarqawi se na svojoj internet stranici u ponedjeljak oglasio porukom kojom je izbore nazvao "bogu protivnom" rabotom i obećao "džihad" sve dok zemlja ne postana vjerska islamska država.
I Amerikanci i irački čelnici drže da je trajna vlada, dobije li dovoljno vremena i sredstava za provedbu vlastite politike, preduvjet jačanju sigurnosti u zemlji i da otvara put povlačenju stranih postrojbi.