Udio ispitanika zainteresiranih za rješenje stambenog pitanja podjednak u svim regijama, a gledano po veličini naselja interes raste s njihovom veličinom, tako da se u gradovima povećava na 7 do 8 posto.
Najviše zainteresiranih je kod dobne skupine od 20 do 29 godina. Češće su to osobe višeg obrazovanja i viših prihoda.
Ti su podaci, napominju iz GfK, izvadak iz istraživanja javnog mnijenja na reprezentativnom uzorku od 1000 građana starijih od 15 godina, provedenog osobnom anketom u kućanstvu u rujan ove godine.
Iskazivanju takvog interesa za kupovinom stana pogoduju povoljniji uvjeti stambenog kreditiranja, no s druge pak strane rast potražnje utječe na porast cijena stanova.
Stambeni krediti banaka građanima bilježe visoku godišnju stopu rasta od 29 posto, a u ukupnim kreditima stanovništvu udio stambenih kredita, po zadnjim podacima, iznosi 34,4 posto.
Po podacima HNB-a, stambeni krediti na kraju rujna ove godine iznosili su 25,7 milijardi kuna, što je 5,8 milijardi kuna više nego prije godinu dana.
No, i cijene stanova u Hrvatskoj osjetno rastu, pokazuju pak podaci Državnog zavoda za statistiku.
Tako je prosječna cijena kvadratnog metra prodanog novog stana u prvom polugodištu 2005. iznosila 9.224 kune, što je za 9,1 posto ili za 771 kunu viša nego u istom razdoblju 2004.
To pak znači da se za čitavu prosječnu hrvatsku neto plaću (od 4.330 kuna mjesečno za prvih šest mjeseci ove godine) moglo kupiti manje od pola kvadrata stana, odnosno za kvadrat stana potrebne su više nego dvije (2,1) prosječne plaće.
Uz takve trendove na stambenom tržištu osnovni problem za prosječne hrvatske građane koji trebaju kupiti stan i dalje ostaje nesrazmjer između visokih cijena stambenih kvadrata i prosječnih hrvatskih primanja.
(Hina) xds yds