Te mjere izazvane su pokazateljima o novom ubrzanju inozemnog zaduživanja posljednjih mjeseci, navodi se u priopćenju HNB-a.
Prema prethodnim podacima, samo u studenome inozemni dug povećan je za oko 430 milijuna eura, dosegavši krajem mjeseca ukupno 24,6 milijardi eura, što je oko 11,3 posto više nego prije godinu dana. Preusmjeravanjem na domaće financiranje, što je omogućeno i operacijama središnje banke na otvorenom tržištu, inozemno zaduženje države smanjeno je za 6,1 posto, dok je izravno zaduživanje poduzeća raslo po stopi od 18,8 posto, a inozemni dug banaka povećan za 24,9 posto.
Inozemno zaduživanje omogućilo je bankama povećanje domaćih plasmana (listopad ove u odnosu na isti mjesec prošle godine) za 21,1 posto: krediti državi porasli su za 38,8 posto, a ostalim sektorima za 17,9 posto, unutar čega stanovništvu za 23 posto. Takva dinamika zaduživanja potiče uvoz i pogoršava deficit tekućih transakcija platne bilance, stvara pritisak na aprecijaciju tečaja i povećava ranjivost dužnika na moguće promjene kamatnih stopa i tečaja.
Stoga je Savjet HNB-a ocijenio nužnim poduzimanje mjera kojima bi se destimuliralo novo zaduživanje u inozemstvu i daljnji rast plasmana banaka po tako visokim stopama.
Izmjenama Odluke o graničnoj pričuvi banaka, na daljnji prirast inozemnog duga, u odnosu na prosječno stanje u studenome, umjesto dosadašnjih 40 posto banke će morati izdvojiti 55 posto na račun kod središnje banke. Osim inozemne pasive banaka i s njima povezanih osoba, u osnovicu se uključuju i jamstva koja banke izdaju za izravno inozemno zaduživanje svojih klijenata, kao i sredstva primjena od društava za lizing koja nisu u posebnom odnosu s bankom. Ova će se odluka primjenjivati počevši od obračuna granične obvezne pričuve 11. siječnja 2006.
Očekuje se da uz povećanu stopu izdvajanja banke neće imati ekonomskog interesa za dodatno zaduživanje u inozemstvu. No, i bez toga imat će dovoljno likvidnosti, budući da se istodobno smanjuje opća stopa obvezne rezerve s dosadašnjih 18 na 17 posto. Tom promjenom, koja će se također primjenjivati od obračuna u siječnju, bankama se stavlja na raspolaganje oko 2,1 milijardu kuna (od čega oko dvije trećine u kunama, a ostatak u devizama), a predviđa se tijekom nastupajuće godine i daljnje smanjivanje stope na 16 posto.
Na taj način bankama se omogućuje rast ukupnih plasmana nešto veći od 10 posto, što je dovoljno za praćenje gospodarskog rasta i normalne potražnje na tržištu, smatraju u HNB-u.
Promjene i dopune odluka središnje banke o adekvatnosti kapitala i o klasifikaciji plasmana i potencijalnih obveza, uz usklađivanje s međunarodnim računovodstvenim standardima, obvezuju banke na veću brigu o izloženosti valutno induciranim kreditnim rizicima. To, uz ostalo, uključuje i primjenu za 25 postotnih poena većeg pondera rizičnosti deviznih kredita i kredita s valutnom klauzulom, koji su odobreni dužnicima čiji devizni prihodi su manji od 80 posto njihovih deviznih obveza, stoji u priopćenju.