"Sastao sam se s predstavnicima Gazproma, Ruhrgaza i BASF-a i oni su me uvjeravali da gradnja u Baltičkom moru neće početi sve dok ne budu otklonjene bojazni vezane za ekološki i utjecaj projekta na okoliš", kazao je Piebalgs novinarima u Varšavi.
Bivši Sovjetski Savez odložio je nakon Drugog svjetskog rata u Baltičko more tone kemijskog oružja koje bi projekt cjevovoda mogao aktivirati, upozorile su Estonija, Litva, Latvija i Poljska. "Nije poznata ni količina oružja ni njegova točna lokacija", upozorio je poljski ministar gospodarstva Piotr Wozniak.
Baltičke države i Poljska protive se gradnji cjevovoda i zato što strahuju da bi mogao ugroziti njihovu energetsku sigurnost te zato što su zaobiđene pri planiranju projekta, a i cjevovod zaobilazi njihov teritorij i time ih lišava potencijalno unosnih tranzitnih pristojbi.
Uz blagoslov ruskih i njemačkih političkih čelnika, Gazprom, BASF i E.ON postigli su u rujnu dogovor o gradnji 1200 kilometara dugog cjevovoda u podmorju Baltičkog mora, kojim će se ruski plin izravno isporučivati u Njemačku.
Prva faza projekta trebala bi biti dovršena u srpnju 2010. a početni kapacitet cjevovoda bit će 27,5 milijardi kubičnih metara plina godišnje a do 2012. bit će povećan na 55 milijardi kubičnih metara godišnje.