POSLOVNI PREGLED broj 448

POSLOVNI PREGLED broj 448

24. studeni- 01. prosinac 2005.

SADRŽAJ:

VLADA: ODBIJENI SVI AMANDMANI NA PRIJEDLOG PRORAČUNA 2

VLADA: ZAJAM ZA PUNI PROFIL ZAGREB-RIJEKA 2

PAD ZAPOSLENOSTI U LISTOPADU 0,5 POSTO 2

ROBNA RAZMJENA: POKRIVENOST UVOZA IZVOZOM 46,6 POSTO 2

PROSJEČNA NETO PLAĆA ZA RUJAN 4.352 KUNE 3

TREND-CIKLUS: INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA MJESEČNI RAST 0,2 POSTO 3

NA POSAO SE DUGO ČEKA 3

AGROKOR OBJAVIO PONUDU ZA PREUZIMANJE KREDITNE BANKE ZAGREB 3

T-HT NAJVJEROJATNIJE DAVATELJ OSNOVNIH TELEKOM USLUGA 3

ZVIJEZDA OSTVARILA 9,15 MILIJUNA KUNA NETO DOBITI 4

ATLANTSKA PLOVIDBA: 2005. DO SADA NAJUSPJEŠNIJA 4

INA: U DESET MJESECI 865 TISUĆA TONA NAFTE I KONDEZNATA 4

DIOKI: OKO 90 POSTO PROIZVODNJE ZA IZVOZ 4

NOVI PREDSJEDNIK UPRAVE PLINACRO-A BRANKO RADOŠEVIĆ 5

KARLOVAČKA PIVOVARA: DOBIT OD 65,89 MILIJUNA KUNA 5

LANTEA I IRIS NUDE U NAMI PARTNERSTVO PROIZVOĐAČIMA 5

RIJEČKA LUKA: U 10 MJESECI PREKRCANO 9,8 MILIJUNA TONA TERETA 5

TVRTKA OIV U IDUĆIH ĆE 5 GODINA ULOŽITI 120 MILIJUNA KUNA U WIMAX 6

OTVORENA NOVA PROIZVODNA LINIJA KIO KERAMIKE U RUJEVCU 6

NOVI POGON TROHA DIL PROIZVOĐAČA STOLARIJE VRIJEDAN 10 MILIJUNA KUNA 6

ČETIRI TVRTKE PREDSTAVILE REZULTATE PROJEKTA DRUŠTVENE ODGOVORNOSTI 6

BASLER OSIGURANJE OSTVARILO 4,5 MILIJUNA EURA PREMIJE 7

U ZAGREBU PREDSTAVLJENA KOMPANIJA BENQ MOBILE CEE 7

MOL SPREMAN ZA NASTAVAK PRIVATIZACIJE INE I ULAGANJA U RAFINARIJE 7

HRVATSKO-VIJETNAMSKI GOSPODARSKI RAZGOVORI 7

SINDIKAT "V. LENCA" PROTIV OVRHE NAD IMOVINOM BRODOGRADILIŠTA 8

CROMA: LUKA MILIČIĆ MENADŽER GODINE 8

CROMA URUČILA NAGRADE NAJBOLJIM MENADŽERIMA U 2004. 8

HUS PROTIV GODIŠNJE KVOTE RADNIH DOZVOLA ZA STRANCE 9

HUP: ZA PROJEKT KLASTERIZACIJE GOSPODARSTVA 6,5 MILIJUNA KUNA 9

ZAKLJUČCI 18. KONGRESA UGOSTITELJA I TURISTIČKIH DJELATNIKA HOK-A 9

OPATIJA: SAVJETOVANJE "COM 2005." 9

PODUZETNICI TRAŽE SUSTAVNU BORBU PROTIV SIVE EKONOMIJE 9

OKRUGLI STOL O SLOBODI KRETANJA RADNIKA U PROCESU PRIDRUŽIVANJA EU 10

MOJPOSAO: NAJVEĆA POTRAŽNJA ZA RADNICIMA U TRGOVINI, PRODAJI I MARKETINGU 10

1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA

VLADA: ODBIJENI SVI AMANDMANI NA PRIJEDLOG PRORAČUNA

Vlada je u ponedjeljak odbila sva 304 amandmana na prijedlog državnog proračuna za iduću godinu, teška oko 6,4 milijarde kuna. Svi amandmani su odbijeni jer suštinski ništa ne bi promijenili, izjavio je na sjednici Vlade ministar financija Ivan Šuker. Kao što nije bilo suštinske kritike na prijedlog proračuna, nego je to bila politička rasprava, tako ni kroz amandmane nije ponuđeno drugačije viđenje politike za iduću godinu, ocijenio je ministar financija. Izvijestio je da je najviše amandmana, njih 60 podnjeto na razdjel Ministarstva znanosti, i ukupno su iznosili 619 milijuna kuna, a potom na Ministarstvo poljoprivrede - 57 amandmana teških 1,4 milijarde kuna. Vrijednosno 'najteži' amandmani podneseni su na razdjel Ministarstva mora, i to 2,4 milijarde kuna. Saborski su zastupnici najčešće tražili da se novci skinu sa stavke namijenjene POA-i i održavanju Vladina zrakoplova. "Prema tim zahtjevima POA bi se trebala ukinuti 4 do 5 puta, kao i državni zrakoplov, a predsjednici Vlade i Republike, te dužnosnici trebali bi se valjda voziti vlakom", kazao je Šuker. Vlada je odbila i svih 10 amandmana podnijetih na zakonski prijedlog o izvršenju državnog proračuna, ali je predložila dva svoja. Ministar financija izvijestio je da Vlada kroz njih usklađuje taj zakon sa zakonom o zdravstvu, a drugim se definira odnose koji su bili u ovoj godini, a nisu potrebni u idućoj. O čemu je točno riječ ministar nije precizirao.

VLADA: ZAJAM ZA PUNI PROFIL ZAGREB-RIJEKA

S 210 milijuna eura zajma Europske investicijske banke financirat će se izgradnja punog profila autoceste Zagreb-Rijeka na dionici od Kikovice do Stare Sušice, suglasila se u četvrtak Vlada. Uz suglasnost tvrtki Autocesta Rijeka-Zagreb za to zaduženje, Vlada je dala i državno jamstvo za taj zajam. Dionica Kikovica-Stara Sušica duljine je 44,26 kilometara, a izgradnja iz poluprofila u puni profil koštat će 260 milijuna eura, od čega 210 milijuna zajamom daje EIB. Radovi na toj dionici počeli bi iduće godine, a trebaju biti gotovi do konca 2008. kada bi autocesa Zagreb-Rijeka u potpunosti bila u punom profilu, najavio je ministar prometa Božidar Kalmeta. Autocesta Zagreb-Rijeka dovršena je u lipnju 2004. i to 99 kilometara u punom, a 55,6 kilometara u poluprofilu. Dogradnja u puni profil odvija se u dvije faze, prva, a riječ je o 11,3 kilometra već je započela i financira se iz neutrošenih 53 milijuna eura još iz prve faze gradnje autoceste. Vlada je na potvrdu Saboru poslala Ugovor o zajmu Svjetske banke u iznosu od 67,8 milijuna eura za Projekt razvoja sustava odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj. Uredbama i odlukama uredila je način izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije lokalnih jedinica u 2006. Na to ime ukupno će se izdvojiti 2,3 milijarde kuna, što iz Državne riznice, što izravno iz udjela lokalnih jedinica iz poreza na dohodak.

2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI

PAD ZAPOSLENOSTI U LISTOPADU 0,5 POSTO

Zaposlenost u Hrvatskoj u listopadu ove godine zabilježila je smanjenje za 0,5 posto u odnosu na mjesec prije. To je drugi mjesec zaredom kako se bilježi pad broja zaposlenih, nakon što je u prethodnih šest mjeseci zaredom ostvaren porast zaposlenosti. Ukupno zaposlenih u listopadu 2005. u Hrvatskoj je bilo 1.412.763, što je za 7.199 osoba manje nego u rujnu. Po privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, pritom je u listopadu broj zaposlenih u pravnim osobama iznosio 1.106.043. U usporedbi sa mjesecom prije to je smanjenje za 0,2 posto ili za 1.989 osoba.

ROBNA RAZMJENA: POKRIVENOST UVOZA IZVOZOM 46,6 POSTO

Najnoviji podaci o robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom za razdoblje od siječnja do listopada ove godine pokazuju da se uz brži rast uvoza od izvoza povećava vanjsko-trgovinski deficit, a pokrivenost uvoza izvozom spustila se na 46,6 posto. Ukupan hrvatski izvoz za prvih deset mjeseci ove godine iznosio je 42,4 milijarde kuna ili 7,2 milijarde američkih dolara, dok je istodobno uvezeno roba u vrijednosti od 91,2 milijarde kuna ili 15,4 milijardi dolara, privremeni su podaci Državnog zavoda za statistiku. Izraženo u kunama izvoz je u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje povećan za 7 posto, a uvoz za 10,6 posto. Iskazan pak u američkim dolarima (pod utjecajem smanjenja tečaja) izvoz bilježi porast za 10,6 posto, a uvoz za 14,3 posto. Uslijed takvih je kretanja deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom povećan za 17,8 posto ili za 1,2 milijarde dolara u odnosu na deset prošlogodišnjih mjeseci. Tako vanjskotrgovinski deficit za razdoblje od siječnja do listopada ove godine iznosi 48,7 milijardi kuna odnosno 8,2 milijarde dolara, čime je za milijardu dolara premašio ukupnu vrijednost izvoza.

PROSJEČNA NETO PLAĆA ZA RUJAN 4.352 KUNE

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za rujan ove godine iznosila je 4.352 kune, što pokazuje nominalni pad za 65 kuna ili za 1,5 posto, a realni za 2 posto u odnosu na kolovoz 2005. Za razdoblje od siječnja do rujna ove godine pak prosječna mjesečna isplaćena neto plaća iznosila je 4.345 kuna, objavio je Državni zavod za statistiku. U odnosu na isto razdoblje 2004. prosječna je mjesečna neto plaća za prvih devet mjeseci ove godine nominalno bila viša za 203 kune ili za 4,9 posto, a realno za 1,7 posto.

TREND-CIKLUS: INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA MJESEČNI RAST 0,2 POSTO

Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u listopadu ove godine bila je veća za 0,2 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je na godišnjoj razini, prema listopadu prošle godine, zabilježen rast od 5,7 posto, desezonirani su podatci koje je objavio Državni zavod za statistiku. Ukupna industrijska proizvodnja u razdoblju od studenoga 2004. do listopada 2005. u usporedbi s istoimenom proizvodnjom iz razdoblja od studenoga 2003. do listopada 2004. veća je za 5 posto. Ti su podaci izračunati iz indeksa trend-ciklusa koji je serija desezoniranih indeksa iz koje je isključen utjecaj slučajne sastavnice.

NA POSAO SE DUGO ČEKA

Najveći dio nezaposlenih osoba u Hrvatskoj, njih gotovo 40 posto, traži posao dulje od dvije godine, a oko 55 posto nezaposlenih pripada u najaktivniju starosnu skupinu, od 25 do 49 godina. Ti, kao i neki drugi podaci iz Ankete o radnoj snazi koju provodi Državni zavod za statistiku, samo upozoravaju na aktualnost i složenost problema nezaposlenosti u Hrvatskoj, čije rješenje većina analitičara nalazi u povećavanju stopa gospodarskog rasta. Prema Anketi o radnoj snazi, temeljenoj na metodologiji Međunarodne agencije rada (ILO), u prvom je ovogodišnjem polugodištu u Hrvatskoj bilo 236 tisuća nezaposlenih, dok je na Zavodu za zapošljavanje bilo registrirano 319 tisuća nezaposlenih osoba. Anketa pak pokazuje da 94.000 anketno nezaposlenih ili njih 40 posto traži posao dulje od dvije godine, dok je daleko najmanja brojna skupina koja traži posao do mjesec dana, njezin je udio 3,5 posto. Starosna struktura nezaposlenih iz Ankete pokazuje da je čak 54,9 posto u dobnoj skupini od 25 do 49 godina.

3. TVRTKE

AGROKOR OBJAVIO PONUDU ZA PREUZIMANJE KREDITNE BANKE ZAGREB

Koncern Agrokor sa svojih sedam tvrtki objavio je u ponedjeljak ponudu za preuzimanje preostalih dionica Kreditne banke Zagreb (KBZ), u kojoj zajedno s Ledom, Jamnicom, Zvijezdom, Solanom Pag, Konzumom, Lovnim gospodarstvom Moslavina i Agropreradom ima 90,21 posto udjela u temeljnom kapitalu. Ponuda je objavljena u dnevnom tisku, a namijenjena je svim dioničarima, imateljima redovnih dionica KBZ-a. Za svaku redovnu dionicu KBZ-a na kojoj nema izvanknjižnog ili knjižnog tereta ponuditelj se obvezuje platiti 185 kuna, što je 85 kuna više od njene nominalne vrijednosti. Ponuda za preuzimanje važi 30 dana od dana objave u Narodnim novinama i dnevnom tisku. Ukupni temeljni kapital KBZ-a iznosi 131,99 milijuna kuna i podijeljen je na 1.319.945 redovnih dionica s pravom glasa, pojedinačne nominalne vrijednosti 100 kuna. U ponudi se navodi da je poslovni cilj budućeg stjecanja dionica KBZ-a iskorištavanje potencijala rasta njenih vrijednosti kroz rast bankarskog sektora u Hrvatskoj te sinergijskim učincima poslovanja, rasta i razvoja kroz pripadnost Agrokor koncerna.

T-HT NAJVJEROJATNIJE DAVATELJ OSNOVNIH TELEKOM USLUGA

Po novom Pravilniku o osnovnim telekomunikacijskim uslugama, koji je na snagu stupio krajem listopada, Hrvatska agencija za telekomunikacije (HAT) vrlo će skoro odrediti davatelja osnovnih telekomunikacijskih usluga, koji će, kako navode iz Agencije, najvjerojatnije biti T-HT, jer osim najveće tehnološke razvijenosti i infrastrukture, na hrvatskom telekom tržištu ima i udjel veći od 80 posto. Pravilnik o osnovnim telekomunikacijskim uslugama predviđa, naime, da nadležni regulator (Agencija) takvim davateljem može proglasiti onog operatera koji ima takav tržišni udjel, a ako ga nema onda raspisuje natječaj. Tim se Pravilnikom između ostalog propisuje da usluge u fiksnoj telefoniji moraju po pristupačnoj cijeni biti dostupne svim građanima na cijelom teritoriju Hrvatske. Usluge moraju biti određene kvalitete, a osim javne govorne usluge tu su još i besplatni pozivi brojeva za hitne službe, telefonski imenik, telefonske javne govornice, pristup Internetu, posebne pogodnosti za socijalno ugrožene slojeve korisnika te druge. Za proglašenja davatelja tih usluga, po Pravilniku, Agencija ima rok od 30 dana od njegovog stupanja na snagu, što bi bilo 29. studenoga, odnosno idućeg tjedna. Podsjećaju i da je T-HT do 1. siječnja 2003. formalno bio obvezan pružati osnovne usluge temeljem koncesijskog ugovora, a od 1. siječnja 2003. do danas to čini iako formalno nije ponovno bio proglašen davateljem osnovnih usluga.

ZVIJEZDA OSTVARILA 9,15 MILIJUNA KUNA NETO DOBITI

Proizvođač jestivih ulja i čvrste biljne masti, delikatesnog programa i trgovačke robe, tvrtka Zvijezda iz sastava koncerna Agrokor u prvih je devet mjeseci ove godine ostvarila 9,15 milijuna kuna neto dobiti, što je značajno smanjenje dobiti prema istom lanjskom razdoblju kada je iznosila 63,85 milijuna kuna. Kako se navodi u pojašnjenju poslovnih rezultata koje prenosi Varaždinska burza, u promatranom su razdoblju porasli prihodi od prodaje u zemlji i inozemstvu, a značajan doprinos u rastu prihoda dalo je uvođenje u distribuciju sireva Belja d.d., dok su ostali prihodi veći u istom periodu prošle godine zbog veće prodaje imovine što je utjecalo na visinu prošlogodišnje dobiti. Ukupni prihodi Zvijezde u prvih devet ovogodišnjih mjeseci iznosili su 582,5 milijuna kuna i manji su za 7,1 posto prema istom razdoblju lani. Pritom su prihodi od prodaje u zemlji povećani za 2,9 posto, na 405,5 milijuna kuna, a povećani su i prihodi od prodaje u inozemstvu, za 16,9 posto, na 84,9 milijuna kuna.

ATLANTSKA PLOVIDBA: 2005. DO SADA NAJUSPJEŠNIJA

Za dubrovačko brodarsko poduzeće Atlantska plovidba 2005. je do sada najuspješnija godina, u kojoj se očekuje dobit od 75 milijuna američkih dolara, pri čemu u taj iznos ulaze i sredstva od prodaje brodova, a iz samog poslovanja očekuje se dobit od 24 milijuna dolara. Istaknuo je to predsjednik Uprave Atlanske plovidbe Ante Jerković na današnjoj konferenciji za novinare održanoj u povodu obilježavanja 50. obljetnice poslovanja te tvrtke. Jerković kazao je kako je proteklih godina Atlantska plovidba učinila važan iskorak i u obnovi flote i to ponajprije zahvaljujući povoljnim vozarinama. Tako je ugovorena gradnja novih brodova u Kini, Vijetnamu i u Brodogradilištu Kraljevica, a kupljeno je i nekoliko polovnih brodova. Brodovi Atlantske plovidbe imaju do sada najveću tonažu, ukupno 780 tisuća tona, čime je Atlantska plovidba na drugom mjestu među hrvatskim brodarima iza Tankerske plovidbe. Atlantska plovidba u ovom trenutku u brodove investira više od 300 milijuna američkih dolara, naglasio je Jerković.

INA: U DESET MJESECI 865 TISUĆA TONA NAFTE I KONDEZNATA

INA-Naftaplin u deset je mjeseci ove godine na domaćim poljima proizveo ukupno 527.572 tone nafte te još 78.371 tonu sa inozemnih polja u Egiptu. Uz to, proizvedeno je 259.158 tona kondenzata, pa je ukupna proizvodnja kapljevine dosegnula 865.102 tone, objavljeno je iz Ine. Proizvodnja nafte zaostaje za planom, a razlog tomu je pomaknuta isporuka iz Angole koja će se umjesto u listopadu realizirati u studenome. Riječ je, objašnjava se, o 66.800 tona. Prema Ininim podatcima o proizvodnji prirodnog plina, na kopnenim poljima u Panonu u deset je mjeseci proizvedeno 1,15 milijardi prostornih metara. U podmorju Jadrana, na polju Ivana proizvedeno je 283 milijuna, a na polju Marica 87 milijuna kubika plina. Tako je potrošačima u Hrvatskoj od siječnja do listopada na raspolaganju bilo više od 1,52 milijardi prostornih metara. Krajem listopada, a da bi se pokrila povećana potrošnja, s ciklusom proizvodnje počelo je i podzemno skladište u Okolima u kojem je pohranjeno 528 milijuna kubika prirodnog plina. Prema Ininim podatcima, Sektor proizvodnje nafte i plina bilježi prebačaj plana na Etanskom postrojenju u Ivaniću, gdje je proizvedeno 60.282 tone tekućih naftnih plinova ili dva posto više od plana.

DIOKI: OKO 90 POSTO PROIZVODNJE ZA IZVOZ

Dioki Grupa, jedini hrvatski proizvođač organskih petrokemikalija i polimera, koji izvozi 90 posto svoje proizvodnje, planira do kraja godine pokretanje proizvodnje ekspandirajućeg polistirena (EPS), kapaciteta oko 15.000 tona na godinu, u pogonu u Zagrebu, saznaje se iz te kompanije. U projekt ponovnog pokretanja proizvodnje vinil-klorid monomera (VCM), kapaciteta oko 160.000 tona na godinu i dogradnju postrojenja za proizvodnju polivinil klorida (PVC) kapaciteta 75.000 tona godišnje u Omišlju, odnosno stvaranje cjelovitog vinilnog lanca, koji bi trebao biti ostvaren do 2008., Dioki planira uložiti oko 60 milijuna eura. Kako ističu iz Uprave Diokija, cilj je te tvrtke udvostručiti ukupnu proizvodnju i postati vodeći proizvođač plastičnih masa u regiji. Uz to, u planu je i povezivanje pogona u Omišlju s projektom plinofikacije prirodnim plinom iz naftnih polja u sjevernom Jadranu. U vezi pokretanja proizvodnje kvalitetnog EPS-a, u koju će biti uloženo oko 7 milijuna eura, iz Diokija napominju da bi trebala smanjiti uvoz tog proizvoda na hrvatsko tržište. Proizvodi od EPS-a, poznatiji pod nazivom 'stiropor', koriste se kao toplinsko-izolacijski materijali u građevinarstvu te u industriji pakiranja.

NOVI PREDSJEDNIK UPRAVE PLINACRO-A BRANKO RADOŠEVIĆ

Osiguranje pouzdanog i sigurnog transporta prirodnog plina, intenziviranje aktivnosti na pripremi i izgradnji novih objekata kako bi se skratili rokovi i smanjilo kašnjenje, pri čemu je prioritet plinovod Pula-Karlovac, neki su od temeljnih zadataka nove Uprave Plinacro-a na čelu s Brankom Radoševićem. Skupština Plinacro-a u četvrtak je, na preporuku hrvatske Vlade, umjesto Darka Karačića koji je iz osobnih razloga podnio ostavku, za novog predsjednika Uprave Plinacro-a imenovala dosadašnjeg člana Uprave Branka Radoševića, a uz njega u Upravi je dosadašnja članica Dragica Krpan, priopćeno je u petak iz Plinacro-a. Karačić će, kako se doznaje, u Plinacro-u ostati kao savjetnik Uprave. U priopćenju Plinacro-a se navode i četiri temeljna zadatka nove Uprave u idućoj godini. Zadaća je Uprave osiguranje pouzdanog i sigurnog transporta prirodnog plina. Uz unapređenje tehničke i tehnološke razine sustava, prvenstveno rekonstrukcijama i modernizacijom postojećeg sustava, novom se organizacijom kani unaprijediti poslovanje, kadrovski pomladiti i kvalifikacijski podići strukturu zaposlenih te prilagoditi tvrtku europskim standardima.

KARLOVAČKA PIVOVARA: DOBIT OD 65,89 MILIJUNA KUNA

Karlovačka pivovara ostvarila je u prvih devet mjeseci ove godine dobit od 65,89 milijuna kuna ili oko 1 posto veću dobit nego u istom lanjskom razdoblju, podaci su iz financijskog izvješća te tvrtke koje prenosi Varaždinska burza. Ukupni prihodi te pivovare u prvih devet mjeseci ove godine iznosili su 406,85 milijuna kuna i povećani su za 2,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Najveći dio ukupnih prihoda ostvaren je od prodaje u zemlji, u iznosu od 318,96 milijuna kuna, što je za 4,7 posto više nego u prvih devet prošlogodišnjih mjeseci. Prihodi od prodaje u inozemstvu veći su 17,7 posto i iznose 55,6 milijuna kuna. Ukupni rashodi Karlovačke pivovare u prvih devet ovogodišnjih mjeseci iznosili su 330,56 milijuna kuna i povećani su za 1,9 posto prema istom prošlogodišnjem razdoblju. Uprava tvrtke u komentaru ističe da dobit od 65,89 milijuna kuna donosi zaradu po dionici od 128,88 kuna. Dodaje se da su prihodi od osnovne djelatnosti bolji i posljedica su bolje prodaje na domaćem i ino tržištu, dok su rezultati iz finacijskih aktivnosti lošiji i posljedica su tečaja kune prema euru. Uprava tvrtke ocjenjuje dobrim rezultate sezone i u skladu sa planiranim, a izvanredni prihod je veći zbog prodaje stalne imovine koja se ne koristi, kaže se u komentaru uprave. Najveći pojedinačni dioničar Karlovačke pivovare je tvrtka Heineken Adria sa ukupno 97,36 posto dionica.

LANTEA I IRIS NUDE U NAMI PARTNERSTVO PROIZVOĐAČIMA

Trgovački lanci Lantea i Iris, zainteresirani za kupnju Name u stečaju i Sindikat trgovine Hrvatske pozvali su u petak Ministarstvo gospodarstva da organizira sastanak svih zainteresiranih za rješenje izlaska Name iz stečaja. To je potrebno kako bi svi ponuđači imali jednak tretman, istaknuli su čelnici dviju tvrtki i sindikata. Direktor Lantee Miki Huljić tvrdi da Lantea i Iris jedini nude cjelovito rješenje kojom bi se završila dugogodišnja agonija Name u stečaju. Lantea i Iris za kupovinu preostale imovine Name u stečaju (robnih kuća u Zagrebu - na Kvatriću, Ilici i u Trnskom te robnih kuća u Vinkovcima i Vukovaru) nude 351 milijun kuna, uz obvezu preuzimanja svih zaposlenika. Osim toga, domaćim proizvođačima tekstila nude partnerski odnos, rekao je Huljić, odgovarajući na, kako kaže, objede predstavnika Sindikata tekstila, kože i obuće te Zagrebačkih robnih kuća kako Nama ne bi trebala 'u ruke trgovaca'. Naime, još u srpnju ove godine Ministarstvo gospodarstva je najavilo da će Vladi predložiti prihvaćanje projekta domaćeg konzorcija Zagrebačke robne kuće, koji okuplja 52 proizvođača tekstila i obuće u Hrvatskoj, o preuzimanju robne kuće Nama u stečaju. Ideja je bila da kroz stečajni postupak robne kuće na Kvatriću i u Ilici pređu u ruke konzorcija. Projektom konzorcija osigurao bi se posao za svih 445 radnika koji rade u Nami, namirenje svih vjerovnika te olakšavanje poslovanja onima koji proizvode tekstilne i kožarske proizvode. No, ta najava do sada nije realizirana. Naknadno, krajem listopada su sa svojom, kako su rekli, cjelovitom ponudom izišli Lantea i Iris, a njima je, kao i ranije Domaćem konzorciju, potporu dao i predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević.

RIJEČKA LUKA: U 10 MJESECI PREKRCANO 9,8 MILIJUNA TONA TERETA

U riječkoj je luci u prvih deset mjeseci ove godine ostvaren ukupan promet od 9,8 milijuna tona tereta, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine povećanje prometa od 6 posto, podaci su iz Luke Rijeke d.d. Promet generalnog tereta u istom je razdoblju povećan za 7 posto, promet drva za 18 posto, a tekućeg tereta za 9 posto. U prvih deset mjeseci ove godine ostvaren je pretovar 62.679 kontejnera, pa je kontejnerski promet u odnosu na isto razdoblje u prošloj godini povećan za 26 posto. U Luci Rijeka procjenjuju da stalni rast prometa ukazuje da će do kraja 2005. biti ostvaren ukupan godišnji promet od 12 milijuna tona tereta.

TVRTKA OIV U IDUĆIH ĆE 5 GODINA ULOŽITI 120 MILIJUNA KUNA U WIMAX

Tvrtka Odašiljači i veze (OiV), kojoj je ovog tjedna Hrvatska agencija za telekomunikacije dodijelila tzv. WiMAX koncesije za područje Grada Zagreba, Splitsko-dalmatinske te Primorsko-goranske županije, u idućih pet godina planira uložiti oko 120 milijuna kuna u opremu za primjenu bežične širokopojasne tehnologije. Za primjenu tih projekata, kako se doznaje od člana Uprave OiV-a Zdenka Luburića, planira se zaposliti oko 60 novih radnika, kao i iskoristiti svoj postojeći kadrovski potencijal od oko 400 radnika, od čega ih je 90 posto tehničke struke. Početak rada prema dodijeljenim koncesijama, odnosno pružanje usluga privatnim korisnicima i tvrtkama temeljenih na WiMAX tehnologiji, Luburić najavljuje za treći kvartal 2006. Uz tu tehnologiju korisnicima će omogućiti da s jednim priključkom (posebnim uređajem) dobiju tzv. triple play uslugu - prijenos glasa (telefonija), podataka (primjerice Internet) te multimedije (radijski i TV programi, TV na zahtjev i slično). OiV je, dodaje, 2004. povećala udjel svojih prihoda (ne navodi koliko) iz područja usluga koncesionarima telekomunikacijskih usluga u fiksnim i mobilnim mrežama, a u tu je svrhu izgrađen novi sustav digitalnih mikrovalnih veza. U izgradnju tog sustava, kao i novog odašiljačkog satelitskog središta te zamjenu cijevnih odašiljača tranzistornim, u 2003. i 2004. ukupno je uloženo oko 160 milijuna kuna.

OTVORENA NOVA PROIZVODNA LINIJA KIO KERAMIKE U RUJEVCU

Tvrtka KIO Keramika iz Orahovice pustila je u ponedjeljak u rad novu proizvodnu liniju za proizvodnju prešanih podnih pločica za vanjska oblaganja unutar svoje tvornice u Rujevcu pokraj Dvora u Sisačko-moslavačkoj županiji, vrijednu 36 milijuna kuna. Novi pogon orahovačkog KIO-a u Rujevcu na prigodnoj je svečanosti otvorio predsjednik Republike Stjepan Mesić. Predsjednik je istaknuo značenje ulaganja u područja stradala u Domovinskom ratu i područja od posebne državne skrbi kao što je dvorsko s obzirom na veliki broj nezaposlenih te infrastrukturne, prije svega energetske probleme tog kraja, bez čijeg rješavanja neće biti ni bržeg gospodarskog razvoja. Mesić je napomenuo kako je dolazeći u Rujevac vidio 10-15 ak pogona koji ne rade, napomenuvši "da ti pogoni ne rade zbog rata, ali i zbog onih koji zapostavljaju proizvodnju". "Hrvatska mora promijeniti svoju ekonomsku strategiju, razviti vlastitu proizvodnju, povećati izvoz i smanjiti uvoz", rekao je Mesić. Zaključio je "da je na otvaranju pogona u Rujevcu bilo mjesta i za resorne ministre" kako bi vidjeli primjer poduzeća koje proizvodi za tržište i koje zna kako riješavati najveći problem u Hrvatskoj, a to je nezaposlenost, što je posebno značajno za ekonomski nerazvijena područja.

NOVI POGON TROHA DIL PROIZVOĐAČA STOLARIJE VRIJEDAN 10 MILIJUNA KUNA

Bjelovarska tvrtka Troha dil, najveći hrvatski proizvođač plastičnih vrata i stolarije, otvorila je u utorak novi pogon vrijedan oko 10 milijuna kuna čime će se, kako je na otvorenju rekao vlasnik Dinko Klasan, znatno povećati kapaciteti tvrtke pa će dnevno moći proizvesti oko 800 prozora i vrata. Tvrtka će zaposliti oko 110 novih radnika, od kojih oko 50 u pogonu u Bjelovaru, a oko 60 u drugim dijelovima zemlje na prodaji i montaži. Kako je istaknuo vlasnik Klasan, prošle je godine izgrađeno oko 1500 četvornih metara, a ove godine oko 3000 četvornih metara pogona od kojih dio županijskim kreditom za poduzetnike od oko tri milijuna kuna. Ove je godine tvrtka otvorila predstavništvo u Beogradu, povremeno se izvozi u Švicarsku i Njemačku, a radi se na ulasku i na mađarsko tržište. Tvrtka je prošle godine imala 38 zaposlenih djelatnika, a danas zapošljava 74. Prosječna je plaća djelatnika, zaposlenih dulje od godinu dana, u prošlom mjesecu bila oko 4300 kuna.

ČETIRI TVRTKE PREDSTAVILE PRVE REZULTATE PROJEKTA DRUŠTVENE ODGOVORNOSTI

Tvrtke Sipro, PPM, Lura i KIO predstavile su u utorak prve rezultate na promociji društvene odgovornosti postignute tijekom prvih nekoliko mjeseci provedbe projekta Razvitak društvene odgovornosti, izvijestili su u utorak iz Hrvatskog centra za čistiju proizvodnju, koji i provodi projekt. Projekt je, kako bi potaknuli hrvatske tvrtke, posebno male i srednje, da započnu s uvođenjem prakse društvene odgovornosti, započelo Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva u suradnji s Organizacijom ujedinjenih naroda za industrijski razvitak (UNIDO) te u suradnji s ministarstvima zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva i vanjskih poslova. Uz radionicu na kojoj su četiri tvrtke predstavile prve rezultate, na skupu održanom u utorak Hrvatska gospodarska komora predstavila Kodeks etike u poslovanju, te su i tvrtke sudionice iskazale svoj interes za njegovo potpisivanje. Cilj projekta, kako ističu iz Centra za čistiju proizvodnju, je pomoći tvrtkama sudionicama pri uvođenju metodologije koja se zasniva na trobilančnom pristupu, a primjenjuje se na tri glavna područja: produktivnost (efikasnija i sistematska organizacija radnog mjesta, te veća produktivnost samog proizvodnog procesa), društveno područje (radni uvjeti, zaposlenici, zdravstvena zaštita kao i sigurnost na radu) i zaštita okoliša (racionalnije korištenje sirovina i energije te smanjenje količina otpada i emisija u okoliš, primjenom čistije proizvodnje). Poboljšanja u sva tri područja kroz edukaciju, konzultacije, stručnu pomoć i podršku nastoje postići i četiri tvrtke koje sudjeluju u projektu - Sipro, PPM, Lura i KIO. Tim je tvrtkama, kao dio podrške i razmjene iskustava, svoja postignuća u području sigurnosti i zaštite na radu prenijela tvrtka Holcim Hrvatska.

BASLER OSIGURANJE OSTVARILO 4,5 MILIJUNA EURA PREMIJE

Basler osiguranje d.d. i Basler životno osiguranje d.d. u 2005. godini ostvarili su ukupno 4,5 milijuna eura premije, danas u portfelju imaju 11.100 klijenata, a u zadnjih pet godina realizirali su prosječan premijski prirast od 84 posto, istaknuto je na konferenciji za novinare povodom petogodišnjice poslovanja tog osiguranja u Hrvatskoj. Govoreći o ciljevima za naredno razdoblje čelni ljudi tvrtke naveli su daljnji prodor na tržište u liječničkom i stomatološkom segmentu, s novim produktima i uslugama, razvoj posebnih produkata i usluga za svoje klijente, olakšanje pristupa njihovim produktima i uslugama radi povećanja konkurentnosti te stalno podizanje razine produktivnosti i profitabilnosti, koja će koncernu i njegovim "joint venture" partnerima - liječničkim komorama osigurati visoku stopu povrata na uloženi kapital. Cilj je također, kako je rečeno, proširiti se na tržišta bivše Jugoslavije.

U ZAGREBU PREDSTAVLJENA KOMPANIJA BENQ MOBILE CEE

U Zagrebu je u srijedu predstavljena nova međunarodna kompanija za proizvodnju i prodaju mobilnih uređaja BenQ Mobile CEE i njena hrvatska podružnica, posredstvom koje će se u proljeće iduće godine na hrvatskom tržištu ponuditi mobilni uređaji pod kombiniranim brandom BenQ Siemens, koji će zamijeniti ponudu Siemensovih mobitela. BenQ Mobile CEE (srednja i istočna Europa) dio je kompanije BenQ Mobile, s poslovanjem je počela početkom listopada ove godine, a nakon što je tajvanska korporacija za elektroniku BenQ preuzela bivši Siemensov odjel za mobilne telefone. Sjedište BenQ Mobilea CEE je u Beču, odakle će, kako je na današnjoj konferenciji za novinare kazao njezin izvršni direktor Josef Forer, upravljati poslovanjem u 17 zemalja srednje i istočne Europe, osnivanjem svojih podružnica, među kojima i u Hrvatskoj. Forer je rekao da im je trenutni udjel na tržištu mobilnih telefona u tim europskim zemljama 5,2 posto, te da im je cilj postati jednim od vodećih svjetskih proizvođača mobilnih uređaja.

4. MEĐUNARODNA SURADNJA

MOL SPREMAN ZA NASTAVAK PRIVATIZACIJE INE I ULAGANJA U RAFINARIJE

Mađarske naftne kompanije MOL planira za razdoblje do 2010. godine utrostručenje proizvodnje nafte i plina te udvostručenje rafinerijske proizvodnje, a za realizaciju tih planova MOL je zajedno s INA-om spreman i u modernizaciju rafinerija u Sisku i Rijeci uložiti 900 milijuna dolara. Rekao je to je na konferenciji za novinare u Budimpešti predsjednik Uprave mađarske naftno-plinske grupacije MOL Zsolt Hernady. Konferencija je održana u povodu desete godišnjice uvrštenja dionica MOL-a na Budimpeštansku burzu, a na njoj su objavljeni i razvojni planovi kompanije za narednih pet godina. MOL je spreman sudjelovati u daljnjoj privatizaciji INE, ako i kad to hrvatska Vlada odluči, rekao je. Hrvatska Vlada započela je s drugom fazom privatizacije i odredila konzultanta za taj proces, a MOL je spreman sudjelovati u daljnjoj privatizaciji Ine, rekao je Hernady. Komentirajući najave o odustajanju Hrvatske od realizacije naftovodnog sustava Družba Adria, Hernady je ocijenio da je to unutarnja stvar Hrvatske. Ako taj projekt ipak još bude razmatran, kako je rekao, valja imati na umu da Rusija značajno povećava izvoz nafte pa je to jedan od momenata koje bi valjalo uzeti u obzir. MOL je spreman, dodao je Hernady, investirati u opremljenost tog naftovoda, ako ipak dođe do realizacije projekta, a ako Družba Adria na bude realizirana, rekao je, to neće imati većeg značaja za MOL-ovo poslovanje. U vezi privatizacije bosansko-hercegovačke naftne tvrtke Energopetrol, član Uprave MOL-a Giorgy Mosonyi izvijestio je kako MOL očekuje da će puno jasniju situaciju imati do kraja godine do kada se očekuje konačna odluka o početku privatizacije.

HRVATSKO-VIJETNAMSKI GOSPODARSKI RAZGOVORI

Državna tajnica za poduzetništvo u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Tajana Kesić-Šapić razgovarala je u ponedjeljak s izaslanstvom Ministarstva trgovine Socijalističke Republike Vijetnam, koje je vodio zamjenik ministra trgovine Le Danh Vinh. Predstavljajući osnovne smjernice Vladine gospodarske politike, kao i poduzetničke zone i slobodne zone u Hrvatskoj koje su na raspolaganju vijetnamskim investitorima, Kesić Šapić je naglasila da gospodarska suradnja dviju zemalja nije na zadovoljavajućoj razini s obzirom na njihove potencijale. Državna je tajnica kao jednu od mogućnosti suradnje izdvojila Luku Rijeka, preko koje bi se vijetnamska roba upućivala na tržišta regije. Upravo za Luku Rijeka postoji veliko zanimanje vijetnamskih gospodarstvenika, kazao je zamjenik ministra trgovine Vinh istaknuvši posebice kavu koja bi se tim putem usmjeravala za europsko tržište. Tajlandsko gospodarstvo okrenuto je tržišnoj ekonomiji, ulasku stranog kapitala, a postoji veliki interes za unaprjeđenje gospodarske suradnje Hrvatske i Vijetnama, ustvrdio je Vinh, a prenosi u priopćenju Ministarstvo gospodarstva.

5. SINDIKATI

SINDIKAT "V. LENCA" PROTIV OVRHE NAD IMOVINOM BRODOGRADILIŠTA

Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) i Sindikat metalaca Hrvatske (SMH) uputili su Međunarodnoj financijskoj organizaciji (IFC) pismo u kojemu navode da su u "posjedu informacije da ovlašteni zastupnik IFC-a ponovno priprema scenarij koji vodi ka likvidaciji brodogradilišta 'Viktor Lenac'". U pismu, koje je upućeno predsjedniku IFC-a Paulu Wolfowitzu, stoji da je u dvije godine provedbe stečaja zastupnik IFC-a odbio svaki prijedlog stečajnog plana te da se time izravno onemogućava završetak stečajnog postupka u brodogradilištu. "Prema posljednjim informacijama koje imamo, IFC će na predstojećoj dražbi svoju hipotekarnu imovinu licitirati za otkup preko jednog vašeg posrednika, a zatim ju prodati pojedinačno", navodi se. U nastavku stoji da su "te nekretnine sastavni dio jedne tehnološke cjeline koja je nedjeljiva za uredno funkcioniranje proizvodnje" te da bi "izvlačenje tih osnovnih sredstava bilo pogubno za tvrtku i onemogućilo nastavak rada i proizvodnje". "SMH će poduzeti sve institucionalne i izvaninstitucionalne mjere (štrajk, prosvjed i blokadu) protiv takvog postupka, a u cilju očuvanja radnih mjesta i proizvodnje koja se dokazala konkurentnom na svjetskom brodarskom tržištu". Nadalje se navodi da će "SMH i njegova krovna organizacija SSSH izvijestiti međunarodne sindikalne organizacije i Europsku federaciju metalaca (IFM) o tome kakav kapital, koje organizacije i s kojim namjerama ulaze na hrvatsko tržište." "Smatramo da će vaša intervencija, u smislu prihvaćanja stečajnog plana, dokazati da ste IFC i Vi, kao njegov predstavnik, legalisti, s transparentnim ulaganjem, ali i rizicima kojima je izložen svaki investitor", stoji u pismu IFC-a. IFC i Njemačka razvojna banka (DEG), koji su među većim vjerovnicima brodogradilišta, pokrenuli su na riječkom Trgovačkom sudu postupak ovrhe na dijelu imovine nad kojom imaju hipotekarna prava, odnosno na doku 7, dizalicama i plovnim objektima.

6. UDRUGE

CROMA: LUKA MILIČIĆ MENADŽER GODINE

Menadžer godine u kategoriji velikih poduzeća, prema izboru Hrvatskog udruženja menadžera i poduzetnika (CROMA), za 2005. godinu je predsjednik Uprave i glavni direktor tvrtke Dalekovod Luka Miličić, objavljeno je na tradicionalnom godišnjem Susretu CROME. U kategoriji srednjih poduzeća, za menadžera godine CROMA je izabrala direktora i vlasnika tvrtke Tehnix (proizvodnja strojeva i opreme za zaštitu okoliša i gospodarenje otpadom) Đuru Horvata, a u kategoriji malih poduzeća Bernardu Cecelja, direktoricu i vlasnicu proizvođača kreveta i madraca 'Bernarda'. Za menadžera godine u javnim poduzećima proglašen je predsjednik Uprave Hrvatske pošte Milan Skoblar, dok je za naj-menadžera u inozemnim poduzećima izabran predsjednik Uprave Karlovačke pivovare Erik Jan Schoevers. Nagradu za poduzetnika godine dobio je Roberto Fattori, direktor i vlasnik tvrtke Vision, koji je ujedno vlasnik, suvlasnik ili direktor još četiriju društava. Nagradu CROME za životno djelo ove godine je dobio akademik Jakša Barbić, poznati pravni stručnjak u ekonomskom, trgovačkom i korporativnom pravu. Najbolji projektni menadžer je Milan Ikonić, direktor tvrtke SGS Adriatica Nagrade menadžerima godine bit će uručene na večerašnjoj svečanoj večeri.

CROMA URUČILA NAGRADE NAJBOLJIM MENADŽERIMA U 2004.

Hrvatsko udruženje menadžera i poduzetnika (Croma) dodijelilo je u petak na prigodnoj svečanosti priznanja nagrađenim menadžerima u izboru naj-menadžera 2005. Menadžer godine u kategoriji velikih poduzeća za 2005. predsjednik je Uprave i glavni direktor tvrtke "Dalekovod" Luka Miličić, a u kategoriji srednjih poduzeća direktor i vlasnik tvrtke Tehnix (proizvodnja strojeva i opreme za zaštitu okoliša i gospodarenje otpadom) Đuro Horvat. U kategoriji malih poduzeća menadžerica godine je Bernarda Cecelja, direktorica i vlasnica poduzeća za proizvodnju kreveta i madraca "Bernarda". Za menadžera godine u javnim poduzećima proglašen je predsjednik Uprave Hrvatske pošte Milan Skoblar, a za najboljeg menadžera u inozemnim poduzećima izabran je predsjednik Uprave Karlovačke pivovare Erik Jan Schoevers. Nagradu za poduzetnika godine dobio je Roberto Fattori, direktor i vlasnik tvrtke "Vision", ujedno vlasnik, suvlasnik ili direktor još četiriju društava. Nagradu Crome za životno djelo ove je godine dobio akademik Jakša Barbić, poznati pravni stručnjak za ekonomsko, trgovačko i korporativno pravo. Najbolji projektni menadžer je Milan Ikonić, direktor tvrtke SGS Adriatica.

HUS PROTIV GODIŠNJE KVOTE RADNIH DOZVOLA ZA STRANCE

Hrvatska udruga sindikata (HUS) se usprotivila prijedlogu godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca za 2006. Tim prijedlogom godišnja kvota za novo zaposlene strance iznosi 2.630 radnih dozvola: za turizam 516 radnih dozvola; brodogradnju 548 dozvola; građevinarstvo 1.491 dozvolu; znanost i obrazovanje 10 dozvola; zdravstvo 16 dozvola; kulturu 45 radnih dozvola i promet 4 radne dozvole. U Hrvatskoj je evidentirano više od 300.000 nezaposlenih, pa je nevjerojatno da se među njima ne može naći ljudi odgovarajuće struke raspoloživih za rad, ističe HUS.

HUP: ZA PROJEKT KLASTERIZACIJE GOSPODARSTVA 6,5 MILIJUNA KUNA

Za projekt klasterizacije gospodarstva, kojeg je pokrenula Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), iduće se godine, iz različitih izvora, planira izdvojiti 6,5 milijuna kuna, a Osječko-baranjska županija zainteresirana je da se ovaj projekt na njenom području provede u drvnoj i metalskoj industriji te proizvodnji vina i meda.

Istaknuto je to na sastanku čelnika Osječko-baranjske županije s izaslanstvom HUP-a. Direktor Nacionalnog centra za klastere (NCK) Vladimir Kovačević izvijestio je kako je ove godine pokrenuto osam klaster projekata, među ostalim, u tekstilnoj industriji, brodogradnji i poljomehanizaciji, dodavši kako će HUP poticati inicijative koje su izvozno orijentirane i usmjerene ka partnerstvu s komplementarnim klasterima u Europskoj uniji. Svrha projekta klasterizacije je povezati gospodarstvo s centrima znanja i resursima u okruženju, kako bi kompanije, koje su do sada na tržištu djelovale autonomno, imale zajednički tržišni nastup. Projekt će omogućiti povećanje učinkovitosti pojedinačnih poduzeća unutar klastera, a u kasnijim fazama i razvoj novih proizvoda, istaknuo je Kovačević. Najavio kako će Osječko-baranjskoj županiji uskoro biti upućeno pismo namjere za uključivanje u projekt, a nakon toga i potpisan sporazum te definirane druge mogućnosti za suradnju u ovome projektu.

7. SAJMOVI, KONFERENCIJE, FORUMI, SIMPOZIJI

ZAKLJUČCI 18. KONGRESA UGOSTITELJA I TURISTIČKIH DJELATNIKA HOK-A

Ugostitelji i turistički djelatnici Hrvatske obrtničke komore (HOK), okupljeni na svom 18. kongresu u Dubrovniku, za iduću 2006. godinu između ostalog planiraju pojačati aktivnosti i suradnju s ostalim strukovnim udrugama te turističkim institucijama s ciljem bolje pripreme svoje djelatnosti u procesu pridruživanja EU-u. Osim toga, među zaključcima s dubrovačkog kongresa, ugostitelji i turistički djelatnici HOK-a za 2006. najavljuju i nastavak aktivnosti na uvođenju HACCP sustava (za ispravnost i kvalitetu hrane), kao i potrebu pojačane edukacije članstva za tu problematiku. Do donošenja novog zakona o turističkim zajednicama, koji je u pripremi, traže uključivanje ugostiteljske struke u turistička vijeća turističkih zajednica na lokalnoj i državnoj razini. Predlažu i izmjene zakona o autorskim i srodnim pravima kako bi se osigurala primjerenija raspodjela tereta naplate i iznosa davanja za autorska prava. Od Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka traže i izmjenu i dopunu paketa ugostiteljskih zakona, kojima bi se riješio velik dio sadašnje ugostiteljske problematike.

OPATIJA: SAVJETOVANJE "COM 2005."

Šesnaesto savjetovanje o komunikacijskim tehnologijama i normama u informatici "COM 2005.", na kojemu domaće i inozemne tvrtke predstavljaju najnovija tehnološka rješenja za razvoj mrežnih sustava, javnih mreža i servisa, Interneta i sigurnosti poslovanja, počelo je u ponedjeljak u opatijskom hotelu "Adriaticu." Trodnevno savjetovanje obuhvaća 20 stručnih predavanja u tri cjeline: Mreže (LAN, WAN, WLAN), aktivne i pasivne komponente, Telefonija (fiksna i mobilna) i javni servisi te Internet i sigurnost na mreži. Danas se, među ostalima, održavaju predavanja o SIP protokolu, konceptima VPN tehnologije i njene primjene u Hrvatskoj, o sigurnosti virtualnih privatnih mreža i prijenosu Ethernet prometa preko SDH mreže druge generacije. U sklopu savjetovanja bit će održano osam seminara, sedam radionica o novim rješenjima, mogućnostima i načinima rada te 13 prezentacija najnovijih komunikacijskih proizvoda i alata.

PODUZETNICI TRAŽE SUSTAVNU BORBU PROTIV SIVE EKONOMIJE

Želi li Hrvatska razviti uspješno malo i srednje poduzetništvo, mora započeti sustavnu borbu protiv sive ekonomije, istaknuto je u srijedu na 2. kongresu malih i srednjih poduzetnika koji je održan u organizaciji Udruge malih i srednjih poduzetnika pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca. Na skupu, koji je okupio više od tisuću sudionika, koji su raspravljali o radu na crno, predsjednik HUP-ove Udruge malih i srednjih poduzetnika Alan Žepec istaknuo je nekoliko mjera kojima se, po mišljenju članova udruge, može suzbiti siva ekonomija. Tako HUP predlaže formiranje središnjeg 'help deska' za poduzetnike početnike uz obvezni prvi izlazak inspektora rada koji bi bio u edukativne svrhe te subvencioniranje poduzetnika početnika u porezima i doprinosima na plaće za prve dvije godine poslovanja i deset zaposlenika. Isto tako, predlaže se pojednostavljenje i smanjenje troškova privremenog zapošljavanja, jedinstveni pristup u primjeni propisa te dosljedno sankcioniranje poslodavaca i radnika u radu na crno. Predsjednik Vlade Ivo Sanader, ujedno pokrovitelj skupa, ocijenio je da su stvaranje pozitivnog poduzetničkog ozračja, razvoj socijalnog partnerstva i usmjerenost na gospodarstvo utemeljeno na znanju, tri pravca na kojima Hrvatska treba djelovat želi li razviti moćno i uspješno poduzetništvo. Osvrćući se na rad na crno, premijer je naglasio da pobornici takvog poslovanja uz to što štete državi i konkurentima, štete prvenstveno sebi, jer sami sebe stavljaju izvan zakona. Sanader je ponovno, nakon skupa ekonomista u Opatiji, predložio da se udjel sive ekonomije ubroji u BDP, kako bi se iz fondova Europske unije moglo povući više sredstava. Pritom je podsjetio na iskustvo Slovenije, koja je, kako je rekao, na taj način dvaput korigirala izračun BDP-a za ukupno 20 posto.

OKRUGLI STOL O SLOBODI KRETANJA RADNIKA U PROCESU PRIDRUŽIVANJA EU

Proširenje EU neće utjecati na pojačano kretanje hrvatskih radnika prema zemljama članicama EU, a EU će vjerojatno tijekom pregovora Hrvatskoj postaviti zahtjev za tranzicijskim razdobljem za radnike iz Hrvatske, istaknula je u ponedjeljak Mirta Kapural iz Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja. EU i dalje postavlja zahtjev za tranzicijskim razdobljem, najčešće od sedam godina, za slobodno kretanje radnika iz novih u stare države članice, kazala je Kapural na okruglom stolu o slobodi kretanja radnika i društvu utemeljenom na znanju u procesu pridruživanja EU kojega su organizirali Institut za javne financije i Zaklada Friedrich Ebert. Takav će se zahtjev vjerojatno postaviti i Hrvatskoj, a Kapural naglašava da u pregovorima treba izboriti što je moguće bolji tranzicijski aranžman. Ističe, naime, kako osim ograničenja dogovorenih tranzicijskim razdobljem postoje i pozitivne strane pregovora, a odražavaju se u posebnoj klauzuli o mirovanju (pristup tržištima rada ne može biti restriktivniji nego prije pristupa), kao i pravilo o prednosti Zajednice (prednost radnicima iz zemalja pristupnica pred onima iz zemalja izvan EU). Smatra da proširenje EU neće utjecati na pojačano kretanje hrvatskih radnika prema zemljama članicama EU, a da bi gospodarski rast, niža stopa nezaposlenosti i ulazak u EU mogao dovesti do veće emigracije radne snage u Hrvatsku.

8. POSEBAN PRILOG

MOJPOSAO: NAJVEĆA POTRAŽNJA ZA RADNICIMA U TRGOVINI, PRODAJI I MARKETINGU

U ovoj godini najlakše su se mogli zaposliti radnici u trgovini i marketingu, građevini i arhitekturi, računarstvu i internet te ostalim inženjerskim strukama, pokazali su preliminarni rezultati u utorak objavljenog istraživanja koje je proveo Internet portal za posredovanju u zapošljavanju MojPosao. Ukupno je u 2005. potražnja za radnicima u odnosu na ponudu bila najveća u kategoriji "Trgovina, prodaja i marketing", budući se u ukupnom broju oglasa objavljenih na tom portalu u 2005. čak 30,6 posto odnosilo na te djelatnosti. S druge strane, od ukupnog broja životopisa tragača za poslom, na tu se kategoriju odnosilo oko 11,2 posto životopisa. Stoga indeks ponuda poslova i radnika, koji se računa kao razlika između relativne ponude i potražnje, u kategoriji "Trgovina, prodaja i marketing" iznosi 272. Kategorije deficitarnih zanimanja, odnosno onih sa najvećim omjerom ponude i potražnje radnih mjesta, bile su i građevina i arhitektura (indeks 172), zatim turizam, ugostiteljstvo i prehrana (indeks 125) te osobne usluge (indeks 130). Među izrazito suficitarnim zanimanjima tijekom 2005. bili su pravo (indeks 46), obrazovanje i briga o djeci (indeks 46), promet i transport (indeks 57), ekonomija (indeks 60) te dizajn i umjetnost (indeks 68).

HINA

Marulićev trg 16, Zagreb

Tel. uredništva: 01/4808-686

Urednica:

Slavica Cvitanić