Šezdesettrogodišnji Lavagna pomogao je izvući Argentinu iz najteže dužničke krize u njezinoj povijesti, a na ministarskoj dužnosti zamijenit će ga Felisa Miceli, aktualna čelnica najveće argentinske banke u vlasništvu države, Banco de la Nacion Argentina.
U okviru preustroja vlade predviđen je i odlazak ministra vanjskih poslova Rafaela Bielse, koji je na nedavnim izborima izabran za zastupnika u parlamentu a njegovo mjesto preuzeo je zamjenik Jorge Taiana, dok je ministra obrane Jorgea Pampuroa, koji je također izabran u parlament, zamijenila bivša veleposlanica u Venezueli Nilda Garre.
Promatrači u Argentini smatraju da tim preustrojem vlade predsjednik Nestor Kirchner zaokreće ulijevo nakon što je nedavno optužio SAD da snosi "neoprostivu odgovornost" za siromaštvo u Južnoj Americi.
Ministar gospodarstva kazao je novinarima da je predsjednik zatražio njegovu ostavku te da teži novoj orijentaciji zemlje. "Predsjednik mi je rekao da smatra nužnim novi početak te da bi logična posljedica toga bila moja ostavka", izjavio je Lavagna.
Prošlog je tjedna ključno udruženje tamošnjih poslodavaca potkrijepilo svoju potporu Lavagni dok je čelnik moćnog sindikata i bliski predsjednikov savjetnik Hugo Moyano kazao da je vrijeme da ministar gospodarstva ode. "Lavagna nije ministar za ovu fazu", objasnio je Moyano.
Nakon objave ostavke ministra gospodarstva buenosaireški burzovni indeks MerVal zabilježio je nagli pad za 4,48 posto a na vrijednosti je i izgubio i peso, i to 1,3 posto u odnosu na dolar.
Vijest o odlasku ministra gospodarstva zaprepastila je financijsku zajednicu. "Promjena ministara vrlo je riskantna u sadašnjem trenutku budući da je aktualni ministar nakon nekoliko godina pokazao da je umjeren i da može pomoći pri ostvarivanju naših ciljeva, kao što pokazuju i aktualne gospodarske prilike", naglasio je predsjednik argentinske trgovinske komore Miguel Schiaritti.
Za Lavagnina je mandata argentinsko gospodarstvo zabilježilo solidan rast ali je i dalje obilježeno teškim teretom dugova, zahtijevajući od Međunarodnog monetarnog fonda da nastavi dosadašnju politiku reprogramiranja njegovih postojećih dugova.
Argentina je objavila da želi smanjiti svoj dug prema MMF-u i otplatiti neke od postojećih obveza ali međunarodna financijska organizacija mogla bi u svakom trenutku izazvati krizu odbije li reprogramirati dugove. MMF, pak, inzistira na gospodarskim reformama koje po mišljenju argentinske vlade "brutalno potiču recesiju".