Otkako je sindrom stečene imunodeficijencije ili AIDS otkriven 1981., od te je bolesti umrlo više od 25 milijuna ljudi, a unatoč tome što su lijekovi dostupni sve većem broju zaraženih i oboljelih, od epidemije AIDS-a u 2005. umrlo je 3,1 milijun ljudi od kojih su pola milijuna bila djeca.
Ukupan broj zaraženih HIV-om, virusom koji uzrokuje AIDS, u svijetu je danas dosegao 40,3 milijuna. Od ukupnog broja zaraženih 17,5 milijuna bile su žene, a 2,3 milijuna djeca mlađa od 15 godina.
Samo u 2005. tim se virusom zarazilo gotovo 5 milijuna ljudi, od toga su 700.000 bila djeca mlađa od 15 godina.
"Epidemija AIDS-a i dalje nadilazi napore što ih ulaže međunarodna zajednica da bi spriječila širenje te bolesti na globalnoj i nacionalnoj razini", izjavio je u povodu objavljivana godišnjega izvješća direktor UN-ova programa za borbu protiv AIDS-a dr. Peter Piot.
On je upozorio da diskriminacija i sramota koje prate oboljele od AIDS-a predstavljaju veliku prepreku u suočavanju s epidemijom, te na činjenicu da je "većina siromašnih zemalja isključena iz programa liječenja ove bolesti".
"U najboljem slučaju svaka deseta zaražena osoba u Africi i sedma u Aziji prima koktel potrebnih lijekova. Riječ je o društvenoj nepravdi i sve većoj diskriminaciji povezanoj s indiferentnošću imućnih zemalja", smatra Piot.
Broj zaraženih HIV-om tijekom posljednje dvije godine povećao se u svim svjetskim regijama osim na Karibima gdje je ostao nepromijenjen.
I dalje je najteže pogođena subsaharska Afrika, gdje se broj zaraženih popeo na 25,8 milijuna ljudi, što je gotovo za milijun više nego prije dvije godine. Dvije trećine svih zaraženih u svijetu živi na tom području, kao i 77 posto svih žena zaraženih HIV-om. Prema procjenama, 2005. godine na tom je području od bolesti povezanih s HIV-om umrlo 2,4 milijuna ljudi, dok su se još 3,2 milijuna zarazila.
Epidemija sve više jača i u istočnoj Europi i srednjoj Aziji te u istočnoj Aziji. Na području istočne Europe i srednje Azije broj zaraženih povećao se dvadeset puta za manje od deset godina, a u posljednje dvije godine broj umrlih se udvostručio.
Većina osoba pogođenih HIV-om na tom području su mlade osobe. Čak 75 posto zaraženih u razdoblju od 2000. do 2004. bili su mlađi od 30 godina. Za usporedbu, u zapadnoj Europi 33 posto zaraženih ima manje od 30 godina.
Problem Azije su raširena prostitucija i seksualni odnosi bez zaštite, narkomanija i uporaba istih igala, te veliko neznanje o bolesti, što čini "eksplozivan koktel" čija je posljedica sve veći broj oboljelih. U Aziji je u 2005. evidentirano 8,3 milijuna seropozitivnih ili bolesnih. Ove je godine ondje od AIDS-a umrlo više od pola milijuna ljudi, a zabilježen je 1,1 milijun novozaraženih. Dužnosnici UN-a smatraju da je najviše zaraženih među narkomanima koji koriste iste igle.
Broj zaraženih žena u svijetu također se povećava. U 2005. HIV-om je pogođeno 17,5 milijuna žena, što je milijun više nego prije dvije godine. Trinaest i pol milijuna živi ih u subsaharskoj Africi. Žene su sve ugroženije i na području južne i jugoistočne Azije te istočne Europe i srednje Azije.
U proteklih deset godina povećao se broj programa za borbu protiv AIDS-a, ali oni još ne mogu odgovoriti na razmjere epidemije koja neprestano raste.
Tijekom protekle dvije godine lijekovi postaju sve dostupniji i više nisu rezervirani samo za bogate zemlje sjeverne Amerike i zapadne Europe. Na području Argentine, Brazila, Čilea i Kube 80 posto oboljelih i zaraženih ima pristup lijekovima. Ipak, unatoč napretku na nekim područjima, situacija je loša u najsiromašnijim zemljama latinske Amerike i Kariba, u istočnoj Europi, većini azijskih zemalja i gotovo cijelom području subsaharske Afrike. U najboljem slučaju sredinom 2005. svaki deseti zaraženi Afrikanac i svaki sedmi Azijac dobivao je potrebne lijekove.
Zahvaljujući liječenju više od milijun ljudi u zemljama niskih i srednjih prihoda danas živi duže i bolje, no pravi rezultati povećane dostupnosti lijekova bit će vidljivi tek 2006.
Kad je riječ o prevenciji, stručnjaci ističu da je uspješna, ali se mora još više pojačati.
Sve je više dokaza da HIV popušta pred odlučnim i koordiniranim programima. Stalni napori pridonijeli su smanjenju broja zaraženih muškaraca u istospolnim zajednicama u mnogim zapadnim zemljama, među mladima u Ugandi, među prostitutkama i njihovim klijentima u Tajlandu i Kambodži, te među narkomanima u Španjolskoj i Brazilu.
Danas je sve više dokaza da se zahvaljujući programima prevencije smanjuje broj zaraženih HIV-om u Keniji, Zimbabveu i urbanim dijelovima Haitija.
Programi prevencije, upozoravaju stručnjaci, često su premalog raspona, nedovoljno snažni i nedostaje im dugoročna vizija, a da bi bili uspješni, nužne su dugoročne programske strategije.
UNAIDS u svojem godišnjem izvješću ističe da ne postoji jedinstvena epidemija AIDS-a. Čak i unutar jedne zemlje epidemija može biti različita. Zato strategija prevencije mora obuhvaćati svu raznolikost epidemija i mora raspolagati točnim epidemiološkim i sociološkim podacima.
Usto, programi prevencije ne smiju biti odvojeni od programa liječenja, a mora se uzeti u obzir i činjenica da stigma i diskriminacija smanjuju uspješnost svih nastojanja da se ovlada globalnom epidemijom.
Velik problem u borbi protiv AIDS-a je i financiranje programa prevencije i liječenja, upozorio je nedavno Peter Piot.
Svjetski čelnici su na UN-ovu summitu u rujnu prihvatili odluku da se do 2010. antiretroviralni lijekovi osiguraju za sve kojima su potrebni.
"Pojavi li se velika epidemija ptičje gripe, ona će vjerojatno zaustaviti sva ta nastojanja", upozorio je Piot dodajući da se, s obzirom na sadašnju situaciju, najvjerojatnije neće ostvariti UN-ov cilj da antiretroviralni lijekovi do 2010. budu svima dostupni.
Poseban problem u borbi protiv AIDS-a je velik broj djece pogođene HIV-om i AIDS-om. Zbog toga su UNICEF i UNAIDS, u suradnji s drugim organizacijama prošloga tjedna pokrenuli globalnu kampanju usredotočenu na djecu, ističući kako je sramotno da terapiju prima manje od pet posto djece zaražene HIV-om te da milijuni djece kojima su roditelji umrli od te bolesti ne primaju nikakvu pomoć. Cilj svjetske kampanje je ostvariti znatan napredak na četiri područja: sprječavanju prijenosa zaraze s majke na dijete; pedijatrijskom liječenju; prevenciji bolesti; te zaštiti i pomaganju djeci pogođenoj AIDS-om.
UNICEF je upozorio da u borbi protiv AIDS-a djeca moraju biti na prvom mjestu.
Za borbu protiv pandemije, prema podacima UNAIDS-a, tijekom sljedeće tri godine bit će potrebno 55 milijardi dolara, a 2008. godine 22 milijarde dolara. Za razdoblje od 2005. do 2007. nedostaje još 18 milijardi dolara. Financiranje programa mora se znatno povećati, a veći dio fondova mora biti usmjeren na djecu pogođenu tom bolešću.
AIDS ili sindrom stečene imunodeficijencije prvi put je zabilježen 1981. među homoseksualcima u SAD-u, a njegov uzročnik, HIV ili virus humane imunodeficijencije, otkriven je 1984.
AIDS je sindrom, odnosno kombinacija bolesti, a virus koji ga uzrokuje napada imunološki sustav zbog čega je tijelo podložno brojnim teškim bolestima, takozvanim oportunističkim infekcijama poput tuberkuloze.
HIV se nalazi u spermi, krvi, majčinu mlijeku i drugim tjelesnim tekućinama. Razmnožava se unutar krvnih stanica CD4 koje inače tijelo štite od infekcija.
HIV teško preživljava izvan tijela pa se zato ne može prenijeti slučajnim, svakodnevnim dodirom.
Prenosi se spolnim kontaktom, transfuzijom krvi (što je danas sve rjeđe zbog provjere krvnih pripravaka, zajedničkim iglama, a s majke na dijete može se prenijeti tijekom trudnoće, poroda ili dojenjem.
Premda bi uspješno cjepivo bilo najbolji način zaustavljanja epidemije, pokazalo se da je HIV mnogo teže nadmudriti nego što su se znanstvenici nadali 1981. Postojeći lijekovi koji suzbijaju razmnožavanje virusa produljuju život oboljelima.
HIV se otkriva testovima kojima se u krvi traže antitijela na virus.