HINA - Financijski servis
Rast hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj bi godini mogao iznositi 3,6 posto, dok se u idućoj godini očekuje blago ubrzavanje gospodarskog rasta, od 3,8 posto, to u prvom redu zahvaljujući investicijama, kazao je danas makroekonomski analitičar u HVB Splitskoj banci Goran Šaravanja.
Pojasnio je da je riječ o investicijama uglavnom kao rezultatu nastavka privatizacije tvrtki u državnom vlasništvu.
Industrijska proizvodnja u ovoj godini trebala bi rasti po stopi od 4,8 posto, a iduće godine će biti nešto manja, 4,2 posto.
Iako je lani proračunski deficit bio 6 posto, analitičari HVB Splitske banke smatraju da će on u ovoj godini pasti na 4,8 posto, s trendom daljnjeg smanjenja u idućoj godini na 4,5 posto.
Inflacija će se i dalje kretati oko tri posto, po Šaravanjinim prognozama, u ovoj bi godini mogla iznositi oko 3,3 posto. Najavljene mjere Hrvatske narodne banke o smanjenju stope obvezne rezerve banaka vjerojatno će osigurati visoku likvidnost na međubankarskom tržištu, što bi trebalo zadržati kamatne stope niskim, smatra.
Šaravanja pozitivnim makroekonomskim pokazateljima u Hrvatskoj ističe rast industrijske proizvodnje u zadnjih šest mjeseci, oporavak građevinske industrije i stabilnost pokazatelja u trgovini na malo te vrlo dobru likvidnost koja zadržava kamatne stope niskim.
S druge strane upozorava na kreditni rast, odnosno pojačanu kreditnu aktivnost banaka prema građanima, što i dalje zabrinjava središnju banku, budući da se deficit tekućeg računa povećava, a vanjski dug nastavlja rasti. Domaća potražnja je i dalje izražena, pa će doći do daljnjeg povećanja deficita platne bilance, kaže Šaravanja.
Isto tako, upozorava i na rast javnog duga, a na njegovo privremeno usporavanje, procjenjuje, mogli bi djelovati prihodi od privatizacije, dok su za dugoročnu stabilizaciju i pad potrebne strukturne reforme.
U pogledu tečaja kune, analitičar HVB Splitske banke smatra da će se nastaviti aprecijacijski pritisci pri čemu će se u 2006. godini ponoviti obrazac sezonalnosti.
Ocjenjujući 2005. godinu na globalnom financijskom planu godinom iznenađenja, voditelj tržišnih istraživanja Bank Austrie Creditanstalt Martin Blum je istaknuo da je euro prema dolaru 10 posto slabiji od prevladavajućih tržišnih prognoza, za razliku od valuta tranzicijskih zemalja koje su nadmašile očekivanja analitičara.
Uzroci pada eura prema dolaru su, po njegovom mišljenju, produbljivanje kamatnog jaza između te dvije valute te percepcija političke neizvjesnosti u Europi nakon odbijanja prijedloga Ustava EU-a u Francuskoj i Nizozemskoj.
Za tranzicijske zemlje, Blum predviđa da će unapređenje njihovog kreditnog rejtinga u kombinaciji sa snažnim ekonomskim temeljima tranzicijskih ekonomija, nastaviti podržavati priljev kapitala u te zemlje.