Pregled će trajati tri tjedna, a u međuvremenu vlasnici sefova koji nisu ispražnjeni neće imati mogućnost ulaska u trezor, objavila je u petak SKB banka.
Direktorica SKB banke Cveta Selšek izjavila je u petak na konferenciji za novinare kako je jasno da se u sigurnosnom sustavu dogodila greška, ali da je sustav zaštite trezora bio izveden po svim standardima. Zato odbija sugestije da bi trebala dati ostavku osim ako bi se dokazalo da je za počinjenu grešku sama osobno odgovorna.
Selšek je iznijela očekivanje da će proces obeštećenja vlasnika sefova trajati oko godinu i pol dana, a sefovi su bili osigurani. Selšek i Bernard Koenig, potpredsjednik uprave SKB banke koja je u vlasništvu francuske tvrtke Societe General, nisu željeli odgovarati na pitanja kako je pljačka sefova uopće bila moguća jer još nisu upoznati s policijskim izvještajem.
Većina kritika na račun SKB banke nakon najveće provale i pljačke do sada zabilježene u Sloveniji govori o "amaterskom" načinu zaštite trezora, što je naoružanim napadačima koji su u trezor ušli pomoću sigurnosnog koda za korisnike sefa omogućilo da onesposobe dvojicu čuvara i cijelu noć otvaraju sefove.
Marko Pogorevc, bivši ravnatelj slovenske policije, a sada šef sigurnosti u jednoj velikoj državnoj tvrtki, izrazio je u posebnoj emisiji o spomenutoj provali na komercijalnoj televizijskoj postaji POP-TV sumnju da su u provali odneseni i dokumenti važni za otkrivanje malverzacija u procesu privatizacije. Stručnjaci za sigurnost priznaju da je riječ o dobro organiziranoj i sofisticiranoj pljački, ali ističu da je služba zaštite trezora bila vrlo slaba i da alarmne naprave nisu bile "dislocirane" izvan banke, odnosno vezane na sigurnosni centar ili sjedište policije u neposrednoj blizini banke.
Slovenski mediji u svojim analizama tu pljačku uspoređuju s oružanom pljačkom Fine u Zagrebu prije dva mjeseca u kojoj je bilo i mrtvih. Riječ je u prvom redu o paljenju jednog od dvaju vozila provalnika, kako bi se prikrili tragovi, ocjeni da je i u Ljubljani u akciji pljačke djelovalo troje neposrednih počinitelja. Razlike su, navode slovenski mediji, u tome što je u Zagrebu pljačka izvedena po danu, dok je u Ljubljani trajala cijelu noć i da nije bilo ljudskih žrtava, a korišteno je i različito oružje. Prema neslužbenim podacima iznesenim nakon pljačke, napadači su bili naoružani automatskim puškama Haeckler Koch koje upotrebljavaju neke policijske posebne postrojbe.