Predstavljanju su nazočili brojni pomorski stručnjaci jadranskih država - Italije, Malte, Slovenije, Srbije i Crne Gore - predstavnici Europske komisije, međunarodnih tijela za područje pomorstva, pomorskoga gospodarstva te hrvatski znanstvenici.
Govoreći o gospodarskim obilježjima Strategije, državni tajnik za more Branko Bačić je istaknuo kako ona polazi od raščlamba dosadašnjih dostignuća u hrvatskom pomorstvu, sadašnjega stanja i promišljanja budućeg položaja hrvatskoga pomorstva.
Strategija, podijeljena u četiri dijela, govori o položaju pomoraca, brodarstva, luka te pomorskoj sigurnosti. Suvremeno hrvatsko gospodarstvo, kazao je Bačić, utemeljeno je na bogatoj tradiciji dubrovačkoga pomorstva, koje je u 16. stoljeću bilo treće na svijetu, s 200 brodova i pet tisuća pomoraca.
Po njegovim riječima 90 posto svjetske trgovine obavi se brodovima, svjetska flota ima 46.222 broda, gradi se 4291 brod, pomorstvo ostvaruje 380 milijarda dolara prometa ili oko pet posto svjetskoga gospodarstva, a brodari Europske unije nadziru 40 posto svjetskog brodovlja.
U hrvatskom brodskom upisniku nalazi se 1575 brodova i 102.916 plovila, ukupan prihod lučkoga sustava je 552 milijuna kuna, a hrvatska brodogradnja je na šestom mjestu u svijetu, s ugovorena 74 broda ukupne vrijednosti 2,5 milijarde dolara, iznio je Bačić.
U međunarodnoj plovidbi je 187 brodova u vlasništvu 14 hrvatskih brodara okupljenih u udruzi "Mare Nostrum", a 31 brod još je pod stranom zastavom. U zadnje dvije godine u gradnju 22 broda uloženo je 410 milijuna dolara i ugovoreno 15 novih u vrijednosti 500 milijuna dolara. Hrvatski trajekti prevezli su u ovogodišnjoj turističkoj sezoni deset milijuna putnika i više od tri milijuna vozila, a ribarska flota ima 3700 uglavnom manjih brodova.
Govoreći o brodarstvu, Bačić je najavio nastavak poticanja gradnje brodova za hrvatske brodare u domaćim brodogradilištima, obnovu "Jadrolinijine" flote i ribarskog brodovlja, za što je već ugovorena izgradnja 26 novih i modernizacija sedam brodova, te poticanje gradnje izletničke flote. Najavio je i donošenje novog zakona o linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu, koji će pridonijeti održivu gospodarskom razvoju hrvatskih otoka.
Podsjetio je da se u šest hrvatskih luka od osobita gospodarskog značenja - Rijeku, Zadar, Šibenik, Split, Ploče i Dubrovnik - te 42 luke županijskoga i 285 luka lokalnog značenja planira uložiti oko 600 milijuna eura. Državni tajnik je pritom upozorio da nesređeni imovnisko-pravni odnosi usporavaju ulaganja te najavio donošenje novoga zakona o pomorskom dobru.
O pomorskoj sigurnosti, sigurnosnoj zaštiti i zaštiti okoliša govorio je pomoćnik ministra kapetan Mario Babić. Istaknuo je da su među navažnijim zadaćama podizanje razine sigurnosti hrvatske flote i uvrštavanje brodova u međunarodnoj plovidbi u Bijelu listu Pariškog memoranduma, uspostava cjelovita sustava nadzora i upravljanja prometom na Jadranu, očuvanje čistoće mora na Jadranu, unaprjeđivanje sustava obrazovanja i podizanje standarda života i rada na brodovima te razine ekološke zaštite u lukama.
"Predpristupnom pomorskom strategijom određeni su ciljevi i mjere za njihovo ostvarenje, kako bi se do ulaska Hrvatske u EU potpuno uskladilo hrvatsko pomorsko zakonodavstvo s pravnom stečevinom Unije te pomorsko gospodarstvo prilagodilo poslovanju na zajedničkom tržištu", rečeno je, među ostalim, na predstavljanju Strategije.