"Dayton se deset godina kasnije pokazuje kao izvanredan uspjeh, ali još treba mnogo učiniti kako bi se omogućilo da BiH dovrši svoj put prema suverenoj demokratskoj državi", rekao je novinarima Ashdown koji sudjeluje u obilježavanju 10. obljetnice Daytonskog sporazuma.
Daytonski sporazum je osigurao prekid rata u BiH te stvorio stabilnost koja je omogućila postupne političke i ekonomske reforme. BiH je sada toliko uznapredovala s reformama da može otpočeti pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju s EU, istaknuo je Ashdown.
Ashdown je rekao da nakon daytonske faze u BiH treba uslijediti faza u kojoj treba "postupno mijenjati daytonsku strukturu" BiH kroz konsenzus tri njegova naroda kako bi se stvorio moderni ustav zemlje.
Evolutivnim promjenama sada treba omogućiti izmjene daytonske strukture BiH kako bi se stvorila "visoko decentralizirana država" koja će izgledati slično Švicarskoj ili Belgiji i koja će bolje funkcionirati u korist svojih građana i pripremiti se za ulazak u Europsku uniju.
Predstavnici parlamentarnih stranaka BiH i međunarodna zajednica počeli su razgovore o promjeni daytonskog ustava kako bi dogovorili izmjene koje će jačanjem središnjih institucija vlasti omogućiti bolje funkcioniranje BiH kao jedinstvene države.
Ashdown u siječnju iduće godine odlazi s mjesta visokog predstavnika u BiH, a međunarodna zajednica planira do izbora u listopadu 2006. ukinuti tu funkciju, čije bi ovlasti postupno trebale preuzimati vlasti BiH. Ta funkcija bi se trebala pretvoriti u funkciju posebnog predstavnika Europske unije.
BiH izlazi iz faze Daytona u fazu Bruxellesa u kojoj treba izgraditi državu koja će moći samostalno funkcionirati, kazao je Ashdown. Europska unija sada bi trebala imati glavni utjecaj na budući napredak BiH", rekao je Ashdown u petak na političkom forumu posvećenom obilježavanju 10. obljetnice Daytonskog sporazuma.
Govoreći o ulozi Hrvata u BiH, Ashdown je rekao novinarima da su Hrvati kao najmalobrojniji narod u državi s pravom nervozni oko preživljavanja svog nacionalnog identiteta, jezika i kulture.
Ashdown je, međutim, poručio Hrvatima u BiH kako je najbolje jamstvo za preživljavanje njihova identiteta "agresivan" rad na uključivanju BiH u EU, koja inzistira na očuvanju identiteta europskih naroda, ponekad i protiv pojedinih europskih država.
"Hrvati su apsolutno ključni za BiH koja ne bila ono što jest bez hrvatskog naroda i izgubila bi svoj multietnički karakter", rekao je on.
Ashdown je istaknuo da su Hrvati, iako najmalobrojniji, ekonomski najjači narod u BiH, navodeći posebice gospodarsku snagu Hercegovine. Rekao je kako će interesima Hrvata u BiH najbolje koristiti ne da prigovaraju kako je svijet nepošten prema njima nego da snažno iskoriste utjecaj i moć koju imaju kako bi oblikovali smjer u kojem se kreće BiH, odnosno da je predvode na putu prema EU-u gdje će biti najbolje zaštićeni.
Parlamentarni čelnici Bosne i Hrecegovine - Nikola Špirić, Martin Raguž i Šefik Džaferović, koji predstavljaju tri konstitutivna naroda Srbe, Hrvate i Bošnjake, govoreći u petak u Daytonu na političkom forumu posvećenom mogućim izmjenama Daytonskog ustava - izrazili su različite stavove triju naroda glede dubine i širine ustavnih izmjena koje bi se trebale dogoditi.
Špirić je kazao kako promjene ne bi trebale negirati državu BiH, ali ni unutarnje uređenje BiH podijeljene na dva entiteta. On je istaknuo kako BiH ne bi trebala postati previše centralizirana država koja bi nijekala ovlasti entiteta.
Raguž se založio za ustavne promjene ističući pri tome da ne smije biti dominacije jedne nacionalne skupine bilo teritorijalno bilo institucionalno.
Džaferović je podržao ustavne promjene zalažući se da BiH bude građanska država s elementima etničke države kako bi se osigurala zaštita vitalnih nacionalnih interesa tri naroda. On se založio za unutarnje uređenje BiH kroz multietničke regije.
Raguž je rekao hrvatskim novinarima kako sljedeći korak svakako mora biti izmjenu unutarnjeg teritorijalnog ustroja BiH, postizanje "konzistentne decentralizacije" koja će odgovarati potrebama ljudi u BiH i neće na različite načine rješavati kolektivna prava kako se sada događa u situaciji "teritorijalnog eksluziviteta" Republike Srpske ili institucionalnu dominaciju unutar Federacije BiH.
Dodao je da Hrvati u BiH kroz ustavne reforme žele postizanje moderne zemlje u kojoj neće biti nacionalna manjina nego će moći zaštiti svoj "kulturni i nacionalni identitet".
"Mislim da kod Hrvata postoji konsenzus da dva entiteta ne mogu opstati", rekao je on napominjući da je to "neracionalna i nepravedna struktura koja generira podjelu BiH.
On je rekao da bi dvoentitesku strukturu trebalo zamijeniti racionalnom decentralizacijom bilo kroz kantone ili regija koje će imati zakonodavne i izvršne nadležnosti i to u čitavoj BiH, a ne samo u Federaciji BiH.
Hrvatski veleposlanik pri Sjedinjenim Državama Neven Jurica izjavio je da će Hrvatska pozdraviti promjene Daytonskog ustava Bosne i Hercegovine koje dogovore njezina tri naroda i koje neće štetiti interesima hrvatskog naroda u toj zemlji.
Radna skupina predstavnika osam političkih stranaka BiH uz pomoć predstavnika Sjedinjenih Država već sedam mjeseci priprema nacrt ustavnih promjena za kojeg se očekuje da bi mogao biti usuglašen sljedećeg tjedna u Washingtonu. Predstavnici stranaka na razgovorima u Bruxellesu krajem prošlog tjedna nisu uspjeli doći do konačnog dogovora o ustavnim promjenama.
Ako radna skupina postigne suglasnost o nadogradnji Daytonskog ustava predstavnici BiH bi u utorak u Washingtonu, koji snažno podržava promjene, trebali potpisati niz izjava o ustavnim promjenama na svečanosti obilježavanja 10. obljetnice Daytonskog sporazuma.
Ako se oko izmjena postigne suglasnost njih bi trebao usvojiti parlament BiH u prosincu ove godine kako bi po njima bili provedeni novi izbori u listopadu 2006.