U spomen na 18. studenoga 1991., kad je nakon gotovo tromjesečne srpske opsade slomljen otpor hrvatskih branitelja Vukovara, brojna državna i druga izaslanstva odat će počast stradalima u obrani Vukovara. Komemorativni program počinje okupljanjem sudionika obilježavanja vukovarske tragedije u krugu Opće bolnice u Vukovaru u 10 sati.
Nakon komemorativne svečanosti pod nazivom "Žrtva Vukovara za domovinu" sudionici će u Koloni sjećanja proći gradskim ulicama do Memorijalnog groblja žrtava u Domovinskom ratu. U podne nakon odavanja počasti poginulim braniteljima i civilnim žrtvama polaganjem ruža na grobove pokopanih branitelja i civila na Memorijalnom groblju vijence će pod spomen-obilježje položiti državna i druga izaslanstva. Misu zadušnicu za žrtve vukovarskog stradanja u srpskoj agresiji na groblju će predvoditi požeški biskup msgr. Antun Škvorčević, a bude li vrijeme izrazito loše, misa će, kako je najavljeno iz Gradskog poglavarstva, biti služena u crkvi sv. Filipa i Jakova.
Središnji komemorativni program obilježavanja 18. studenoga, ujedno jednog od državnih spomen-dana koji je Hrvatski sabor proglasio Danom sjećanja na žrtvu Vukovara 1991., završit će koncertom duhovne glazbe u crkvi sv. Filipa i Jakova, a priređuju ga Franjevački samostan u Vukovaru i HRT.
U Gradskom poglavarstvu očekuju kako će ovogodišnje okupljanje 18. studenoga po broju sudionika nadmašiti sva dosadašnja. Procjenjuje se, naime, kako će u Koloni sjećanja od Opće bolnice do Memorijalnog groblja biti 10 do 15 tisuća sudionika obilježavanja vukovarske tragedije.
Gradonačelnik Šota je stoga zamolio "štovatelje žrtava iz Domovinskog rata grada Vukovara za dostojanstven pristup svim događajima".
U srpskoj agresiji na Vukovar, po podatcima Opće bolnice, ubijene su 1624 i ranjeno 2557 osoba. Oko 22 tisuće Hrvata i drugih nesrba prognano je iz grada koji je potpuno razrušen u svakodnevnim srpskim topničkim napadima.
Po podatcima Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora kroz srpske koncentracijske logore prošlo je oko osam tisuća zarobljenih hrvatskih branitelja i civila, od kojih je oko 300 umrlo u logorima od posljedica zlostavljanja.
U vrijeme žestokih napada u Vukovaru se u potpunoj blokadi nalazilo 15 tisuća ljudi, a na grad je svaki dan padalo i do 12 tisuća granata, bomba i drugih projektila.
Iako je bila primjereno obilježena znakovima Crvenog križa, na Bolnicu, u kojoj je liječeno 2250 ranjenika padalo je 900 granata i zrakoplovnih bomba na dan.
U hrvatski ustavno-pravni poredak Vukovar je vraćen 15. siječnja 1998. završetkom procesa mirne reintegracije. Prije toga su u početku studenoga 1995. hrvatska Vlada i pobunjeni Srbi potpisali Erdutski sporazum po kojem je, u nazočnosti pripadnika UN-a, demilitarizirano hrvatsko Podunavlje te omogućen povratak prognanika i izbjeglica u svoje domove.